22.2.2008. / 15.54
Iza američkog priznanja: Bondsteel – drugo ime Kosova
Od bombardiranja Srbije i Kosova do danas, amričke naftne tvrtke intenzivno su ulagale u naftna postrojanja uz Kaspijsko more. Iz ove baze, na najučinkovitiji mogući način, SAD kontroliraju najveću prijetnju svojoj ekonomiji...
Mjesecima prije bombardiranja Srbije, 1999.g., američki je pukovnik Robert L. McClure u stručnom javnom biltenu inženjerijske uprave američke vojske objavio planove izgradnje mreže vojnih baza duž granice Makedonije i Kosova.
U lipnju iste godine inženjerijske su postrojbe američke vojske na nekoliko lokacija počele izgradnju infrastrukture i objekata onoga što danas predstavlja najveću američku vojnu bazu izvan SAD.
Srce ove vojne infrastrukture baza je Bondsteel na Kosovskoj strani granice u blizini Uroševca. Na mjestu nekadašnjih oranica, na 1.000 hektara, izgrađena je najsuvremenija američka vojna baza u kojoj svakodnevno radi preko 7.000 vojnika.
U bazi je izgrađeno 25 kilometara prometnica i preko 300 zgrada, provučeno je 84 kilometara optičkih vodova, a ograđena je s 14 kilometara dugom ogradom od betona i zemljanih nasipa. Baza je izgrađena i po strogim urbanističkim pravilima, sa središnjim dijelom, djelom za rad i stanovanje, kao mali grad sa sportskim dvoranama, igralištima, restoranima, kapelicama, knjižnicama, kino dvoranama i kako se amrički vojni izvori sami hvale, najopremljenijom klinikom u Europi.
Bondsteel dnevno potroši 600.000 galona vode, električne energije kao grad od 25.000 stanovnika (po amričkim statističkim standardima). Restorani u bazi dnevno proizvedu 18.000 obroka.
Prema planovima američke vojske, Bondsteel se i dalje gradi kako bi postala zamjena i za najveću zrakoplovnu bazu u Europi, talijanski Aviano. Trenutno prije završetka tog proširenja, u bazi je smješteno 55 helikoptera Black Hawk i Apache.
Mrežu vojnih baza projektirala je i održava je tvrtka Brown & Root Services Corporation čiji su uposlenici razvojačeni vojni časnici (njih 1.000), a same radove izvodi 1.700 pripadnika za te namjene posebno oformljene inžinjerijske brigade i 7.000 građevinaca Albanaca s Kosova. U bazi je uposleno dodatnih 5.000 Albanaca na poslovima održavanja.
Bondsteel Kosovo
Davne, naoko protokolarne i beznačajne, izjave američkih dužnosnika otkrivaju namjenu mreže vojnih baza na Kosovu i u Makedoniji.
Lipnja 2001.g. Američki ministar obrane Donald Rumsfeld objasnio je, kako su tada prenjeli mediji, vojnicima u Bondsteelu koliku ulogu igraju u ekonomskoj strategiji SAD.
"Koliko mnogo trošimo za obranu. Mi ne trošimo, mi ulažemo u vas. Vi ovdje, vi ste ekonomska snaga SAD."
Mjesec dana kasnije, George W. Bush posjetio je trupe na Kosovu i po povratku u SAD odobrio dodatnih 1,9 milijardi dolara "ulaganja" u mrežu baza.
Danas takve izjave poprimaju mnogo ozbiljniju dimenziju od pukog protokolarnog obraćanja vojnicima na zadaći daleko od domovine. Teza kako su amerikanci inicirali bombardiranje Srbije kako bi došli do Kosova i tu izgradili Bondsteel i mrežu baza oko nje poprima sve više smisla.
Iz ove baze, na najučinkovitiji mogući način, SAD kontroliraju najveću prijetnju svojoj ekonomiji: put kaspijske nafte.
Od bombardiranja Srbije i Kosova do danas, amričke naftne tvrtke intenzivno su ulagale u naftna postrojanja uz Kaspijsko more. U američkim starteškim planovima ovaj je naftni put jedino dugoročno rješenje i alternativa bliskoistočnoj i srednjoistočnoj nafti. Možda, dugoročno gledano, rješenje ne samo SAD-u nego mnogo više i Europi.
Američka agencija za trgovinu i razvitak (US Trade & Development Agency - TDA) financirala je studiju izvodivosti i tehničku studiju za tvrtku AMBO (Albania, Macedonia, Bulgaria Oil) izgradnje Transbalkanskog naftovoda.
Naftovod bi zaobišao Srbiju i na taj način ostao drugi naftni put od Kaspijskog jezera do Europe. (Drugi u odnosu na ruske namjere i planove).
Blacksteel daje dovoljno mogućnosti i prostora nadzora i nad ruskim i nad američkim naftnim putem. Nije ni čudo zašto je onda u njega uloženo nekoliko milijardi dolara.
22.2.2008.
B. Šunjić / Pincom.info
Prijavite se
Registruj se
FAQ
Pretraga
