|
U zelji da pokazem kako se nakd govorilo u Bosni, prezentirao sam pocetak price Posljednji Lubo, iz zbirke pripovijedaka " Iz stare mahale" autor Rasid Kadic.
Da to ne bi bilo suhoparno, pokusao sam prepisati neke dijelove price za koje smatgram da su interesantni, pa se tako moze pratiti radnja-desavanje ali i jezak kojim se govorilo u vrijeme Austro-Ugarske okupacije.
Molio bih Digresiju da ovo ne brise, nek ljudi procitaju, a brisati mozemo kasnije. Nema nikakvih uvreda, cak naprotiv tekst je veoma poucan, jer govori o propadanju jedne mlade osobe i zatiranja jedne bogate porodice.
Pozdrav Zah. Napomena, ovaj znak (........) ukazuje da je dio teksta preskocen.
--------------------------------------------------------------------------------------
Nastavak II
Umro hadzija Lubo! Kucnulo ga u ducanu! - brzo se pronio glas i za tren oka obigrao carsiju. Ama, je l' tako ti Boga? Ma ko bi rek'o A cinilo se da je zdrav ko' drijen! Jah - h, sto ti je hudi insan: sad jest, sad nije..... Alah rahmetejle. Sutradan su ga ukopali u haremu Lubine dzamije, gdje su se i ostale Lobe kopale..... Dzenaza je bila brojna, a na kaburu je ucilo sedam hafiza.
E da mu nije Salke, zatrle bi se i Lube! Ko ' i mlogi. A, nako kol' ko se vidi, momak je hairli, brez ikakve besposlice, mada ga je hadzija i previse stezo. Maknuti mu nije dao. A ne valja br'te ni to. Ne treba ni u cemu prigonit'! Sad ce on, bezbeli, preuzet' ducan? A ko bi drugi? Jah, sto kazes, nejma ko.(............)
Premda sada samostalan i svoj na svome, Salko je jos uvijek zivio pod nevidljivom hadzijenom sjenom i stegom, osim sto se kod kuce glasnije govorilo i slobodnije ponasalo. Hadzinica se stalno nadala i cekala da joj se sin zagleda i ozeni, pa da i ona dobije snahu i da joj unuce u cardaku zaplace, ali sudeci po Salki nije bilo kakva znaka da ce se to uskoro dogoditi. (.........)
Tog jutra Salko je bio ostavio mimka u ducanu i posao na Hiseta da pokupi kiriju u velikoj bosanskoj kuci, koju je hadzija bio poodavno kupio. Prolazeci pored gositionice "Bijeli konj: i ovaj puta se zagledao u limenu tablu iznad vrata gostionice, na kojoj je u bojama bio naslikan veliki bijeli konj, propet na straznje noge, a do konja, s bicem u ruci prelijepa djevojka u kratkoj suknjici i u crvenim cizmiama, zanosno se smijeseci sa slike. Jos onda, kad je kao dijete vidio tu sliku, a odtada je proslo dvadeset godina, uvijek mu se cinilo, da djevojka bas u njega gleda, i da se bas njemu osmjehuje. Lice joj je bilo rumeno, ruke punacke i obnnazene, a oci plave i vesele, da se cinilo da ce sad progovoriti. Samo, ovaj put, osim djevojke na slici, pred vratima gostionce stajala je ista takva djevojka, u istim crvenim cizmicama i suknjici do iznad koljena. I ruke su joj bile pune i obnazene, a osmjeh koji mu je uputila, dok je namjestala stolice oko stolova iznesenih pred gostionicu, posve ga zbunio.
No, Bosnjak - ember, djera ides?... Dodji! zacvrkutala je i bijelom salvetom vragolasto udarila po stolu.- Dodji! Dodji! Osjetio je kako ga je nesto toplo zapljusnulo, pa se zbunjen osmjehnuo i odmahnuo glavom. Njezin glas i smijeh koji su ga pratili zvonili su mu u usima. (........)
No, Bosnjak dodji! Maruska tebe ne bude pojela! Pijes mene jedno pivo!...... I, drzeci ga kao dijete za ruku, uvede ga u praznu gostionicu, u kojoj ga doceka hladovina i mlak vonj alkohola. Pijes jedno pivo? Kriglo ili cizma? On sleze ramenima i zbunjeno sjede. Gledala ga je nasmijano, dok su joj zlatne iskrice blistale u ocima. Zubi su joj bili bijeli zdravi. A kad natoci dvije krigle piva i spusti ih na stol, zapahnu ga miris koji je dopirao iz njene kose i njedara. Nije to bio onaj poznati mu miris djul-jaga , vec neki drugi kojim su mirisale Svabice kad bi svracale u Bezistan.
Eljem, Bosnjak, zifjela! kucnu djevojka kriglom o kriglu i otpi, dok ga je izazovno gledala i vrhom cizmice draskala po nozi. A ti nisi pila?- upita ga i dohvati kriglu, pa mu je prinese usnama. (..........)
Ja Maruska, a ti? Kako tvoje ime? Salih..... Salko...... sapnu on i proguta pljuvacku. Kako rekla: Salgo.....? To kao Sandor, ne?..... Reci kad opet doci? Djevojka ga pri tome zagrli, i vrelim dahom pomilova po obrazu. On osjeti oblinu njenih grudi, i ucini mu se da ce se ugusiti. Krvotok mu je mahnito udario. Kako ti lep...., kako ti lep! - tepala mu je mazno priljubljujuci se uz njega. Reci kada budes dosla. Doci cu..... Ovu noc? Cim mognem promuca on i izvadi deseticu pa je spusti na sto. To moje? On klimnu glavom. Ja tebe zato poljubiti! - pa ga cmoknu u obraz i grleno se nasmija.
--------------------------------------------------------------------------------------
|
Prijavite se
Registruj se
FAQ
Pretraga
аааахааа, значи онај текст пун турцизама је нешто ''значајно'' и некакав ''доказ''??? 
nisi neki primjer ..
pa na neki nacin i zivimo u proslom stoljecu 
