banjalukaforum.com

Dobrodošli na banjalukaforum.com
Danas je 28 Mar 2024, 12:40

Sva vremena su u UTC [ DST ]




Započni novu temu Odgovori na temu  [ 1109 Posta ]  Idi na stranicu Prethodni  1 ... 44, 45, 46, 47, 48, 49, 50 ... 56  Sledeća
Autoru Poruka
PostPoslato: 26 Sep 2018, 12:54 
OffLine
Veteran
Veteran
Korisnikov avatar

Pridružio se: 14 Apr 2011, 16:14
Postovi: 3930
Lokacija: Fabrika teškog naoružanja ' Milovan Đilas'
kutak je napisao:
Ko će imati želudac da pročita sve to?

Ne moraš sva četiri toma odjednom, možeš krenuti sa onih preko 2000 naslova , knjiga i knjižica, monografija , koje su štampane još od 1945 pa do 1990 , plus ove kasnije..jednu po jednu. :confused2:

_________________
Nema pregovora sa onima kojima je republika spekulacija, a revolucija zanat !


Vrh
 Profil  
 
PostPoslato: 28 Sep 2018, 08:42 
OffLine
Stara kuka
Stara kuka
Korisnikov avatar

Pridružio se: 14 Feb 2008, 23:04
Postovi: 7327
Lokacija: Satriale's Pork Store
dr. Jovo Ubiparip je napisao:
Silvio Dante je napisao:


То је могуће, али је та теза са реком Бојаном код научника који су се бавили проучавањем Срба у Белој Крајини одбачена. Прихваћено је да тамошње становништво води порекло из Западне Босне.


Ne znam gdje si pročitao studiju da je osporena ili odbačena ta teza.Možda ako gledamo mikro lokaciju, ali je nesporno da je većina Srba iz Žumberka i Bele Krajine iz Crne Gore i Hercegovine.Zapadna Bosna je bila samo međufaza.....Rajakovići, Sekulići, Kordići, Dučići, Keseri, Popovići, Vignjevići,Radatovići, Pilatovci.....isključivo Hercegovina i CG.


Скоро сам читао рад од аустријског историчара Кристијан Промица (проф. на универзитету у Грацу) који се бави проучавањем Беле Крајине и тамошњих Срба, па се позабавио неким ранијим истраживањима са краја 19ог и почетком 20-ог века. Имам то на немачком, али знаш језик могу да ти пошаљем. А неке радове имам и на словенском.

Слажем се око тога да је била међуфаза, само питање је шта временског раздобља. Ако је неко под притиском турака већ нпр. око 1390 напустио своје крајеве и дошао у Босну или још боље рецимо иза 1400. и задржао се (као породица) све до 1530-40. у Босни да ли је то међуфаза или ипак говоримо већ о дужем периоду. С обзиром да је просечни животни век ономад био доста кратак, између доласка из Херцеговине у Босну и одласка у Белу Крајину и Жумберак (тј. прво Жумберак па Крајину) имамо 2-3 генерације, од којих је ова која је отишла за Жумберак већ рођена у Босни и провела живот ту. У сваком случају занимљива тема, али одосмо превише од главне теме.

Поздрав.

_________________
РЕПУБЛИКА СРПСКА

http://www.youtube.com/watch?v=oXo4ox94 ... e=youtu.be


Vrh
 Profil  
 
PostPoslato: 08 Okt 2018, 17:42 
OffLine
Majstorski kandidat
Majstorski kandidat

Pridružio se: 16 Jul 2018, 17:38
Postovi: 529
Suđenje Artukoviću.

https://youtu.be/E6JJ8adt6rM

_________________
https://youtu.be/aTxlao9FWZo


Vrh
 Profil  
 
PostPoslato: 29 Jan 2019, 10:59 
OffLine
Stara kuka
Stara kuka
Korisnikov avatar

Pridružio se: 14 Feb 2008, 23:04
Postovi: 7327
Lokacija: Satriale's Pork Store
https://www.pogledi.rs/category/galerije/

Citiraj:
Дан кад су усташе завиле Требиње у црно

_________________
РЕПУБЛИКА СРПСКА

http://www.youtube.com/watch?v=oXo4ox94 ... e=youtu.be


Vrh
 Profil  
 
PostPoslato: 30 Jan 2019, 22:18 
OffLine
Pripravnik
Pripravnik
Korisnikov avatar

Pridružio se: 08 Nov 2010, 15:21
Postovi: 123
https://www.youtube.com/watch?v=q_pmyChOGrk

Posljednji intervju vojvode Momčila Đujića 1998. godine o grobarima srbskog naroda o ekumenizmu o "rvatima" . . .


