Citiraj:
Iako je do sastanka Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) u Beču preostalo samo dva dana, još se uvijek ne zna hoće li države koje pokrivaju 40 posto tržišta nafte u svijetu uspjeti pronaći zajednički odgovor na dramatičan pad cijena crnog zlata.
Naime, od ljeta je cijena nafte pala oko 30 posto, s oko 110 dolara po barelu na 80 dolara, čime je zadan težak udarac proračunima zemalja izvoznica nafte.
Posljednjih godina sastanci OPEC-a nisu imali nekadašnju važnost jer su se cijene stabilizirale na vrlo visokim razinama, ponekad čak i na više od 140 i 130 dolara po barelu, pa nije bilo ni potrebe za intervencijom OPEC-a.
Posljednji značajan sastanak te organizacije održan je 2008. kad je donesena odluka o smanjenju proizvodnje i podizanju cijena, čime je ubrzana lavina ekonomske krize u svijetu.
Prevelika proizvodnja
Taj je sastanak Međunarodna agencija za energiju opisala kao novo poglavlje u naftnoj i ekonomskoj povijesti.
Članice OPEC-a imaju dogovor da dnevno svjetskom tržištu isporučuju 30 milijuna barela nafte - nekoć su proizvodile i do 34 i 35 milijuna barela na dan - no u posljednje vrijeme nude 30,6 milijuna barela dnevno, premda procjene govore da potražnja ne prelazi 29,2 milijuna barela.
Prihodi država članica OPEC-a rasli su strahovitom brzinom. Dok su 1974. na prodaji nafte zaradile 23 milijarde dolara, 1977. taj je iznos porastao na 140 milijardi, 2008. na 338 milijardi, 2008. na 965 milijardi, da bi se 2011. u njihove proračune slilo više od tisuću milijardi dolara.
Raspad sustava
S obzirom na tektonske poremećaje na tržištu nafte, sastanak OPEC-a, koji će se održati 27. studenoga, svijet očekuje s velikim nestrpljenjem.
Za razliku od 2008. kada su članice OPEC-a bile suglasne da smanje proizvodnju, sada između 12 država - Alžira, Angole, Ekvadora, Irana, Iraka, Kuvajta, Libije, Nigerije, Katara, Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Venezuele - nema dogovora oko mjera koje valja poduzeti kako bi se zaustavio pad cijena nafte te osigurao povrat na poželjnih 90 ili 100 dolara po barelu.
Katar, Kuvajt i Ujedinjeni Arapski Emirati na čelu sa Saudijskom Arabijom predlažu da se ne smanjuje proizvodnja te da tržište mora samo regulirati cijenu.
Valja, kažu, biti samo strpljiv godinu dana da se situacija smiri i cijena nafte vrati na više od 100 dolara. Druga skupina država, predvođena Iranom, Irakom i Venezuelom, ne krije nervozu i zabrinutost te predlaže trenutačno smanjivanje proizvodnje kako bi došlo do nestašice, čime bi se automatski osigurao rast cijena.
Nemoguć dogovor
Arapske članice odbijaju tu ideju tvrdeći da je vrlo teško dogovoriti koliko ukupno valja srezati proizvodnju, a gotovo je nemoguće odrediti koliko mora smanjiti svaka država. Također upozoravaju da će se zbog manje proizvodnje umanjiti i prihodi koji se neće moći nadomjestiti višim cijenama nafte.
Iran, Irak i Venezuela ne mogu izdržati sadašnju cijenu od 80 dolara po barelu jer je za uravnoteženje njihovih državnih proračuna potrebno da barel nafte stoji između 130 i 160 dolara.
S njima su se solidarizirale i nečlanice OPEC-a, prije svega Rusija kojoj je nužna cijena od najmanje 100 dolara po barelu, Kanada koja treba cijenu od 100 dolara, a Angoli, Brazilu, Norveškoj i Velikoj Britaniji potrebna je cijena nafte od najmanje 80 dolara po barelu.
