Glavna zadaća Centra za europsko obrazovanje u Zagrebu i Münsteru je stručna izobrazba prosvjetnih radnika. No pored ove zadaće ova ustanova igra važnu ulogu i u širenju popularnosti njemačkog jezika.
Centar za europsko obrazovanje je u svakom pogledu jedinstvena organizacija. Kroz jednogodišnji studij menadžment i savjetovanje za europsko obrazovanje koji se provodi na Sveučilištima u Zagrebu i Münsteru, ova institucija provodi jedinstveni program dodatnog obrazovanja profesionalaca u obrazovnim sustavima europskih zemalja. Polaznici ovog MA-studija bi u zemljama svog podrijetla trebali raditi na reformama koje bi se temeljile na iskustvima kolega iz ostalih dijelova Europe. Tako bi možda jednog dana šareni europski obrazovni tepih mogao ipak postati malo jednobojniji.

"English only"

Voditelj Centra za europsko obrazovanje u Zagrebu je 58-godišnji germanist Sigfried Gehrmann. On si je, osim zadaća vezanih uz sam rad centra, uzeo još jedan zadatak: učiniti njemački jezik u jugoistočnoj Europi popularnijim. Za početak mu je uspjelo da njemački, pored engleskog, na studiju u Centru za europsko obrazovanje postane ravnopravan jezik. Njemački je stoljećima južno od Beča bio prvi strani jezik, posebice intelektualne elite. Za mnoge male narode u srednjoj Europi njemački je bio nešto poput latinskog, "lingua franca" kojom je bilo moguće sporazumjeti se i izvan granica svoje domovine. "Danas poruka najčešće glasi 'english only'", žali se Gehrmann. Doduše njemački kao jezik svakodnevice i znanosti još uvijek nije izgubio bitku, no sudbina i budućnost ovog jezika uvelike ovise o tomu postoji li dovoljno mogućnosti učenja jezika već u ranoj mladosti.

Borba za njemački

Gehrmann smatra da posebno velika poduzeća s njemačkoga govornog područja kojih je mnogo u jugoistočnoj Europi, čine malo ili ništa na tomu da njemački ovdje pusti korijene. "Teško je razumljivo da njemačka i austrijska poduzeća koja su tradicionalno jako zastupljena u balkanskim zemljama sa svojim djelatnicima iz čiste komocije komuniciraju na engleskom", kaže Gehrmann. Njemački germanist si priželjkuje više obrazovnog angažmana poduzeća s njemačkoga govornog područja u zemljama jugoistočne Europe. "Bilo bi super kada bi njemačke tvrtke aktivne u regiji osnovale jednu zakladu za podršku učenja njemačkog jezika i obuku stručnog kadra", kaže Gehrmann. I direktna financijska pomoć bi bila dobrodošla. Gehrmann je uvjeren da će uspjeti u svom naumu. U svojoj dosadašnjoj karijeri kao lektor za njemački jezik u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Slovačkoj, njemački germanist je naučio kako se izboriti za svoje ideje. Možda mu to pomogne u misiji za spas njemačkog jezika na europskom jugoistoku.
Autor: Nenad Kreizer
Odg. urednica: Jasmina Rose

Jbg, zeznuli smo se što smo u tranziciji prihvtili engleski jezik kao primarni i kao nešto što je "in", a protjerali jezike, kao što su ruski, njemački i francuski.

Engleski jeste potreban zbog opšte kulture (internet i kablovske televizije), ali kada je u pitanju gola egzistencija nema prečeg jezika od ruskog i njemačkog.

File, gdje si ti rastao, kakvi kursevi engleskog prije rata? Engleski se u skoli na nasim prostorima uci bar 40 godina, a ti ako bas hoces - upisi kurs ruskog.

ја не знам никог да је прије рата учио енглески у школи.
само руски и њемачки..

Prije kojeg rata? Ja sam učio engleski od četvrtog osnovne, znači od 88/89 godine, a sigurno nisam prva generacija u mojoj školi koja je učila engleski.

23, rodjen i odrastao u Banja Luci.

Jes' ti to ranije krenuo u školu?

Ja mislim da je i samim Mađarima, mađarski jezik bezveze.