malka je napisao:
TUZLAK je napisao:
scommesse je napisao:
"Stari Abdulah ga je cuteci pazljivo slusao. Grickao je
travku krajem zuba zagledan negdje u daljinu.
Kad Safet zavrsi, Abdulah uzdahnu:
Dervis i smrt-Mesa Selimovic
većina Bosanaca u kraljevini koja je živjela na teritoriji hercegovina JESTE bila pravoslavne vjere
i prelazili su na islam, što milom što silom
ostalo stanovništvo, oko 80 % je bilo katoličke i bogumilske vjere
koje je takođe prelazilo na islam
Ne razumijem ovu tvoju vecinu:vecina je bila pravoslavna a ostalih 80%...........i osta li tako iko a da se ne poturci a i ti sto se poturcise ko su??? Rekao si ti sto si imao, bar na ovoj temi ,i kao sto vidis gotovo niko se ne slaze sa tobom i da se ne ponavljam na kakve se istorijske cinjenice ti pozivas, istorija je zabluda i koju ce istoriju uciti moje i tvoje dijete? Istu nece sigurno jer nismo se borili za isto.Sto si u jednom od postova napisao da su vam blizi njemci od srba i to je nesto sto vam je ostalo u pravoslavnim genima jer samo srbi mogu tako govoriti ako nevjerujes a ti brzo proctaj malo istoriju

na svim relevantnim svjetskim site-ovima češ naći takve podatke
da je bosanski narod u srednjovjekovnoj Bosanskoj kraljevini bilo 60-70 % katoličke vjere, 20 % pravoslavne i 10 % bogumilske i dolaskom turaka situacija se mijenja:
prema turskim službenim podatcima:
Godine 1528./29. u današnjoj BiH bilo je:
Muslimana...cca. 220.000 ili oko 34%
Katolika......cca 360.000 ili oko 57%
Pravoslavnih cca 55.000 ili oko 9%.
Godine 1624. bilo je:
Muslimana .....cca 300.000 ili 67%
Katolika..........cca 100.000 ili 22%
Pravoslavnih....cca 50.000 ili 11%.
Dok su katolici potjecali skoro potpuno od autohtonog stanovništva, pravoslavni dio pučanstva su bili Vlasi i Srbi koji su se, zaštićeni turskim sustavom "milleta" (Osmanskom carstvu veći dio tog perioda nije prijetila opasnost od neke pravoslavne vojne sile, pa su bili benevolentni prema srpskoj pravoslavnoj Pećkoj patrijaršiji, za razliku od Katoličke crkve i njenih pripadnika, koji su bili "najsumnjiviji" vjerski element uslijed trajnog ratnog stanja između Osmanlija i katoličkih država kao Habsburškog carstva, Venecije (manjim dijelom), te Španjolske i raznih europskih kondotijera) širili iz postojbine u Podrinju, istočnoj Hercegovini i Crnoj Gori na ratom opustošena područja Turske Hrvatske (sadašnja Bosanska krajina). Muslimani su većinom potjecali od autohtonog katoličkog (dijelom i "krstjanskog", koje je posve nestalo turskim osvajanjem) stanovništva koje nije moglo izdržati pritisak vjerskih progona, te, manjim dijelom od islamiziranih pravoslavnih Vlaha i doseljenih Albanaca, kao i turskih i drugih azijskih doseljenika (općenito se smatra da ta kategorija nije pretežno zastupljena u etnogenezi Bosanskih Muslimana).
a evo ti i odgovor šta biva sa svima njima poslijeNa kulturno-civilizacijskom planu, u 15. i 16. stoljeću dolazi do etničko-vjerske diferencijacije između muslimana, katolika i pravoslavnih, koji stvaraju zasebne nacionalnouljudbene tradicije, te se postupno kristaliziraju (najviše od 16. do 19. stoljeća) u tri odjelite narodno-konfesionalne skupine iz kojih će nastati moderni Hrvati, Srbi i Bošnjaci muslimani u Bosni i Hercegovini
Po završetku rusko-turskoga rata, 1878 je održan Berlinski kongres na kojem je donešena odluka da će Bosnu i Hercegovinu, koja je još bila formalno pod turskim vrhovništvom, zauzeti Austro-Ugarska i dovesti pod svoju jurisdikciju.definitivno ponovno uključivanje Bosne i Hercegovine u kulturni i politički prostor Europe. Od 1878. BiH, i njeni narodi, je dio europskog poretka, i njena sudbina je povezana s europskim ideologijama, sukobima i geopolitičkim planovima.
konačna kristalizacija bosanskohercegovačkih Hrvata i Srba od etničko-vjerskih u moderne političke subjekte, ili, od naroda u nacije, integrirane u nacionalni korpus zajedno sa svojim sunarodnjacima izvan BiH. Bosanski Muslimani, koji su teško primili odvajanje od Osmanskog carstva, i prvi puta se našli pod vlašću stranog, kršćanskog i zapadnog imperija, reagirali su dvojako:
a) jedan dio (po nekim procjenama, od 100.000 do 200.000 ljudi) se iselio u Tursku
b) drugi su nevoljko prihvatili austrijsku vlast, i pokušali se prilagoditi, bilo inzistiranjem na održanju zatečenog stanja (većina muslimanskog plemstva ), bilo modernizacijom u zapadnom stilu.