Bio sam terenski djelatnik prethodnih dana, pa ne stigoh ranije da odgovorim...
Choban je napisao:
shakal je napisao:
Jesi ti obični Vuk ili Vuk s Wall streeta?
Ne diraj našeg forumskog ekonomskog eXperta, vuka s' modričkog Wall streeta i diplomca eminentnog privatnog faxa
S obzirom da nisam završio ekonomski fakultet, pa nisam ni ekonomista, teško da mogu biti ekonomski ekspert. Završio nešto sasvim drugo, radim na totalno drugačijoj poziciji/pozicijama – i plaćaju me više od onog nesrećnog „državnog“ magistra farmacije.... Da njega angažuju, možda bi on bio "ekonomski" ekspert
wizzy_bl je napisao:
ja sam samo obicni ekonomista...ali ne kontam kakve veze ima fiksna i varijabilna kamatna stopa sa nacinom amortizacije zajma.
Jbg, u svom prethodnom postu sam baratao pogrešnim terminima pominjući fiksnu i varijabilnu kam.stopu, umjesto način obračuna glavnice i kamate u sklopu rate. Mea culpa
Recimo i da sam veoma „loš bankar“ – navodnici samo zbog toga što bi na kraju drugi trebali zaključiti za koga sam to tačno loš bankar...
Forty Two je napisao:
1. Može li pojašnjenje (primjer bi bio idealan) na koji način se matematički izračunava anuitetni plan pod uslovima koje ti navodiš za fiksnu kamatnu stopu?
2. Ako banka plasira recimo 1 mil. KM prema načinu na koji ti tumačiš fiksnu kamatnu stopu, koliki će biti njen prinos na taj plasman nakon prve godine otplate tih kredita uz recimo fiksnu kamatnu stopu od 5% i rok otplate od 5 godina?
3. Može li nekakav izvor ili upućivanje na literaturu za ovaj dio "Neki kažu da se kod te „varijante“ glavni dio kamate otplati u prvoj trećini kredita, a u preostale 2/3 je „sića“"? Ako uzmemo u obzir da je kamatni račun (ne pretjerano složena) matematika, vjerujem da postoje primjeri obračuna za tvoju tvrdnju, nema potrebe da se vodimo time šta neki kažu.
To što ti mene pitaš u drugom pitanju, a povezaću s tvojim prvim i trećim: odgovor je 45899,56 KM (na ratu od 18871,24 KM). Ja bih to ograničio na 10000 KM (uz ratu od 17500 KM).
Iz ugla klijenta po ovom kreditu (na „tvoju“ ratu od 18871,24 KM): ako sabereš tu kamatu na famoznu 1/3 kredita dobiješ da si naplatio 71.395,97 KM, a preostaje 60.878,09 KM.... Moj izraz „sića“ nije bio ozbiljan, ali i bez literature sam ti naveo koliko platiš kamate na 1/3 kredita, a koliko ostane na 2/3.
Da li bi na kredit od milion maraka plaćali ratu od 18871,24 KM (kako bi to prema postavljenom primjeru, sada obračunavale banke) ili moju ratu od 17500 KM? Pomnožite sa 60, pa onda procijenite.
Procijenite ko je lihvar, a ko loš bankar (nazivam se tako samo zato što radim za banke, ne zbog zaljubljenosti u poziciju). Banke mogu, ali ne žele, primijeniti „moj metod“ obračuna... ne isplati im se zbog pohlepe.
Citiraj:
3. Da li su i tokom 2008. godine fiksne kamatne stope bile veće od varijabilnih, s obzirom da je krajem te godine EURIBOR bio veći od 5%?
4. Ako se banka zadužuje na međubankarskom tržištu po EURIBORU, te plasira ta sredstva kroz kredite vezane za EURIBOR, na koji način banka zarađuje na osnovu "očekivanog" povećanja EURIBOR-a?
5. Prema mom shvatanju ako nešto uglavnom raste, onda bi to njegov višegodišnji trend trebao pokazivati. Sa aspekta tvoje tvrdnje da EURIBOR uglavnom raste, kako objašnjavaš činjenicu da je EURIBOR od 2008 skoro konstantno u padu?
Za početak će odgovori na bar 2 od ovih pitanja biti dovoljna, pa možemo kasnije nastaviti sa pitanjima
3. (a vjer.si mislio 4 – jer si postavio 6 pitanja) prošlost je po meni nebitna, ako se ograniči samo na određeni vremenski period. Ajmo "vježbat" na primjeru od početka Euribora.
