Hertzog je napisao:
To ste vec bili i jos uvek ste, samo sto ste promenili veru... ali to je drug par opanaka... ili ti dimija, da se ne nadjes uvredjenim
Kad već spominješ promjene nacionalnog imena, onda izanaliziraj slijedeće termine:
"Mavrovlachos","Morlak","Morlacchi","Morlacchia",“Koutsovlachos" (Kucovlah), kiifiik eflak, „Vlah","Wallachian", "Walloon" ,"Welsh","Karagounides"!
Objašnjenja ćeš naći u slijedećim izvorima:
1. Kuripesic, Itinerarium der Bolschafisreise, str. 43. Nakon poraza Turaka pod Siskom 1593. godine mnogi su Vlasi presli na austrijsku stranu (Gusic, "Wer sind die Morlaken", str. 461).
2. Gyóni, "La Transhumance des Vlaques".
3. Bartusis, Late Byzantine Army, str. 216, 256; Nasturel, "Les Valaqucs baleaniques", str. 110.
4. D. Radojicic, "Bulgaralbanitoblahos".
5. Moram priznati da nisam imao prilike procitati potpuno izlaganje teorije oca Mandica, Postanak Vlaha, sto je objavljeno u Buenos Airesu; oslonio sam se na sazetak njegova teksta u djelu "Etnicka i vjerska povijest Bosne", str. 383-386.
6. Postoji znatna tehnicka literatura o vezama izmedju rumunjskog i albanskog jezika. Vidi posebno Baric, Lingvisticke studije; dobre savremene sazetke vidi kod Du Nay, Early History of Rumanian, i Illyes, Ethnic Continuity, str. 191-290.
7. Jirecek, "Die Romanen in den Städten Dalmatiens", prvi dio, str- 35-40; Gusic, "Wer sind die Morlaken?"; Dragomir, Vlahii si Morlacii, str. 15-52. Vidi takodje Valentini, "L'elemento vlah nella zona scutarina", o mletackim zapisima o Vlasima nize u primorju, na jugu Crne Gore i na sjeveru Albanije.
8. Dragomir, Vlahii din nordul peninsulei balcanice, str. 49-52 i karta 1.
9. I. Popovic, "Valacho-serbica", str. 372-373 (ispravio sam Popovicevo pisanje rijeci tirdziu); Huld, Basic Albanian Etymologies, str. 57. U danasnjem rumunjskom tirziu znaci "kasno" a zara- "surutka" ili "kiselo mlijeko". O Albancima kao pastirima u Dalmaciji i u skupinama Vlaha albanskog porijekla u Hercegovini i Srbiji vidi Gusic, "Wer sind die Morlaken?", str. 456; Jirecek, "Die Romanen in den Städten Dalmatiens", prvi dio, str. 41-43; M. Filipovic, "Struktura i org"nizacija katuna", str. 50-58.
10. Gusic, "Wer sind die Morlaken?" str. 457. Vidi npr. tuzbu iz 14O3. godine u Fermendzin, ur., Acta Bosnae, str. 85.
11. Rijec Morovlah upotrebljava se u dubrovackim dokumentima za mjesne Vlahe u 13. stoljecu (Jirecek, "Die Romanen in den Städten Dalmaticns", prvi dio, str. 35), a narodna je etimologija utjecala na izgovor te rijeci ocito potkraj 12. stoljeca, kad je i pop Dukljanin pisao "Morovlachi" (premda je znao da ta rijec znaci "nigri Latini"): von Schwandner, ur., Scriptores rerum hungaricarum, sv. 3, str. 478. Oba ova podatka kose se s Gusicevom tvrdnjom u "Wer sind die Morlaken?" str. 459-460.
12. Fortis, Travels into Dalmatia ("Put po Dalmaciji"), str. 53, 85. Mnoge od Fortisovih zapazanja (ali ne i ova) osporio je u kasnijem i vrednijem djelu autor koji je mnogo bolje poznavao mjesne prilike: Lovrieh, Osservazioni.
13. Balic, Das unbekannte Bosnien, str. 175; Wilson, Life of Vuk Karadzic, str. 192-194. Wilsonov vlastiti prijevod nalazi se na str. 361-363.
14. Beldiceanu, "Les Valaques de Bosnic".18. stoljeca potomci Vlaha u Bosanskoj krajini placali su harac: Lovrich, Osservazioni, str. 83.
15. Beldiceanu, "Sur les valaques des balkans slaves", str. 91. Trifunovski drzi da su se nastanili u jednom selu u 15. stoljecu: "Geografske karakteristike katuna", str. 36-37.
16. Ovo je tumacenje prvi iznio historicar iz 19. stoljeca Stojan Novakovic; vidi njegovo Selo, str. 29-30. I ruski historicar E. P. Nauniov tvrdi da su se Vlasi u velikoj mjeri poslavenili vec u 13. stoljecu: "Balkanskye vlakhi". Srpske autore koji priznaju da su Vlasi imali drukciji etnicki identitet nije sama ova cinjenica pokolebala; tako je jedan savremeni srpski historicar napisao i ove cudne rijeci: "Cak su i Vlasi i njihovi obicaji bili toliko ugrozeni da su se pridruzili Srbima da bi prezivjeli, a u tom procesu su pomogli da se sacuva i odrzi srpski etnicki, vjerski i kulturni identitet" (Pavlovich, Serbians, str. 78).
17. Beldiceanu, "Les valaques de Bosnic", str. 123, u fusnoti.
18. M. Filipovic, "Struktura i organizacija katuna", str. 52 (o imenima); Jirccek, "Die Romanen in den Städten Dalmaticns", prvi dio, str. 40 (o otoku); Niger, Geograpahiae commentariorum libri, str. 103 (o iskvarenom latinskom); Nandris, "Arománi", str. 38 (o brojenju).
19. Jirecek, "Die Romanen in den Städten Dalmaticns", prvi dio, str. 41.
20.D. Mandic, Etnicka povijest Bosne, str. 516.
21.D. Mandic navodi taj popis stanovnistva kao dokaz da se neprekidno govorilo vlaski (Etnicka povijest Bosne, str. 516); Filipescu, Coloniile romane din Bosnia.
22. Weigand, "Rumänen und Aromunen in Bosnien". O Karovlasima vidi dio o Romima u 9. poglavlju ove knjige.
23.D. Mandic, sa cudesnom nazovipreciznoscu, navodi postotak od 50 do 52 posto (Etnicka povijest Bosne, str. 518).
24. Dzaja, Konfessionalität und Nationalität, str. 83.
25.Noel Malcolm, „POVIJEST BOSNE“poglavlje:Srbi i Vlasi
Prijavite se
Registruj se
FAQ
Pretraga