Vrh
 Profil  
 
PostPoslato: 31 Jan 2019, 23:43 
OffLine
Pripravnik
Pripravnik
Korisnikov avatar

Pridružio se: 08 Nov 2010, 15:21
Postovi: 123
Prva decenija dvadesetog vijeka,predstavlja u istoriji jugoslovenskih zemalja, bivše Habzburgške monarhije,jedan period vrlo važnih političkih,socijalnih i kulturnih prekretnica . . .
Formiranje novih duhovnih strujanja zapaženo je naročito u fazama političkih previranja u hrvatskim pokrajinama.Ono je okarakterisano ne samo rascjepom u starim strankama ,nego i sa pojavom novih političkih grupacija i stranaka.
U prvom planu novih stremljenja prema . . . naprednijem duhovnom i socijalnom životu hrvatskog društva, nalazilo se realistično naprednjaštvo novih generacija, odgojenih u Pragu pod uticajem filozofskih i socioloških učenja . . . demokrate profesora Tomaša Masarika . . .
I ova omladina započela je borbu sa dva jaka protivnika , u jednoj društveno nedovoljno razvijenoj sredini pritisnutoj opterećenjima prošlosti.
S isključivošću samo i - veliko hrvatstva starčevićanaca i frankovaca , ali s beskompromisnom nesnoščljivošću već organizovanog miltitantnog klerikalizma . . .


Vrh
 Profil  
 
PostPoslato: 02 Feb 2019, 00:37 
OffLine
Pripravnik
Pripravnik
Korisnikov avatar

Pridružio se: 08 Nov 2010, 15:21
Postovi: 123
Uslovi za borbu bili su neobično teški i nimalo složeni usljed posljedica , koje su u dvadesetom vijeku namrle u baštinu,prethodnoj deceniji . . .
U osvit dvadesetog vijeka izbijaju na površinu različita opterećenja , politička i socijalna ,duhovna i kulturna kroz još izrazite ostatke feudalizma,samoživost i nenarodnog ,natražnjačkog i gotovo degenerisanog ali i kroz bijednu strukturu zaostalog i slabo obrazovanog ,učmalog i bezvoljnog ,konzervativnog i nadasve pauperizovanog malograđanstva - do kmetstva eksploatisanog seljaka a do ropstva uniženog još malobrojnog radnika . . .

Dvadesetetogodišnji satrapski režim mađarskog eksponenta bana Grofa Kuen - Hedervarija ,nadasve toga udara svoj sramni pečat!!!Planska mađarizacija nije išla samo tim putem da Rrvatsku što čvršće politički i ekonomski podredi kao svoje istorijske " partes adnexae" nego da ih izgradi kao svoj mostobran za imperijalističku penetraciju na Jadransko more . . .
Pa čemu je već tri decenije služio riječki "Corpus separatum"???
Naprosto nosilac tog nenarodnog režima bila je Kuen - Hedervarijeva "unionicistička" ili "mađaronska stranka" . . . koju su jednako sačinjavali Srbi kao i Rvati.
Mada su u ovoj stranci bili i Srbi i Rvati . . . oni su se samo tada služili aksiomom austrijskom i mađarskom "Divide et impera" zavadi pa vladaj . . .


Vrh
 Profil  
 
PostPoslato: 02 Feb 2019, 23:27 
OffLine
Pripravnik
Pripravnik
Korisnikov avatar

Pridružio se: 08 Nov 2010, 15:21
Postovi: 123
"CRNA KNJIGA " Vladimira Đorovića ,strašna u svojim pojedinim stvarnostima samo,je blaži refleks plodova u Krvavoj žetvi koju je decenijama pripremao Kalajev režim uz saradnju i izdašnu pomoć politike crnožutih jezuita i nadbiskupa Štadlera . .


