Kako ja za tebe daljac nisam nikakav autoritet, kao sto i ti nisi za mene, ja cu ti preznetirati misljenje uvazenog profesora bosanskog jezika Dr. Senahida Halilovica, dekana Filozofskog fakulteta u Tuzli, autora "Pravospisa bosankog jezika" i "Gramatike bosanskog jezika". Ako ti i poslije ovoga teksta sve ne bude jasno, objasnjenje potrazi od profesora: Halilovica, Jahica, Ridjanovica i Maglajlica. Mahsuz pozdrav Zah.
Prof. Dr. Senahid Halilovic, Pravospis bosanskog jezika, Preporod, Sarajevo, 1995.godina st.121 i 122
Glas H u bosanskom jeziku
Glas h nalazi se u osnovnim i izvedenim rijecima u kojima mu je po postanku ( etimologiji ) mjesto, kao i u rijecima u kojuima je naknadno izveden ( ovakve rijeci popisane su u Pravospisnom rjecniku ): azdaha, buha, cahura, dah, dahnuti, drhtati, duh, duhan, duhati, duhaniti, gluh, grohot, gruhati, habati, haber, hafiz, hajat, hajde, Halid, halka, haljina, hangar, havan, hendek, herbar, Hercegovina, hergela, hiljada, Hira, historija, hitar, hizmet, hodza, horoz, hotel, hlad, hljeb, Honorije-papa, hrana, hrapav, hrast, hrpa, Husnija, hurma, hrsuz, hrskavca, hrsum, hutba, Isfahan, kahva, kihati, krhkost, kruh, kuhati, kuhar, lijeha, mahuna, mahmuran, mahnuti, mehlem, Mersiha, muha, muhati se, Muharem, Muhsin, nahraniti, natruha, orah, Orhan, otprahnuti, ovrha, pehar, prah, prhut, protuha, proha, promaha, pihtija, rahatlokum, ruho, rahlost, sabah, snaha, stih, streha, suh, svrha, sah, sejh, Suhreta, tahan halva, tarhana, tih, truhlez, truhlost, truhnuti, Tuholj, uho, uvehnuti, vallahi, vehnuti, vihoriti se, zaduha, zamah, zahtjev, zauhar, Zulejha, zohar.
Glas H pise se i u pojedinim rijecima i njihovim izvedenicama iako mu tu po postanju nije mjesto; u ovakvim oblicima, odomacenim u bosanskome jeziku imamo tzv. sekundarno H: hastal, hora, horma, sahat kula, sevdah.
U bosanskome jeziku, ( kao i u bosnjackim narodnim govoirma, tako i u bosnjackoj knjizevnosti ) uobicajeni su oblici: hrdja, hrdjati, hrdjav, hrvati se, hrvanje, hrzati, lahak, lahko, odlahnuti, ophrvati, mehak, mehkoca, zahrdjalost. U standardnome bosanskom jeziku ovakve oblike i izvedenice od njih nepravilno je pisati bez glasa H.
Glas H pise se i u grupi hv. hvala, hvaliti, hvat, hvatati, Hvar, uhvacen.
Glas H pise se:
a- u genitivu mnozine zamjenica, pridjeva i promjenjljivih brojeva: mojih, njihovih, ovih, tvojih,svih, svojih; dobrih, lijepih, mladih, osiguranih, ruzicastih, smirenih, ucenih; prvih, cetvrtih, cetrdesetih;
b- u 1. l. jd. aorista: dodjoh, eglenisah, htjeh / htjedoh , rekoh;
c- u 1. l. jd. imperfekta: govorah, hocah, / hotijah / htijah, misljah, poscah, vodjah;
d- u 1. l. jd. kondicionala: govorio bih, htio bih, mislio bih, postio bih, vodio bih
Zbog dvojake upotrebe u bosnjackoj pismenoj bastini pojedine rijeci mogu se pisati u obliku s glasom H( izvornim ili naknadno uspostavljenim ) kao i u obliku bez toga glasa ili s nekim drugim glasom umjesto H ( ovakve rijeci propisane su u Pravopisnome rjecniku ): hametice- ametice, hlabavo-labavo, hlupati-lupati, hurlik-urlik, hudovica-udovica, mahrama-marama, mahnuti-manuti, ohlupina-olupina, sahat-sat, huhor-uhor, zijehati-zijevati.
U bosanskome jeziku razlicita su imena: Bahir i Bakir, Meliha i Melika, Sahib i Sakib, Suhreta i Sukreta, Zahir i Zakir.
Imena osobna i zempljopisna pisu se onako kako ih pisu i izgovaraju njihovi nosioci, odnosno onako kako se izgovaraju u kraju odakle potjecu, bez obzira na to sto su u bosanskome jeziku prisutni dvojaki likovi: Hromic i Romic, Riza i Rizah, Zija i Zijah, Zekerija i Zekerijah, ali se samo pise: Grahovo, Hodovo, Hrasnica, Hrenovica, Hutovo, MIhatovici, Orahovica, Oriovac, Reljevo, Renovica.
|