banjalukaforum.com
https://banjalukaforum.com/

Kako do vlastitog bio-povrtnjaka?
https://banjalukaforum.com/viewtopic.php?f=71&t=56438
Stranica 2 od 22

Autoru:  Шајин [ 28 Jun 2011, 12:43 ]
Tema posta:  Re: Kako do vlastitog bio-povrtnjaka?

Моји старци сваке године обрађују 2 баште! Јест да ову другу на селу саде само да не зарасте земљиште у коров, али углавном имају двије баште које обрађују. Куповно прскано поврће се код мене у кући веома ријетко једе. Мени је свеједно, јер га ионако слабо једем, али старци пуно конзумирају поврће тако да скоро па све производе домаће непрскано. Једина хемикалија коју понекад користе је плави камен(модра галица) да уклоне златице са кромпира, јер немају времена да сваки дан скидају златице. Све остало је 100% природно.

Има ту баш свакаквог поврћа. Кукуруз(има нешто хибрида, али углавном босанчићи за курузу и пуру), пасуљ, махуне, грашак, кромпир, лук црвени и бијели, мрква,першун, зелена салата, купус, краставци, парадајз (2 врсте, обични и онај воловско срце који је мени 10 пута бољи). значи има баш свега :)

расаду понекад купују, а понекад узгајају своју расаду. и колико год их тјерам да мање обрађују башту јер се много нараде и потроше горива више него што вриједи то поврће, морам да признам да је разлика у односу на куповно поврће огромна!!!!

ево сад стигао млади кромпир па кад га испечеш са пилетином, јоој укусан до бола. још има оних малих кромпирића, што се цијели пеку. зелена салата је већ прошла, али баш сам је маштрафио.

Ако имате било каквих питања у вези обрађивања одређених врста поврћа, само питајте, а ја ћу од стараца да сазнам одговор :)

Зока одлучи само шта ћеш садити па ћу ти ја написати шта и како :D

ево неколико слика овогодишње баште:

Slika

Slika

Slika

Slika

Autoru:  Talija [ 28 Jun 2011, 13:03 ]
Tema posta:  Re: Kako do vlastitog bio-povrtnjaka?

Radiš li ti išta u toj bašti osim što statiraš s fotoaparatom? :D
Neka se Zoka izjasni šta hoće pa ćemo mu blagovremeno pisati šta se kada sije/sadi.

Autoru:  kameleon [ 28 Jun 2011, 13:16 ]
Tema posta:  Re: Kako do vlastitog bio-povrtnjaka?

Kontrola plodnosti zemljišta za voćarstvo je 76 km,ja sad zvao,za ratarstvo nisam pitao,pretpostavljam da je jeftinije,jer se nosi 1 uzorak,a za voćarstvo se nose dva uzorka

Autoru:  Шајин [ 28 Jun 2011, 13:19 ]
Tema posta:  Re: Kako do vlastitog bio-povrtnjaka?

око баште не радим скоро па ништа. ја сам задужен за неке друге послове :) једино што донесем у кантама воде за залити поврће и то само понекад, јер ријетко идем са старцима.
а и немам ја времена да се гањам око баште. старци иду увијек послије посла, а ја сам тада заузет. а право да ти кажем, када треба нешто стварно урадити мени никад није проблем, али ово око баште ме нервира, јер се старци баш превише нараде. увијек иду да раде, ја кад одем хоћу да уживам у природи. погледај доле испод баште, има шума, у шуми љетњиковац, иза одмах има поточић. ма дивота 8)

Зока, зашто уопште хоћеш да тестираш земљиште? мало стајског ђубрива сваке године и нема да не ваља :)

Autoru:  Talija [ 28 Jun 2011, 13:52 ]
Tema posta:  Re: Kako do vlastitog bio-povrtnjaka?

Kod nas niko ne testira zemljište nego ga zađubri i nema da omane.

