Mene znate na ovom forumu, propali kladionicar, student u pokusaju. Malo prije sjeo u dnevni boravak, uzeo cips, upalio tv, da nađem kakav film da mozak odmorim, kad tamo debata, neki Čedo Jovanović, zaključim da je Srbin i dobro poznati Mile, krv siklja koliko se svađaju. Odlucim da pogledam, kad imam sta cuti Mile se dere Bosna nikad nije bila drzava, ostavim onaj cips, malo se vise koncetrisem na debatu, kad Mile ni pet ni sest kaze ja nisam iz Bosne, ja sam iz RS-a. Tad mi pukne film, prebacim i nesto kontam, do kada ovako, znam da je covjek zavrsio samo politicke nauke(i to je upitno), ali da ne zna da je Bosna bila drzava, sa cjelokupnim drzavnim aparatom, sa svojom vojskom, sa svojim banom, kraljem ? I jos sav ponosan na TV-u to govoriti, stvarno se brinem za nas obrazovni sistem. Ali evo ja odlucih da sa vama podjelim nekoliko cinjenica, za slucaj da ima jos Milorada.
Prvi put ime Bosna se spominje jos u djelu Konstantina Porfirogenita "O upravljanju carstvom", tu se spominje mala drzavica(naravno jos uvjek ne samostalnu) koja nosi naziv Bosna ili "horion Bosona" sto znaci zemlja Bosna, i u to vrijeme je obuhvatala samo 20% danasnje teritorije. I ako se smatra da je i prije toga postojala Bosna mi nećemo o tome, služimo se samo čvrstim argumentima i dokazima, jer se ne zna da li je bila u sastavu Hrvatske ili je bila samostalna. Zatim slijedi jedan maglovit period, nemamo puno podataka, nije se puo istraživalo, tako da se sve temelji na nagađanju. Ali smo sigurni da je i u ovom periodu termin Bosna postojao, i da je tada nastao naziv Bosnjani za ljude koji su zivjeli na obalama rijeke Bosne, kao i Neretnjani za ljude koji su zivjeli na obalama rijeke Neretve.
Zatim nam dolazi period o kome imamo dosta više podataka, i tada se pominju vladari Bosne, prvi vladar Bosne koji se pominje jeste ban Stjepan. Zatim se spominje ban Borić, koji će povesti bunu protiv Bizantije u kolaboraciji sa Ugarskim kraljevstvom koja će rezultirati u
prvoj nezavisnoj bosanskoj državi. Međutim ova država bila je jako mala, obuhvatala je mali porstor u srednjoj Bosni, ali je bila samostalna sa vlastitim državnim aparatom. U istom stoljeću, Bosnu će ponovo osvojiti Bizantija. U 12. stoljeću, novu pobunu, ponovo u kolaboraciji sa Ugarskom povesti će
Kulin ban koji će i uspjeti, te će nova bosanska država se pojaviti 1180. godine. Iz tog perioda imamo Povelju Kulinu bana, koja je mnogo vise od dokumenta, u kojoj se garantuje Dubrovcanima da ih niko nece dirati (kako to uciniti ako nemate policiju, vojsku?), i to je najvazniji dokaz bosanske drzavnosti.
Vrijeme Kulina bana će biti upamćeno po miru, a nakon njega će doći još niz banova koji će postepeno širiti teritoriju Bosne, a povremeno se i postavljati u vazalski odnos Ugarskoj. Ban Stjepen Kotroman će biti osnivač dinastije Kotromanić, a njega će na prijestolju naslijediti Ban Stjepan II Kotromanić. Spomenuti ban će biti među najznačajnijim za historiju Bosne, obzirom da će se u potpunosti postaviti kao
nezavisan vladar, te izgraditi jaku bosansku vojsku, ekonomiju i trgovačke odnose.Stjepana II će 1355. godine naslijediti njegov bratić, jedan od najpoznatijih ličnosti bosanske historije, Tvrtko I Kotromanić. Tvrtko I će nakon duge borbe za prijestol napokom sebe ustoličiti za vladara Bosne, te odmah nastaviti njeno jačanje. Bosna će se pod njegovom vlašću razviti u jaku ekonomsku državu, sa dobrim diplomatskim odnosima i snažnim teritorijalnim ustrojem.
Tvrtko I će biti taj koji će adaptirati grb sa zlatnim ljiljanima kao simbol Bosne, a uz to će i dati kovati vlastiti novac sa pečatom ljiljana. Njegova vojska će biti snažna,
pa će Bosna imati i vlastitu mornaricu. Uz to će biti i među prvima na Balkanu koja će koristiti vatreno oružje u bitci. Tvrtko će proširiti Bosnu sve do zapadne Srbije, osvojiti kompletan Sadndžak i dijelove Kosova, najveći dio moderne Crne Gore, kompletnu današnju Bosnu i Hercegovinu sem bihačke krajine, Slavoniju i kompletnu Dalmaciju sem Dubrovnika i Zadra. Uz to će sebe 1377. godine okruniti za kralja Bosne, te pored toga i sebe proglasiti kraljem kako srpskih tako hrvatskih zemalja. Kralj Tvrtko I će tako biti prvi kralj Bosne, i
Bosna će pod njim izrasti u najjaču južnoslavensku državu. Nakon njega kraljevi će se naslijeđivati na prijestolju Bosne, a svi će biti iz loze Kotromanića. Mnogi od njih će postati ugarski i turski vazali, a značaj i prostor Bosne će se povremeno tokom 15. stoljeća smanjiti. Konflikti između bosanskih plemićkih porodica će biti među glavnim faktorima slabljenja države, obzirom da je država bila uređena prema feudalnom principu. Bosnu će napokon napasti moćno Osmansko Carstvo i pod vodstvom Sultana Mehmeda II El-Fatiha (Osvajača) i 1463. godine i osvojiti. To će biti kraj bosanske samostalne države i kraljevske loze Kotromanić, i početak historije osmanlijske Bosne. Na kraju, možemo zaključiti da je srednjevjevokna država Bosna bila temelj modernom postojanju Bosne, i zapravo početak historije bosanske državnopravnosti.
Prijavite se
Registruj se
FAQ
Pretraga