Vrh
 Profil  
 
PostPoslato: 03 Feb 2019, 00:04 
OffLine
Pripravnik
Pripravnik
Korisnikov avatar

Pridružio se: 08 Nov 2010, 15:21
Postovi: 123
Jednako štampa Štadlerove "Hrvatske katoličke udruge" a tako i franjevačke "Hrvatske narodne zajednice"nisu nimalo zaostali za direktivama zagrebačke frankofurtimaške "Hrvatske" koja je 29.VI 1914. poručila svim Hrvatima ,ma gdje se oni nalazili bojni poklič za istrebljenje Srba.


"U našem krugu ,na našem tijelu nalazi se sva sila krpuša u spodobi Srba i Slavosrba, koji nam prodaju grudu i more ,a eto i kralja ubijaju!S njima moramo jednom za uvijek obračunati i uništiti ih.To nek nam bude od danas cilj . . . Ubojico,ime ti je Srbin!I jesi Srbin, prokleto ti sjeme i pleme,što ga je vjetar natrunio po našem hrvatskom tlu,da rađa zločin i zlobu,sije neslogu i razbojnički prolijeva krv:"Narod navješćje Srbimaborbu na život i smrt i progonstvo iz Bosne i Hercegovine." . . .


Vrh
 Profil  
 
PostPoslato: 03 Feb 2019, 23:22 
OffLine
Pripravnik
Pripravnik
Korisnikov avatar

Pridružio se: 08 Nov 2010, 15:21
Postovi: 123
Kosta Herman , bivši odjelnik predstojnik bosansko -hercegovačke zemaljske vlade za unutarnje poslove,a za rata pomoćnik građanskog komesara u okupiranoj Srbiji,inače jedan od najpoznatijih predstavnika vojnih i klerikalnih krugova u Sarajevu, uskliknuo je na dan atentata pred sarajevskim muzejem : "Sa stotinama vješala ne bi se mogle platiti dragocjene ubijene glave!" . . .
Sve ovo jasno pokazuje , da su se planski raspirivale strasti ,kako bi se u danom trenutku povele demonstracije toliko potrebne Austriji, da se pred svijetom pokaže kao najveći dio bosansko -hercegovačkog pučanstva odan monarhiji i Austriji!!!
Te su demonstracije prevršile sve dotadašnje 29. Jula 1914. Uistinu ,one bi bila prosta nemogućnost u ma kojoj pravnoj i kulturnoj državi, da se nije na sve strane i od svih činilaca proaustrijskog političkog života, podjarivalo rušilačko bjesnilo periferijskog ološa.
Proglas koji je izdala općina u vezi s objavom rata bio je iskra koja je zapalila barut.Strahovita nedjela bila su neizbježna.Jednako muslimanski kao i katolički ološ sakupio se pred katedralom nadbiskupa Štadlera i iza otpjevane carske himne pošao je da razara i pali spske ustanove.Svuda s mirnim promatranjem policije a na pojedinim mjestima i uz njeno učestvovanje . . .
Nije ni čudo kad se u proglasu "poziva stanovništvo i pučanstvo da takve elemente koji se daju na ovakve zločine(atentate) iz svoje sredine istrijebi ".
Bit će sveta dužnost pučanstva da tu sramotu opere . . .
0ve demonstracije koje su započete već na dan atentata ,a sutradan dobile svoj puni zamah,imale su punu podršku i od strane klerikalne štampe kao i same nadbiskove Kurije.
Postoje svjedoci koji tvrde, da su izvjesne vođe demonstranata poslije demonstracije 28. VI uveče bili na sastanku kod nadbiskupa Štadlera gdje se nalazilo i nekoliko političkih vođa.Smatra se,da je upravo na tom sastanku bio spremljen plan za sutrašnje i dalje progone.
Frankofurtimaše potaknuo je i pjesnik , biskup - koadjutor nadbiskupa Štadlera dr. Ivan Šarić pjesmom ,koju je objavila štampa a bila je i zasebno odštampana i razdavana po svijetu pred crkvama.
Ispjevana je još istog dana atentata pa je i ona pridonijela svoj udio razaračkom bijesu pomahnitalog šovinizma . . .

