Valter, "jako puno drzim" do tvog nacional-sovinistickog misljenja. Tek toliko da znas.Moj komentar nije bio provokatorski a tvoj jest.
A sad malo za neupucene. Evo sta napisa cuveni pjesnik Petar P. Njegos.Bilo bi dobro da to primite na zanje za sva vremena, i da ne pisete proizvoljne gluposti.Ovom prilikom o nacionalnom odredjenju Bosnjak
Petar II Petrović Njegoš, Gorski vijenac, stihovi 1640-1645
Pa poslijed poče đetinjiti; zapita me za naše susjede, za Bošnjake i za Arbanase: "Kad uhvate – kaže- Crnogorca, bilo živa al´ mrtva, u ruke, hoće li ga izjest, što li rade?"
Petar II Petrović Njegoš, Svobodijada, Pjesma treća, stihovi 235-240
Ali Bošnjak, Hercegovac-Srb je turske vjere zbiljski: nekće s mjesta i megdana šenuti se, uzmaknuti bez velika mesa, krvi
Petar II Petrović Njegoš, Svobodijada, Pjesma treća, stihovi 280-290
Obije se hrabre vojske Na megdanu izm´ješaše: Tri sahata megdan bojni Na mačeve i na sablje s krvlju teškom dijeliše, dok najposle vještobojna hitrost mišce crnogorske pogna s polja bitke strašne Hercegovce vitezove i Bošnjake nepreklone.
Petar II Petrović Njegoš, Šćepan Mali, Dejstvije drugo, Javlenije četvrto
Odoše na ručak seraskjer i vezir bosanski zajedno, a poslanici sa Šuvajlijom i Karaman-pašom pod njin šator na ruč ak. Ručaju, ne zbore ništa. Dve kadije Bošnjaka poju uz tambure.
Petar II Petrović Njegoš, Šćepan Mali, Dejstvije drugo, Javlenije jedanaesto, stihovi 827- 833
Što budališ, jedna Bošnjačino, Da li čuo ušima nijesi? Opsova nam vjeru i proroka, a opsova kuran i sultana
Petar II Petrović Njegoš, Šćepan Mali, Dejstvije četvrto, Javljenije treće, stihovi 224-230
Kud se gode s granice šenemo, sresti će nas dvadeset tisućah, malo dalje srešće i pedeset, pa ne mrca i zavaljenika , no Bošnjaka ali Arbanasa, od iskona vojničkog naroda, te se rađa i mre pod oružjem.
Petar Petrović Njegoš, Ogledalo srpsko, XVIII, Sinovi Obilića (1750. god.), Beograd 1967, str. 124, 15-20
Oće saći u Čevo krvavo i poharat lomnu Crnu Goru; ovde vama prijevare nema, bijesni su Bošnjaci junaci .....
Godina 1750. Dakle Bosnjak nije od juce kako neki propagatori tvrde. Moze se to naci i kod Dositeja Obradovica, a ja sam vam prezentirao i Letopis Matice srpske iz 1825.godine, koji je poslije toga nestao sa interneta. Naravno znamo i zasto, jer se tamo govori o narodima koji zive u Bosni i Hercegovini, pa se pominju i Bosnjaci. Drugom prilikom moze i o jeziku, ali kazivanje Srba, ali ne ovih novokomponovanih, nego onih pravih.
|