da nastavim gdje sam stao, na baljezganje elvisa ne treba se ni osvrtat, jer čovjek ili ne čita ili je glup da shvati pročitano jer upravo je suprotno ni ja ni naučnici koje citiram ne tvrdimo ništa već samo iznosimo opštepoznate činjenice i dileme, našao se elvis da pobije egzaktne naučne činjenice koje su priznate i iz tog razloga ih i iznosim.
ah da samo za fosilne izvještaje da kažem da su znanstvenici iskopali milione kostiju i ako je evolucija činjenica sigurno bi se to potvrdilo i u fosilnom izvještaju.
no u biltenu koji izdaje čikaški prirodoslovni muzej se kaže:"darvinova teorija evolucije uvjek je bila usko vezana uz fosilna svjedočanstva i vjerovatno većina ljudi pretpostavlja da fosili donose važan u udio u uobičajnim argumentima u prilog darvinovoj teorij tumačenje povjesti života.
nažalost, to nije sasvim tačno". a zašto ne? u biltenu se navodi da je darvin "došao u nepriliku zbog fosilnog izvještaja jer nije istražio mogućnost koju je predvidio... da geološki izvještaji, kako onda tako i sad, nisu iznjeli dobar lanac postepene spore i progresivne evolucije"
zaista nakon više od stoljeća skupljanja fosila, "imamo manje primjera razvojnih prelaznih oblika nego u darvinovo vrijeme", objašnjava se u biltenu. zašto? zato jer mnogi obilnij fosilni dokazi koji danas stoje na raspolaganju, pokazuju da su neki uzorci na koje se nekad gledalo kao da podupiru evoluciju sada beskorisni.
taj neuspjeh fosilnih svjedočanstava da podupru postepenu evoluciju uznemirio je mnoge evolucioniste.
u izdanju the
new evolutionary timetable, stiven stanley govori o "općem promašaju takvih svjedočanstava kojima bi se objasnio postepeni razvoj prelaznih oblika iz jedne veće gfrupe u drugu".zatim nastavlja: "poznata fosilna svjedočanstva nisu, a nikad nisu ni bila u skladu sa sporom evolucijom".
niles eldredge je također priznao: "uzorci za koje nam se reklo da su pronađeni u posljednih 120 godina, ne postoje".
toliko o fosilima, a sad da se vratim na ono što sam pisao u postu prije ovog.
prisjetimo se postoji preko 100 aminokiselina, no samo ih je 20 potrebno za životne bjelančevine. osim toga, one dolaze u dva oblika: neke molekule su "desnoruke", a ostale "lijevoruke". ako su nastale slučajno, kao u hipotetskoj organskoj juhi, tad bi najvjerovatnije polovica njih bila desnorukih, a druga polovica lijevorukih. i do sad nema poznatog razloga zašto bi samo jedan oblik bio orijentiran u živim oblicima. međutim svih 20 aminokiselina koje stvaraju životne bjelančevine su lijevoruke!
kako to da su, slučajno, samo određene vrste trebale biti ujedinjene u juhi?
fizičar j. d. bernal navodi: "mora se priznati da objašnjenje... još uvjek ostaje jednim od najtežih djelova struktularnog aspekta porijekla života". zatim zaključuje: "možda to nikad nećemo moći objasniti".
koja vjerovatnoća postoji da se odgovarajuće aminokiseline spoje u proteinske molekule?
radi ilustracije, to bi se moglo usporedit sa velikom posve izmješanom hrpom graha, u kojoj se nalaze jednak broj crvenih i bjelih zrna. a postoji i preko stotinu različitih varijacija graha. i sad, kad bi zagrabio lopaticom u tu hrpu, što misliš da bi zagrabio?
da izvadiš grah koji bi predstavljao temeljne sastojke bjelančevina trebao bi zahvatit samo crvena - a nikako bjela zrna, osim toga na lopatici bi trebalo biti samo 20 varijacija crvenog graha i svaki bi trebao biti na posebnom unaprijed određenom mjestu lopatice.