MUČENIK NADVOJVODA

"Šeher Sarajevo plače ,plače ,plače ,plače
Zaplakali s nama psalmi po crkvama,
Zaplakali s nama svi pošteni ljudi,
Gnjevom zadrhtale sve junačke grudi,
Ružnija od Kainove ubi te crna ruka . . .
Gospode ,nedohitni putovi tvoji,
Stoput blagosloveno se Tebe boji.
U ruci Tvojoj Pravda i Osveta
Nek se samo vrši Tvoja volja sveta
Ti grdnoj zvijeri i gujama sudi,
Gospode, obazri se s neba,nas pogledaj,
I milostiv i ne daj ,ne daj
Da nam se odrodi rugaju hudi
Ti im,vječni Suče ,Pravdom svojom sudi,
Brani i čuvaj svejedini puk ,
Da ga ne rastrga grabežljivi vuk!"



Ovako biskup Šarić govori o osveti i poziva Boga da Srbima ili kako on već poetski i alegorijski kaže "Grdnoj zvijeri i gujama sudi". . . .
Da su i te riječi podigle mnogu kamenicu u tim demonstracijama i da je mnogi plamen mržnje iz zatrovanog srca probio , zasluga je i ove pjesme.Da ne govorimo o propovijedima ,što su u crkvama držane povodom misa zadušnica za ubijenog prestolonasljednika,koje su zapravo bile ne samo rasplamsavanje bratoubilačkog bijesa i mržnje nego i vrlo vješto izvođen propagandni plan.
Tako je u Sarajevu ratničko raspoloženje , o kome tako sugestivno govori Grof Palfi išlo sasvim pod ruku s onim u Vatikanu,Beču,Zagrebu,Ljubljani,Splitu itd . . .


Vrh
 Profil  
 
PostPoslato: 08 Feb 2019, 23:40 
OffLine
Pripravnik
Pripravnik
Korisnikov avatar

Pridružio se: 08 Nov 2010, 15:21
Postovi: 123
https://www.youtube.com/watch?v=4chBbcava5o


Vrh
 Profil  
 
PostPoslato: 08 Feb 2019, 23:41 
OffLine
Pripravnik
Pripravnik
Korisnikov avatar

Pridružio se: 08 Nov 2010, 15:21
Postovi: 123
NJEMAČKA MUZIČKA GRUPA "DSCHINGHIS KHAN " 1980. GODINE - NA SVOJ NAČIN OPISUJE ANTIČKI RIM . . .


Vrh
 Profil  
 
PostPoslato: 08 Feb 2019, 23:45 
ok


Vrh
  
 
PostPoslato: 02 Mar 2019, 20:03 
OffLine
Pripravnik
Pripravnik
Korisnikov avatar

Pridružio se: 08 Nov 2010, 15:21
Postovi: 123
https://www.youtube.com/watch?v=E6JJ8adt6rM


Vrh
 Profil  
 
PostPoslato: 02 Mar 2019, 20:04 
OffLine
Pripravnik
Pripravnik
Korisnikov avatar

Pridružio se: 08 Nov 2010, 15:21
Postovi: 123
SUĐENJE ANDRIJI ARTUKOVIĆU U ZAGREBU 1986. GODINE . . .


Vrh
 Profil  
 
PostPoslato: 19 Mar 2019, 22:28 
OffLine
Pripravnik
Pripravnik
Korisnikov avatar

Pridružio se: 08 Nov 2010, 15:21
Postovi: 123
Карлхајнц Дешнер најбескомпромиснији мислилац свјетске историографије о папском тоталитаризму (владавини апсолутног) који је своја истраживања на најкозистентнији начин темељио на анализи улоге ове вјерске организације у политичкој биографији Европе а у савременом периоду ,на анализи улоге папократије у рађању фашизма и нацизма . . .
Двотомнa студијa Карлхајнц Дешнера "Политика римских Папа у 20. веку" је преведена на неколико језика . . . топло је препоручујем свима