Tajni dogovor
Stručnjaci ocjenjuju da su sadašnji rat cijenama nafte izazvali Saudijska Arabija i SAD djelomice iz političkih, a dijelom i iz ekonomskih razloga.
Saudijska Arabija želi manjim cijenama usporiti rast proizvodnje nafte iz škriljevca u SAD-u jer se u tom slučaju ne isplate skupa ulaganja u novu proizvodnju. Inače, SAD je samo ove godine u nove tehnologije i nalazišta uložio više od 200 milijardi dolara.
Također Saudijska Arabija ne želi biti potisnuta s američkog tržišta koje svoje potrebe sve više zadovoljava naftom iz škriljevca pa je SAD već krajem ove godine u stanju proizvoditi 12 milijuna barela nafte dnevno, dok Saudijska Arabija proizvodi 11,5 milijuna barela. Naftom iz škriljevca Amerikanci su opasno ugrozili pozicije članica OPEC-a.
Istodobno Saudijska Arabija želi manjim cijenama nafte što više oslabiti gospodarstvo Irana kako bi prisilili tu državu da odustane od agresivne politike u Siriji i Iraku te je natjerali da prekine s razvojem tehnologija koja omogućava proizvodnju nuklearne bombe.
Dobitnici i gubitnici
Premda će proizvođačima nafte, metalnoj, kemijskoj i tehnološkoj industriji niska cijena nafte donijeti ozbiljne gubitke, dio, poput građevinske, automobilske i transportne industrije te proizvođači hrane i struje, ostvarit će nepredviđene goleme profite, a država će usput postići najvažniji politički cilj: zadat će, nakon sankcija, drugi strahoviti udarac ruskoj ekonomiji.
Cijena od 80 dolara donijet će Rusima tijekom 2015. golemi manjak u državnom proračunu. Za Ruse je svaka cijena niža od 100 dolara po barelu također neprihvatljiva. U tom slučaju ugrozit će se ne samo državni proračun, nego i standard građana te investicije. Prihodi od nafte čine, naime, više od 50 posto ruskog državnog proračuna.
A Rusija će s prosječnom dnevnom proizvodnjom nafte u prosjeku od 10,730.000 barela u 2014. biti najveći proizvođač i izvoznik nafte na svijetu.
Posljedice su već sada dramatične: vrijednost rublje pala je od ljeta više od 30 posto. Sve to moglo bi, očekuju Amerikanci, natjerati Ruse da napokon odustanu od nepomirljive i agresivne politike u Ukrajini.
Tko će duže izdržati
Amerikancima, naravno, odgovara niska cijena nafte jer su njome uzdrmali rusku ekonomiju, ali ni njima ne odgovara da se na dulje vrijeme održe nesigurnost i preniske cijene nafte jer bi to na kraju moglo ugroziti i njihovo gospodarstvo.
Ako članice OPEC-a u Beču ne dogovore zajedničku akciju, to bi moglo dovesti u pitanje njihovu vjerodostojnost i utjecaj, ali najgore je što bi ta neodlučnost mogla strmoglaviti cijenu nafte po barelu i do 60 dolara.
Jamie Webster, ekspert savjetodavne tvrtke IHS, upozorava da tema skorog sastanka OPEC-a nije samo treba li ili ne treba smanjiti proizvodnju nafte. OPEC u Beču mora pronaći i definirati novi smisao svog postojanja te odgovoriti na izazove koje je donijela nafta iz škriljevca.
Uvaženi forumaš timotic je prije dvije tri godine izjavio, da nije siguran koliko je pametno ekonomiju bazirati isključivo na izvozu sirovina, sad povlačim sve što sam o ruskoj pomoći tokom poplava govorio, njima će biti potrebna svaka kopejka kako je krenulo.
Prijavite se
Registruj se
FAQ
Pretraga
Чак је она кучка Аманпурка цензурисала емисију у којој је гост била представница РТ-а. 