Autoru:  Шајин [ 28 Jun 2011, 14:00 ]
Tema posta:  Re: Kako do vlastitog bio-povrtnjaka?

па и ја до сада слабо сам чуо да ико тестира земљиште. то углавном раде људи који планирају производити веће количине и правити бизнис од тога.

Autoru:  _зока [ 28 Jun 2011, 18:04 ]
Tema posta:  Re: Kako do vlastitog bio-povrtnjaka?

Šta ja znam...?Tako sam pročitao u nekoj literaturi,neka brošura o biouzgoju povrća...Valjda različitim vrstama povrća odgovarara različita kiselost tla,a ona se može "riktati" različitim metodama,naravno ne hemijskim tretiranjem....
kameleon je napisao:
Kontrola plodnosti zemljišta za voćarstvo je 76 km,ja sad zvao,za ratarstvo nisam pitao,pretpostavljam da je jeftinije,jer se nosi 1 uzorak,a za voćarstvo se nose dva uzorka
Reče mi danas jedan poznanik da je 35 maraka,u Poljoprivrednom institutu...Prolazim tuda svaki dan,moraću navratiti i raspitati se....

Autoru:  Warrior of the Light [ 28 Jun 2011, 18:16 ]
Tema posta:  Re: Kako do vlastitog bio-povrtnjaka?

Citiraj:
ona se može "riktati" različitim metodama,naravno ne hemijskim tretiranjem....

Generalno su zemljišta na ovim područjima prekisela (ph oko 4-5) a to se rješava unošenjem krečnjaka, ako se dobro sjećam, provjeri...

Autoru:  kameleon [ 28 Jun 2011, 18:36 ]
Tema posta:  Re: Kako do vlastitog bio-povrtnjaka?

Nazovi ovaj broj pa ćete spojit sa labaratorijom.tel.: +387 51 303-112.Pitaj za cijenu kontrole plodnosti zemljišta za ratarstvo.

Autoru:  Josip321 [ 28 Jun 2011, 19:07 ]
Tema posta:  Re: Kako do vlastitog bio-povrtnjaka?

Ja napisao ovo dolje pa skonto da je već kasno za ovu sezonu, a nisam ni čitao do kraja tekstove. Možda si već sve rješio. U svakom slučaju možda ti za dogodine nešto bude korisno.

Citiraj:
Za prvu godinu: Previlaj, razbacaj stajnjaka, prefrezaj. Ne znam kakva je tu zemlja ali stajnjak će svakako popraviti strukturu.
Za prvu godinu, dok se ne ufuraš, kupuj sadnice. Za pikovanje se posavjetuj sa nekim iskusnijim.
Ne zaboravi da će ti za dosta kultura trebati potpora, najlakše koci. Savjetujem ti da kupiš crijeva za kap po kap i da ih odmah razvedeš uz biljke. Ako to ne uradiš onda brazdaj i u njih zalivaj vodu. Ali puno ti je ekonomičnije kap po kap.
Inače savjetovao bih ti da kupiš onaj najlon poljoprivredni. To bi posebno gore kod vas na sjeveru dobro došlo. Onaj s jedne crn sa druge bijel, da ispod njega provedeš kap po kap, kroz njega posadiš. I onda ne moraš okopavati travu, vodu samo sa česme pustiš, i dođeš i ubereš kada prispije. A ovaj najlon će zagrijati korijenov sustav prije za tjedan-dva tako da će ti dospijeti plodovi malo prije.

Mi na jedno 15x5m imamo povrćnjak i plastenik i opet imamo toliko da podjelimo drugima. A pored njega je voćnjak mali i imamo dovoljno za sebe. I nešto loza za brati grožđe za svježu, stolnu konzumaciju, ne za vino.
Hoću reći, na veoma malom prostoru može se mnogo toga napraviti.
Samo što na malim površinama se ne može baš voditi računa o plodoredu ali pokazuje se da to i nije baš neki problem. Mi se ovdje jedino ne možemo rješiti luknog crva i lukovi nam ne mogu baš do kraja sazoriti, on ih uništi prije. Možemo ih ono na početku konzumirati kao mlade. Jedino njega znači sadimo na drugoj parceli.