https://en.wikipedia.org/wiki/Karlheinz_Deschner

Карлхајнц Дешнер (нем. Karlheinz Deschner; Бамберг, 23. мај 1924 — Хасфурт, 8. април 2014) био је немачки приповедач, књижевни критичар, есејиста, историчар филозофије и историчар идеја.
Биографија[уреди]
Дешнер је рођен у Бамбергу 23. маја 1924. године. Одрастао је у католичкој породици (мајка, Маргарета Каролина протестанткиња прешла је у католицизам). Најстарији од троје деце, школовао се у семеништу фрањевачког реда (Franziskanerseminars) у Детелбаху на Мајни, у чијем је самостану једно време и становао.
Гимназију је завршио у Бамбергу код кармелићана. Од 1942. године био је добровољац у падобранским јединицама немачке војске. Неколико пута је рањаван. После рата, закратко, ванредно студира шумарство у Минхену, али од 1946. године на факултету у Бамбергу студира на филозофско-теолошком факултету: право, теологију, филозофијуи психологију. Потом, Дешнер прелази у Вирцбург где од 1947. до 1951. студира новију немачку књижевност, филозофију и историју. Докторирао је, 1951. године у Вирцбургу са дисертацијом Лирика Николауса Ленауа као израз метафизичког очајања.
Исте године оженио се са Елфи Туч. Имају троје деце Катју (1951), Бебеа (1958) и Томаса (1959 — 1984).
Иако приповедач, есејиста и књижевни критичар, Дешнер је изнад свега писац дела из историје цркве. Од близу педесет књига, колико је објавио, највећи број наслова посветио је криминалној историји западног хришћанства, која је најављена књигом С Богом и фашистима (1965) а потврђена обимном, мултидисциплинарном и кохерентном студијом у два тома под насловом: Један век историје спасења (1982).
Карлхајнц Дешнер је искључен од Светих тајни 5. септембра 1951. али тада није и екскомунициран из римокатоличке вере, па му је црквени порез уредно одбијан све до напуштања папске цркве. Суђено му је, 1971. године, у Нирнбергу због клеветања хришћанства иако се у својим делима превасходно бавио криминалном историјом папства.
Дешнер објављује приче, књижевне критике, есеје, афоризме, и пре свега, текстове из критичке теорије религије и цркве. Годинама не престаје да очарава и провоцира своју публику на више од 2.000 предавања, само до сада.
Карлхајнц Дешнер је критиковао Хермана Хесеа а валоризовао „фатално потцењене писце“ као што су Роберт Музил или Херман Брох. Углед је зарана стекао изван Немачке, будући да су његови радови превођени на арапски, француски, грчки, италијански, холандски, норвешки, пољски, руски, шпански и српски језик.
Немиран и интелектуално знатижељан дух лишио је Дешнера уобичајене универзитетске каријере, па је тек 1987. позван да буде предавач на Универзитету у Минстеру (само током летњег семестра) у оквиру теме о криминалној историји западног хришћанства. Али му је, као јеретику који не болује од моралне лењости, за просветитељски ангажман и књижевни рад додељено пет престижних признања у које спадају и: Арно-Шмит(1988), Међународна награда хуманиста (1993), Алтернативна Бихнерова награда (1993) и Фојербахова награда (2001).
За иностраног члана Српске академије наука и уметности изабран је на изборној Скупштини САНУ 2. новембра 2006. године.
Библиографија[уреди]
• Око моје куће је ноћ (Die Nacht steht um mein Haus) 1956.
• Шта мислите о хришћанству? (Was halten Sie vom Christentum?) 1957.
• Кич, конвенција и уметност (Kitsch, Konvention und Kunst) 1957.