u svijetu bjelančevina jedna jedina greška u nekom od tih zahtjeva dovodi do gubitka urednog funkcionisanja novonastale bjelančevine. da li bi bilo koja količina, a i vađenje lopaticom, u našoj hipotetskoj hrpi graha dovelo do kombinacije? ne. a kako je to bilo moguće u hipotetskoj juhi?
bjelančevine potrebne za život sadrže veoma složene molekule. koja je vjerovatnost, da je čak i najjednostavnija nastala slučajno u organskoj juhi?
evolucionisti priznaju da je to samo 1 prema 10 i sad ide 113 nula, no bilo koji događaj sa vjerovatnošću 1 prema 10 sad 50 nula matematičari odbacuju jer se takav ne može desiti.
prema računu iz broja 1 prema 10 sa 113 nula vidljivo je da je on veći od ukupnog broja svih atoma u svemiru.
neke bjelančevine služe kao građevni matrijal, a druge kao enzimi.ove posljednje ubrzavaju potrebne hemijske reakcije u stanici. bez te pomoći stanica bi odumrla. a ne samo nekoliko, već 2000 bjelančevina služe kao enzimi potrebni za staničnu aktivnost.
koja je vjerovatnost da se sve to dogodi slučajno?1:10 na 40000 "krajnje mala vjerovatnost" tvrdi hoyle "to ne bi išlo ni da je cjeli svemir sastavljen od organske juhe". zatim dodaje;
"kad čovjek ne bi imao predrasude društvenog vjerovanja ili znanstvenog odgoja u vezi (spontanog) postanka života na zemlji, samo ovo jednostavno proračunavanje ukazivalo bi mu da je cjela ova zamisao nemoguća.
vjerovatnost je zapravo i daleko manja nego što ove krajnje "male brojke" pokazuju mora postojati i mebrana koja obavija stanicu no ona je krajnje složena sastavljena je od šećera i molekula masti. evolucionist lesli orgel piše: "stanična membrana sadrži kanale i pumpe, koji specifično kontrolišu priliv i izbacivanje hrane, otpadnih tvari, iona metala i drugo. ti specijalizirani kanali sadrže visoko specifične bjelančevine, molekule koje nisu mogle biti prisutne na samom početku života".
još je daleko teže dobit nukleotide - RNK i DNK - koji oblikuju genetski kod. DNK sadrži pet histiona (histioni su, kako se misli, uključeni u upravljanje aktivnosti gena) šansa da nastane čak i najjednostavnij iznosi 1 prema 20 sa 100 nula, još jedan mali broj "veći od sveukupnog broja atoma, svih zvjezda i galaksija koje se vide najvećim astronomskim teleskopima".
no još veći problem za evoluciju je porijeklo kompletnog genetskog koda - neophodnog za reprodukciju stanice jer stvaranje bjelančevina ovisi o DNK. no DNK se ne može formirat bez prethodno prisutnih bjelančevina.
ovo je samo početak, a pogledajte čudesni svjet oko sebe.
paradoks je u tome da kad je darvin iznio svoju teoriju koju su "naučnici" prihvatili sve ovo nije bilo vidljivo, međutim kako nauka napreduje ta teorija je sve više gubila smisao, i na kraju postala besmislena u svakom smislu.
razlozi onih koji i dalje podržavaju ovu teoriju nisu naučne prirode već stvar njihovog vjerovanja.
ovo je samo mali naučni osvrt na mogućnost spontanog nastanka života gdje se još nisam dotakao mnogih stvari jer mislim da svakom iole pismenom je ovo sasvim dsovoljno da uvidi besmislenost evolucione teorije.
ako neko želi da diskutuje i opovrgne ono što sam pisao onda neka to uradi sa konkretnim naučnim osvrtom koji ima svoju potvrdu u egzaktnim naučnim činjenicama, i priznanje naučnih krugova, a ne vjerovanja, pretpostavke, teorije i slično.
ljudi diskutuju u stilu ja u to vjerujem ili ne vjerujem ili ostavljaju link wikpedie i nekih crtanih filmova za ubjeđivanje osnovaca u evolucionu teoriju, ili baljezganje u stilu elvisa.