4. i 5. (tj., 5. i 6.)
Citiraj:
Ne možete pobediti bankarske analitičarePosle stupanja na snagu Zakona o zaštiti finasijskih korisnika, fiksna kamatna stopa mora ostati nepromenjena do kraja otplate kredita. Nikolić smatra da je takva kamata rizik, jer banke uvek odrede nešto veću fiksnu kamatu od prosečne procenjene.
- Banke pomoću svojih analitičara projektuju šta će se dešavati u narednih deceniju-dve, i na osnovu toga određuje fiksnu kamatnu stopu. Ona se tako zaštiti i obezbedi da ne bude na gubitku. Naravno da će banka imati bolje analitičare nego što sebi može da obezbedi običan građanin - kaže Nikolić.
Ponudu klijentima da pređu na varijabilnu kamatnu stopu, Nikolić objašnjava procenom banaka da će u daljoj perspektivi libor i euribor rasti u toj meri da će im to biti isplatljivije:
- Verovatno je procena banaka da ćemo u narednom periodu, posle krize, imati višu inflaciju i višu baznu kamatu Evropske centralne banke, samim tim i viši euribor. Na osnovu toga su izračunale da im se više isplati da se oslone na kretanje euribora, nego to što su fiksirali. Banke nisu dobrotvorne organizacije, nego profitno motivisane kompanije. Ja se ipak ne bih kockao sa bankama, zato što ćete verovatno izgubiti - jasan je Nikolić.
http://www.vesti-online.com/Vesti/Ekono ... om-kamatom Citiraj:
Amortizovani i revolving kreditiPostoje dve osnovne vrste kredita koje se razlikuju po načinu funkcionisanja: amortizovani i revolving krediti.
Amortizovani krediti
Standardni krediti, kao što su stambeni ili potrošački krediti predstavljaju tzv.Amortizovane kredite. To su krediti koji imaju ugovoreni rok za potpunu otplatu kredita i fiksnu mesečnu ratu.
Uplatama mesečnih rata tokom trajanja kredita, dužnik otplaćuje celokupan iznos kredita kao i pripadajuću kamatu. Zbog toga, iznos rate se sastoji od - dela koji se koristi za otplatu glavnice i dela kojim se otplaćuje kamata.
U početku otplate kredita, deo koji se koristi za otplatu glavnice je znatno niži od dela za otplatu kamate.
Tokom vremena otplate kredita, ovaj odnos se menja u korist otplate glavnice. Zbog toga se glavnica kredita smanjuje sporije tokom početnog perioda otplate kredita a zatim sve brže pa možete biti iznenađeni preostalim iznosom duga kada poželite da prevremeno otplatite kredit!
Ovakav plan otplate kredita upravo i ima za cilj da zaštiti banke od rizika da ćete rešiti da prevremeno otplatite dug. Bankama su prihodi od kamate osnovni izvor prihoda. Njima nije od koristi da klijenti vrše prevremene otplate kredita zato što tada gube prihode od kamata na koje su računale. Banke se štite tako što naplaćuju veći deo kamate ranije. Banke su dužne da utvrde plan otplate odnosno amortizacije kredita i da ga dostave dužniku u trenutku odobravanja kredita. Plan otplate sadrži podatke o iznosu mesečne rate, datumu dospeća svake rate kao i stanju glavnice posle otplate svake rate.
Revolving krediti
Kreditne kartice i pozajmice predstavljaju drugu vrstu kredita tzv.– revolving kredite. Ovi krediti nemaju ugovoren rok otplate ni fiksnu mesečnu ratu. Dozvoljeno je tokom celog vremena trajanja kredita koristiti odobrena sredstva, otplatiti dug i ponovo se zadužiti.
Kod kreditnih kartica se, na primer, određuju samo minimalne mesečne uplate a ne iznos mesečne rate kojim se otplaćuje određeni deo glavnice i kamate. S obzirom da je bankama u interesu da dug na kreditnoj kartici postoji što duže jer ostvaruju prihode od kamate, minimalne uplate su obično niske.
http://www.b92.net/biz/saveti/skola.php?nav_id=398153 Prevedeno, banke vas legalno pljačkaju zbog podvučenog, umjesto da omoguće da je iznos glavnice i kamate u podjednakom omjeru u sklopu rate tokom otplate kredita kako bi u slučaju prijevremene otplate klijentima ostalo više novca nakon "izbijanja" kamate.