HA HA HA HA HA
TI SI BOG
obavezno svi porcitajte sta, ovo nije moguce
zah ako imas i malo obraza neces se vise pojavljivati na ovom forumu
Turski istorici i biografi, kao Pe~evija (Ibrahim efendija Pe~ujlija), Ali-Mustafa-
Ben-Ahmed i drugi, zovu Sokolovi}a Sokoli. Otuda je pre{lo u Hamera,1 od Hamera uzeo je
Cinkajzen,2, te Sokolovi}a zovu Mohamed Sokoli (Mohamed Sokolli). Po wima se i danas u
stranijem istorijama Turskoga Carstva Sokolovi} zove Sokoli. Me|u tijem, nesumwivo je da se
ovaj veliki vezir Turskoga Carstva prezivao Sokolovi}, jer mu tako prezime zabiqe`i{e
wegovi suvremenici i pisci, koji su odmah poslije wega `ivjeli.3
Da je Sokolovi} Srbin, tvrdi i wegov suvremenik Andreja Badoaro (Andrea Badoaro), koji
je bio mleta~ki poslanik na Porti 1573. godine, jer veli za Sokolovi}a:
"Mehmed, prvi vezir, ima za `enu }erku sultanovu, od koje ima sina od pet do {est godina.
On sam ima {ezdeset do sedamdeset godina, po narodnosti je Srbin (di nazione serviano).
Ovo, {to je jo{ 1573. godine kazao Badoaro, tvrdio je i ~uveni ruski poznavalac istorije
balkanskijeh Slovena Vi}entije Maku{ev, jer veli u svojijem istoriskijem spomenicima:
"Mustafa (Sokolovi}), sinovac Mehmed-pa{in, rodom je Srbin".5 Dakle, kad je sinovac rodom
Srbin, onda je i stric.
Krajem XV i po~etkom XVI vijeka Sokolovi}i se dijeqahu na dvije grane. Jedna stanova{e
u Rudu, a druga u Ravancima. Iz ove druge grane je iza{ao ovaj veliki vezir, a iz ove ku}e u
po~etku XVI vijeka bija{e i iguman manastira Miqe{eve.
Da je Mehmed bio u manastiru Svetoga Save u Miqe{evi, pored Sagreda tvrdi i
Mehmedov suvremenik mleta~ki poslanik Const. Garzoni, jer veli: "Fu costui aiuta del curato di S.
Saba nella Bosnia". Alberi, Relazioni, serie III, vol. I, str. 405
To ~ak tvrdi i Konstantin Garconi (Constantino Garzoni), suvremenik Mehmedov, u svom
izvje{taju od 1573. godine. "Fu costui aiuto del curato di S. Saba nella Bosnia, di dove fu levate dai
ministri del Turco nel numero di giovani della decima" (Relazioni, Serie III, vol I, str. 405). – Tako isto
i Cinkajzen u svojoj Istoriji Turskoga Carstva, III, str. 91.
Sagredo u svojijem istorijskijem memoarima veli: "Fu rapito d'anni diciotto, fatto Turco
posto in seraglio". (Vidi izdawe od 1688, str. 358, i izdawe 1673. str. 522). – Tako isto misli,
samo ne{to razli~ito, i Frawo Gunduli}, dubrova~ki diplomata (od 1539-1588), tako|er
suvremenik Sokolovi}ev. On veli: "U djetiwstvu ga je bio sakrio stric u manastir od jani~ara,
koji su poslani iz Carigrada radi kupqewa djece, ali ga ovi na|u i odvedu sultanu". (Maku{ev,
V. Istori~eskie pamðtniki ÷`nøihø Slavðnø). Var{ava, Kw. I, dio 1. str. 286
Ba{agi}, Kratka uputa u pro{lost Bosne i Hercegovine, 1900. str. 25.
o tome da je mehmed srbin, od oca dimitrija da se skolovao u manastiru milesevu i da je otet kao danak u krvi govore mnogi:
Antonio Tiepolo 1576:(Relazioni Venete, serie III, vol. II, 157)
"Srpski jezik na Porti XV i XVI veka", {tampan u mostarskom listu
"Zora" za 1900. godinu, br. 5, str. 162-169.
Luici Basano, Historia universale dell origine guerre e imperio de Turchi. Venetia, 1654.
Stanlej-Len-Pula: Istorija Turske Carevine,
Alberi, Relazione Domenico Trevisano, serie III, vol. I,
turski istorik Pechevija;
Encyclopedia Britannica
"A Short History of the Yugoslav Peoples"
by Professor Fred Singleton,
Cambridge University Press,
Edition 1985
"Origin of the Myth of a Tolerant Pluralistic Islamic Society"
Bat Ye'Or
_________________ Banjalucanin-to je zanimanje!
|