banjalukaforum.com

U BiH je u prošloj godini u prosjeku nastalo 396 kilograma komunalnog otpada po stanovniku, što pokazuje da dnevno nastane 1,08 kilograma smeća po bh. građaninu.

Ovi podaci Agencije za statistiku BiH još pokazuju da je ukupna količina otpada prikupljena javnim odvozom u 2010. godini veća za 10 odsto u odnosu na prethodnu godinu i iznosi 1.521.877 tona.

Prema istim podacima usluge javnog odvoza komunalnog otpada prosječno koristi 68 odsto stanovništva, a posebno zabrinjava da ostatak od 32 odsto populacije, naseljenih u ruralnim područjima, ne koriste te usluge.

Ekolozi upozoravaju da u BiH na odlagalištima smeća završava apsolutno sve i da vrlo mali dio otpada bude reciklirano ili ponovo korišteno.

Miodrag Dakić iz Centra za životnu sredinu Banjaluka rekao je da se ovoj problematici ne pridaje velika pažnja i da se uopšte ne radi na podizanju svijesti građana i zakonskom uređenju, kako bi taj trend bio zaustavljen.

"EU sprovodi aktivnosti da bude usvojena hijerarhija upravljanja otpadom gdje se vodi računa o smanjenju količine smeća koja uopšte nastaje, pa se potom gleda šta od tog otpada može da bude reciklirano ili opet upotrijebljeno", rekao je Dakić i dodao da bi tako samo mali segment otpada morao završiti na otpadu, a da kod nas, nažalost, na otpadu završava sve.

Komentarišući podatak da trećina populacije u BiH ne koristi usluge odvoza komunalnog otpada, Dakić je kazao da u ruralnim područjima ne postoji mogućnost odlaganja otpada, jer nemaju kontejnere, te da je i pored toga slabo razvijena svijest ljudi o odlaganju otpada.

Kako je kazala Vanja Rizvić iz Centra za ekologiju i energiju Tuzla stanje je još lošije pa se tako po njihovim procjenama u BiH proizvodi 1,8 kilograma otpada po stanovniku dnevno.

"Od tog otpada bi oko 80 odsto moglo biti iskorišteno za recikliranje, ali to se kod nas toliko ne odvaja, a problem je i velika količina stakla u otpadu, dok s druge strane nemamo fabriku koja bi to reciklirala", rekla je Rizvićeva.

Sveto Cvijić, viši stručni saradnik za upravljanje otpadom pri Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS, takođe je naveo da procjene govore da se proizvodi oko jedan kilogram otpada dnevno po stanovniku.

"Smanjenje količine otpada je strateška orijentacija RS", rekao je on.

U bh. komunalnim preduzećima navode da građani odlažu razne vrste otpada, te da veliki broj njih ne odvaja otpad u posebne kontejnere i naglašavaju da je najviše miješanog komunalnog otpada.

Milan Plavšić, tehnički direktor banjalučke "Čistoće", rekao je da najviše odvoze miješani komunalni otpad, te da u gradu postoje kontejneri u koje građani mogu odvajati otpad za reciklažu od ostalog.

Upoređujući prosjek prikupljenog otpada po bh. stanovniku za ovu godinu sa podacima evropskih zemalja za prošlu, možemo vidjeti da se nalazimo iza evropskih zemalja Holandije, Norveške i Rumunije koje prikupljaju veće količine otpada.

(Nezavisne)

Vrbasom pluta 11.000 kubika otpada

Glavna mreža koja zadržava otpad na rijeci Vrbas u Eko-centru "Bočac" odavno je pukla, a i dvije privremene su počele da popuštaju tako da Banjaluci prijeti 11.000 kubika smeća, rekao je direktor preduzeća "Euro-hem", pod čijom se nadležnošću nalazi Eko-centar, Nenad Opačić.

- Dvije privremene mreže više od dvije godine zamjenjuju glavnu mrežu i to nam jako otežava samo čišćenje jezera, jer one nisu dovoljno dobre pa propuštaju smeće. Tako otpad koji prođe moramo nizvodno da sakupljamo - izjavio je Opačić za "Glas Srpske".

Naglašava da je već jesen kada padaju kiše i vodeni tokovi nadolaze, a uskoro će i zima pa se problemi gomilaju.

- Jače bujice mogu da izazovu ekološku katastrofu. Usljed velikog dotoka vode u vrijeme obilnijih padavina uvijek postoji opasnost da zamjenske mreže puknu. Kada bi protok vode bio oko 500 kubika u sekundi, onda bi sigurno došlo do problema i velike količine smeća bi plutale do grada, jer ove postojeće mreže to ne bi izdržale, a sa velikim dotokom vode uvijek dođe i veća količina smeća - dodao je Opačić.

Prema njegovim riječima, u prosjeku godišnje u Eko-centar pristigne oko 10.000 kubika smeća.

- Ljudi bacaju smeće po obalama rijeka i potoka koje su pritoke Vrbasa, pa kada padne kiša i vodostaj poraste, nabujala voda sav taj otpad pokupi u korito rijeke. Zbog toga je glavna mreža pucala nekoliko puta, to je bilo u relativno kratkom periodu, od decembra 2008. do maja 2009. a od tada se definitivno rasula i mi smo imali ogromnu štetu, potonulo nam je nekoliko plovila koja su nam služila za saniranje otpada - dodao je Opačić.

Kako on navodi za izgradnju nove mreže je potrebno 134.000 maraka koje oni nemaju.

- Dobili smo 50.000 maraka od Eko-fonda i ta sredstva uz sredstva "Euro-hema" smo realizovali, ali to nije dovoljno. Ponovo smo i ove godine predali zahtjev Eko-fondu, da nam odobre još sredstava, a tražili smo i od grada Banjaluka da nam i oni pomognu da prikupimo tih 80.000 maraka koje nedostaju da bi se ta mreža uspješno sanirala. Bilo bi dobro da se to uradi prije dolaska zime. Prosto je nevjerovatno da društvo, za tako jedan važan projekat ne može pronaći sredstva - istakao je Opačić.

U Administrativnoj službi grada ističu da su do sada izvršili sve svoje obaveze prema Eko-centru.

- Iz budžeta je izdvojeno 40.000 KM za održavanje postojeće mreže. Dobili smo novi zahtjev Eko-centra "Bočac" i vidjećemo kakve su mogućnosti da mu se udovolji - kazao je portparol Administrativne službe grada Milenko Šajić.

- Glavna mreža je izgrađena u junu 2003. godine i mi smo od tada do danas izvukli preko 100.000 kubika smeća. Vrbas ne bi bio ni približno čist u kakvom je sada stanju, da nema Eko-centra. Trenutno sedam ljudi radi na održavanju mreže, a u pomoć im po potrebi pristižu i ljudi iz pogona "Euro-hema" - rekao Opačić.