• Фиренца без сунца (Florenz ohne Sonne) 1958.
• И опет запева петао (Abermals krähte der Hahn) 1962.
• Таленти, песници, дилетанти (Talente, Dichter, Dilettanten) 1964.
• C Богом и фашистима (Mit Gott und den Faschisten)1965.
• Слике Исуса Христа с теолошког аспекта (Jesusbilder in theologischer Sicht)1966.
• Век варварства (Das Jahrhundert der Barbarei)1966.
• Ko предаје на немачким универзитетима? (Wer lehrt an deutschen Universitäten?)1968.
• Црква и фашизам (Kirche und Faschismus)1968.
• Хришћанство у оценама његових противника, 1. део (Das Christentum im Urteil seiner Gegner, Band 1)1969.
• Зашто сам иступио из цркве (Warum ich aus der Kirche ausgetreten bin)1970.
• Црква и рат (Kirche und Krieg)1970.
• Изманипулисана религија (Der manipulierte Glaube)1971.
• Хришћанство у оценама његових противника, 2. део (Das Christentum im Urteil seiner Gegner, Band 2)1971.
• Мука c црквом (Das Kreuz mit der Kirche) 1974.
• Црква не-спасења (Kirche des Un-Heils)1974.
• Зашто сам хришћанин, атеиста, агностичар (Warum ich Christ/Atheist/ Agnostiker bin) 1977.
• Папа путује на место злочина (Ein Papst reist zum Tatort)1981.
• Један век историје спасења, 1. део (Ein Jahrhundert Heilsgeschichte, Band 1)1982.
• Један век историје спасења, 2. део (Ein Jahrhundert Heilsgeschichte, Band 2)1983.
• Само живо биће плива против струје (Nur Lebendiges schwimmt gegen den Strom)1985.
• Увређена црква (Die beleidigte Kirche)1986.
• Криминална историја хришћанства, 1. део (Kriminalgeschichte des Christentums, Band 1) 1986.
• Ђаволово дело (Opus Diaboli)1987.
• Криминална историја хришћанства, 2. део (Kriminalgeschichte des Christentums, Band 2) 1988.
• Снови Уснуле Принцезе и смрад из штале (Dornröschenträume und Stallgeruch) 1989.
• У шта верујем (Woran ich glaube) 1990.
• Криминална историја хришћанства, 3. део (Kriminalgeschichte des Christentums, Band 3)1990.
• Анти-катехизам (ca Horst Herman) (Der Anti-Katechismus. Mit Horst Herman)1991.
• Политика римских папа у 20. веку. Проширено и актуализовано, ново издање књиге „Један век историје спасења“, 1. и 2. део (Die Politik der Päpste im 20. Jahrhundert. Erweiterte, aktualisierte Neuausgabe von "Ein Jahrhundert Heilsgeschichte" I und II)1991.
• Молох (Der Moloch)1992.
• Намесници Божји (Die Vertreter Gottes) 1994.
• Јад и јед, афоризми (Ärgernisse, Aphorismen)1994.
• Криминална историја хришћанства, 3. део (Kriminalgeschichte des Christentums, Band 4)1994.
• Шта ja мислим (Was ich denke)1994.
• Светски рат религија: Вечити крсташки рат на Балкану. (Koautor Milan Petrovic) (Weltkrieg der Religionen: Der ewige Kreuzzug auf dem Balkan. Mit Milan Petrovic)1995.
• Криминална историја хришћанства, 5. део (Kriminalgeschichte des Christentums, Band 5)1997.
• Топлес (Oben ohne)1997.
• Рона (Die Rhön)1998.
• За један залогај меса (Für einen Bissen Fleisch)1998.
• Криминална историја хришћанства, 6. део (Kriminalgeschichte des Christentums, Band 6)1999.
• Између клечања и проклетства. Роберт Мехлер, верујући антихрист (Zwischen Kniefall und Verdammung. Robert Mächler. Ein gläubiger Antichrist)1999.
• Мементо! (Memento!)1999.
• Криминална историја хришћанства, 7. део (Kriminalgeschichte des Christentums, Band 7)2002.
• Убице пишу историју (Mörder machen Geschichte)2003.
• Криминална историја хришћанства, 8. део 2004)
• Криминална историја хришћанства, 9. део 2008)


