Vijest
Prohodala nakon što su joj ugradili baterije u mozak
Piše: Tanja Rudež
- Teško je naći riječi kojima bih opisala koliko se promijenio moj život. Sedam godina bila sam prikovana za invalidska kolica, a sada ne samo da hodam nego pjevam i plešem - ushićeno je rekla novinarima Sunday Timesa Amy Westall, 20-godišnja Britanka koja je u posljednje vrijeme u središtu pozornosti britanskih, ali i svjetskih medija. O Amy je već snimljen film, a jedna ju je nevladina organizacija proglasila ženom godine.
Amy Westall pati od distonije, neurološkog poremećaja koji se, među ostalim, manifestira snažnim i nekontroliranim grčenjima mišića. U Amynu slučaju riječ je o nasljednom obliku od kojega već desetljećima pati i njezina majka Joy. Amy je rođena kao savršeno normalna beba, a roditelji su kod nje prve simptome bolesti zamijetili kad je imala svega devet godina.
Jela je ležeći na podu
- U ljeto 1994. godine primijetio sam da Amy piše krivom rukom. Pitao sam je zašto to čini, a ona je nedužno odgovorila da ne može više pisati zbog grčenja druge ruke. Znao sam da su to prvi znaci distonije - prisjeća se Martin Westall, Amyn otac.
Djevojčici je bolest uskoro i dijagnosticirana, a njezino se stanje naglo počelo pogoršavati. Teško je hodala, a pokreti su joj bili praćeni čudnim izvijanjima.
Trpjela je, k tome, snažnu bol. Ubrzo je završila u invalidskim kolicima, a njezino se stanje i dalje pogoršavalo.
- Što sam bila starija, bilo mi je teže, a kvaliteta moga života sve gora. Bilo je dana kad sam se tako loše osjećala da nisam mogla ni sjediti kako bih pojela ručak, nego bih jela ležeći na podu. Jako sam patila - prisjeća se Amy.
Kada je nesretna djevojka napunila 17 godina, Amyni su se roditelji obratili prof. Marwanu Harizu, neurokirurgu iz Instituta za neurologiju u Londonu koji im je predložio revolucionarni kirurški zahvat.
- Naravno, bila sam malo skeptična, ali i na izmaku snaga. Operacija mi je pružala nadu i stoga sam pristala - kaže Amy. U veljači 2003. godine operirana je u Nacionalnoj bolnici za neurologiju i neurokirurgiju u Londonu.
Tijekom operacije, koja je trajala nekoliko sati, neurokirurzi su u Amyn mozak ugradili tanka vlakna (tanja od vlasi kose) koja provode slabu električnu struju. Izvor struje jest baterija ugrađena ispod ključne kosti. Ideja tog “moždanog stimulatora” jest da se pomoću električnih impulsa prekinu “abnormalni” signali koji dovode do grčenja mišića. U Amynu slučaju rezultati su bili čudotvorni.
Uči voziti i vježba jogu
- Idućeg jutra probudila sam se i odmah upitala medicinsku sestru smijem li ustati. Dan nakon toga prvi put sam nakon sedam godina bila na svojim nogama - priča Amy, koja je godinama bila odvojena od svojih vršnjaka. Zbog strogog režima uzimanja lijekova morala je napustiti i školu.
Zahvat koji je izveo prof. Hariz nije rezultirao Amynim potpunim izlječenjem, jer ona i sada povremeno ima čudna grčenja mišića. Ipak, njezina se svakodnevica na čudesan način izmijenila.
- Mogu ići u šetnju sa susjedovim psom ili otići u grad kad to poželim. Mnogo je stvari koje mogu raditi, osjećam se potpuno slobodnom - tvrdi Amy Westal. Ponovno uživa u ljetovanjima, a bila je i na putovanju po Americi.
Sada volontira kao učiteljica u rodnom gradiću Melton Mowbrayu.
U slobodno vrijeme, pak, uči voziti, ide na aerobik i jogu te se javlja na natječaje za posao. Mnogo je toga, kaže Amy, što sad mora učiniti kako bi nadoknadila godine koje je provela nepokretna, trpeći snažne bolove.
Neurolozi: Električni moždani umeci pomažu i kod psihičkih poremećaja
Dr. Marwin Hariz, koji je izveo revolucionarnu operaciju na Amynu mozgu, ne krije svoj ponos zbog djevojčina uspješnog uključenja u normalni život.
- Mi smo razvili tehnologiju koja je senzacionalna i vrlo značajna. Ali, to nije nešto novo, pokušavamo to već 10 do 15 godina primjeniti u liječenju Parkinsonove bolesti - kaže Hariz, jedan od pionira nove tehnike liječenja moždanih oštećenja pomoću električnih implantata.
Mnogi su pacijenti, ali i medicinari oprezni, pa i skeptični prema novoj tehnici jer misle da je opasna i okrutna. No, njezini pobornici nastupaju umirujuće tvrdeći da se svaka štetna popratna pojava može izbjeći: dovoljno je samo isključiti izvor električne struje. Oni, takđer, podastiru obećajavajuće rezultate nove tehnologije. Primjerice, na konferenciji održanoj u studenom prošle godine u Washingtonu američki su neuroznansvenici predstavili novi implantat koji omogućava paraliziranim osobama da kontroliraju udaljenu robotsku ruku s, figurativno rečeno, snagom svojih misli.
- Mozak je električni organ. Stoga nema učinkovitijeg načina djelovanja na mozak od slabih električnih struja jer pomoću njih, za razliku od lijekova, možete djelovati na određeni dio mozga - tvrdi Harold Sackheim, stručnjak za moždanu stimulaciju iz Psihijatrijskog instituta u New Yorku.
Električni implantati već pokazuju ohrabrujuće rezultate i kod pacijenata koji pate od migrene i opsesivno kompulzivnog poremećaja. Riječ je psihičkom poremećaju uslijed kojega osoba biva obuzeta ponavljajućim idejama, mislima, i poticajima (primjerice, stalno pranje ruku zbog straha od zaraze).
Neurolozi se u nekoliko američkih bolnica počeli veliku kliničku studiju koja bi trebala pokazati učinkovitost implantata koji mogu ublažiti oštećenja izazvana moždanim udarom. Nadalje, američka uprava za hranu i lijekove (FDA) prošle je godine dala zeleno za nervni stimulator koji se koristi u liječnju teških slučajava depresije.
Prijavite se
Registruj se
FAQ
Pretraga
