Hawking se okladio da LHC neće ostvariti svoj ciljUGLEDNI nuklearni fizičar Stephen Hawking se okladio da Veliki hadronski sudarač (LHC), koji se sutra pušta u pogon, neće pokazati Higgsov bozon.
Uređaj, čija je izgradnja trajala godinama i koštala oko 9,5 milijardi dolara, će u 9:30 službeno pokrenuti u 27 km dugom tunelu na francusko-švicarskoj granici. Riječ je o dosad najjačem ubrzivaču podatomskih čestica koji bi znanstvenicima trebao po prvi put omogućiti da u laboratorijskim uvjetima simuliraju stanje svemira neposredno nakon Velikog praska, odnosno dobiju vrijedni podaci o starosti i strukturi svemira.
Pokus se smatra najskupljim, najspektakularnijim i najambicioznijim u povijesti znanosti, ali je i izvor kontroverzni, s obzirom da nekoliko stručnjaka, uključujući profesora Otta Roesslera, smatraju da postoji mogućnost stvaranja crnih rupa koje će progutati Zemlju.
Cijeli projekt, iza kojeg stoji CERN, je zbog toga bio predmet sudskih tužbi koje su ga bez uspjeha pokušale zaustaviti, a znanstvenicima koji u njemu sudjeluju je prijećeno smrću.
Profesor Hawking se, pak, nalazi među većinom koja smatra da od LHC-a ne prijeti ozbiljna opasnost. U intervjuu za BBC je rekao da postoji manje od 1 posto vjerojatnosti da LHC proizvede crne rupe, a ako se one i proizvedu, "isparit" će u djeliću sekunde prije nego što naprave ikakvu štetu.
Hawking, s druge strane, smatra kako Higgsov boson - ili tzv. "Božja čestica" koji se smatra Svetim gralom suvremene fizike - ipak neće biti pronađena zahvaljujući CERN-ovom pokusu, a tu je tvrdnju potkrijepio okladom od 100 funti.
Ugledni fizičar ipak podržava LHC, smatrajući kako je riječ o projektu koji će opravdati uloženi novac i resurse s obzirom da pruža mogućnost dosada nezamislivog proširenja ljudskog znanja. Hawking je tako rekao da će zahvaljujući pokusu koji započinje sutra znanstvenici moći po prvi put ozbiljno razmišljati o paralelnim univerzumima i putovanju kroz vrijeme - konceptima koji su dosada bili u isključivom domenu znanstvene fantastike.
Dio stručnjaka vjeruje da, čak i ako LHC doživi neuspjeh, nedostatak očekivanih novih saznanja na polju fizike će biti kompenziran novim dostignućima na polju računalne tehnologije. S obzirom na dosada nezamislive količine podataka koje se trebaju obraditi, CERN-ovi znanstvenici su razvili novu tzv. "LHC mrežu" koja omogućava obradu podataka dosad neslućenim brzinama. Slični CERN-ovi projekti početkom 1990-ih su Timu Berners-Leeju omogućili da stvori sustav danas poznat kao World Wide Web.
http://www.index.hr/vijesti/clanak.aspx?id=401534