Vrh
 Profil  
 
PostPoslato: 21 Mar 2019, 23:34 
OffLine
Pripravnik
Pripravnik
Korisnikov avatar

Pridružio se: 08 Nov 2010, 15:21
Postovi: 123
Opus Dei . . . "Crkva u crkvi"

Prema nekim procjenama Opus Dei u Njemačkoj broji oko hiljadu i petsto aktivista
Broj raznih sponzora prijatelja i simpatizera je nepoznat tj. impozantan
Organizacija je aktivna u dvadesetak njemačkih gradova . . . kulturni centri,studentski domovi,omladinski klubovi itd . . .
Mnogi od članova zauzimaju visoke pozicije i položaje u indunstriji,univerzitetima,ljekarima,političarima a u organizaciji su sasvim inkognito . . .
Nemački je "Opus" aktivan decenijama i uspio je da uspostavi kontakt sa vrhunskim političarima,sudijama,prosvjetnim savjetnicima,partijskim funkcionerima,preduzimačima . . .
Dugogodišnji gradonačelnik grada Ahena i poslanik u Evropskom parlamentu Kurt Malangre njemački biskup,
Karl Braun pastir iz Neu Munstera,Kardinal iz Kelna,
Kelnski kardinal Joakim Majzner . .
BAJER AG,DOJČE BANK,BAVARSKA UJEDINJENA BANKA,FARMACEUTSKA KUĆA MADAUS - KELN,BERTOLD BAJC. . . TO NI IZDALEKA NISU IZVORI KOJIM OPUS RASPOLAŽE . . .
Britanski Kardinal Alfred Begs samo iz jednog navrata je poklonio 40 hiljada.Njegov naslednik Georg Sterzinski još sto hiljhada.
Najveće sume dolaze iz Sjevernorajnsko - Vestfalske dijaceze gdje su za potrebe udruženja prikupili osam miliona dojč maraka.
Prema otkrićima Petera Hertla novinara iz Hanovera nedavno je naišao na jednu zadužbinu sa sjedištem u Briselu u čijoj su upravi isključivo bankari,industrijalci i naučnici iz čitave Evrope.Jedan od ciljeva zadužbine je skupljanje kapitala i nekretnina od darodavaca za finansiranje projekata organizacije.
Bivši ćlan inform Centrale njemačkog opusa - Vidmar Pul tvrdi da je organizacija veoma bogata i da svoje bogatstvo krije pomoću raznih pravnih trikova . . .


P.S. https://sh.wikipedia.org/wiki/Opus_Dei


Vrh
 Profil  
 
PostPoslato: 18 Apr 2019, 22:03 
OffLine
Stara kuka
Stara kuka
Korisnikov avatar

Pridružio se: 26 Nov 2011, 00:56
Postovi: 5164
Dragoslav Bokan predstavlja knjigu prof.dr Gideona Greifa "Jasenovac-Aušvic Balkana"
https://www.youtube.com/watch?v=BlnYubR ... ture=share

_________________
Spoiler:
Nije bitno koliko znaš,imaš ili možeš.Bitno je koliko si spreman da to što znaš,imaš ili možeš podijeliš sa onima koji ne znaju,nemaju ili ne mogu.


Vrh
 Profil  
 
PostPoslato: 02 Maj 2019, 21:44 
OffLine
Samo jedan iznad mene
Samo jedan iznad mene
Korisnikov avatar

Pridružio se: 21 Maj 2006, 19:12
Postovi: 31179
Lokacija: Je Suis Ahmed
Pola Austrijanaca ne zna za šou.
https://srpskainfo.com/vise-od-polovine ... olokaustu/

_________________
SlikaSlikaSlika
BL 1993, 2003, 2013, 2023Mala Mediha treba vašu pomoć!
Najbolji citati BL forumaKultne teme BL foruma


Vrh
 Profil  
 
PostPoslato: 03 Maj 2019, 07:09 
jer ih boli cuna za to....otprilike kao i mene...ne znam ni za ruandu, ni jermeniju niti pola tih genocida...a dodatno jebe situaciju sto svako barata sa ciframa kako mu se cefne


Vrh
  
 
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Započni novu temu Odgovori na temu  [ 1109 Posta ]  Idi na stranicu Prethodni  1 ... 44, 45, 46, 47, 48, 49, 50 ... 56  Sledeća

Sva vremena su u UTC [ DST ]


Ko je OnLine

Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 6 gostiju


Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Ne možete slati prikačene fajlove u ovom forumu

Pronađi:
Idi na:  
Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
Hosting BitLab
Prevod - www.CyberCom.rs