naravno da se točkovi okreću, ali zamisli samo kolike bi morale biti razlike u masama i prečnicima točkova da bi inercijalne sile imale veliki uticaj na sve parametre kretanja automobila. moment inercije se povećava linearno sa povećanjem mase, a sa kvadratom poluprečnika inercije
M = m * r^2
pa je logično očekivati da će veći prečnik točkova mnogo više uticati na momente inercije, nego sama masa.
što se širine guma tice, da pojasnim. vrlo često se ljudi pogrešno izražavaju, pa i u ovom slučaju. naime, sila trenja je, kao što svi znamo, proizvod normalne (okomite) sile i koeficijenta trenja dodirnih površina:
Ft = Fn * k
odavde se vidi da sila trenja uopšte ne zavisi od veličine dodirne površine.
normalna sila je najčešće težina vozila i putnika (koja je proizvod mase i sile gravitacije), a koeficijent trenja zavisi od vrste materijala dodirnih površina (npr. gume i kolovoza). u formuli nigdje ne egzistira veličina dodirne površine.
e, sada, druga je stvar što se, u realnim uslovima, rezultantna sila otpora kretanja sastoji od niza komponenti, gdje najveću ulogu imaju sila prijanjanja (gdje veličina dodirne površine ima značajnu ulogu), zatim sila otpora kotrljanju (koja zavisi i od stanja podloge, a kada se dio kinetičke energije potroši na odvajanje od podloge, npr. pri mokrom kolovozu) i sila otpora vazduha. moglo bi se ovdje još ponešto
dodati, ali mislim da sam bio dovoljno jasan.
momenti masa i štajnerova teorema (koja u igru uvodi i vlastiti moment inercije i oblik tijela) su previše opširni, da bi ih ovdje pominjali.
preciznije izražavanje bi, svakako, doprinijelo boljem razumijevanju problema
nadam se da je sada i problem tankih biciklističkih guma (ali i širokih automobilskih) bar djelimično pojašnjen.
Prijavite se
Registruj se
FAQ
Pretraga