Autoru:  _зока [ 28 Jun 2011, 19:14 ]
Tema posta:  Re: Kako do vlastitog bio-povrtnjaka?

Dva pitanja...
Šta je pikovanje?
Šta je plodored?

Hvala na savjetima svima!

Autoru:  Josip321 [ 28 Jun 2011, 19:54 ]
Tema posta:  Re: Kako do vlastitog bio-povrtnjaka?

Pikovanje ti je da iz sjemena razviješ sadnicu i onda dok je mala presadiš ju u kontenjer (to ti ga je čašica ili u one rupe u stiroporima što se po agro centrima kupuje). Tako da kada dovoljno naraste presadiš ju sa zemljom oko korijena zajedno u vrt, i puno veće su šanse da će se primiti nego da nema zemlje oko korijena.

A za plodored, da ne pišem c/p ću sa pijanitvor.com od nekog korisnika sunka:

Citiraj:
Uzgajate li naime neku vrstu povrća često ili neprestano na istoj površini, urod se pomalo smanjuje i kakvoća mu opada. Tlo postane umorno jer se nakupljaju tvari što ih izlučuje korijen i štetni spojevi nastali raspadanjem biljnih ostataka u tlu. Pretjerano se razmnože pojedine skupine bakterija i oblića, nagomilaju se jaja, kukuljice, odrasli štetni kukci i spore gljivica uzročnica bolesti povrtlarskih kultura, pa postupno sve više ugrožavaju biljke.
Prošire se i mnogostruko razmnože jednogodišnji i trajni korovi, specifični za svaku kulturu. Osim toga, pojedine vrste povrća troše veće količine nekih hranjiva. Uzgajate li ih neprestano na istoj površini, zalihe se toga hranjiva iscrpe. Kulture koje troše mnogo vode, kao rajčica, paprika, krastavci, tikvice i kupusnjače u dobrom se plodoredu izmjenjuju s korjenjačama, lukovičarkama i mahunarkama, koje ne treba mnogo zalijevati. Često natapanje i orošavanje povrća narušava naime mrvičavost tla i ubrzava mineralizaciju humusa.

Tlo postane umorno i zbog nejednolike razvijenosti korijenova sustava. Tikvenjače se, primjerice, ukorjenjuju plitko i crpe hranjiva iz površinskog sloja, a mahunarke i korjenjače prodiru dublje pa upijaju i hranjiva iz donjih slojeva tla. Želite li spriječiti umor tla sa svim lošim posljedicama i uzgajati kvalitetno povrće na prirodan način, ne primjenjujući pesticide, prije sjetve sastavite dobar i skladan tropoljni ili četveropoljni plodored.

Dobro isplanirajte prostornu i vremensku izmjenu povrtlarskih kultura vodeći računa o gnojidbi povrtnjaka stajskim gnojem. Uzmite u obzir i pripadnost pojedine vrste povrća određenoj biljnoj porodici. Mnogi se štetnici i uzročnici biljnih bolesti naime javljaju na različitim biljnim vrstama unutar jedne porodice. Odlučite li se za tropoljni plodored, sve povrtlarske kulture svrstajte u tri skupine, A, B i C. Povrtnjak podijelite na tri podjednaka polja i na njima svake godine abecednim redom izmjenjujte navedene skupine povrća.
Trećinu povrtnjaka, na koju iduće godine po plodoredu ponovno dolazi skupina A, u jesen, kad uklonite ostatke mahunarki, pognojite stajskim gnojem i ostavite da miruje do proljeća. Izaberete li četveropoljni plodored, povrtnjak podijelite na četiri podjednaka polja, a sve povrćarske kulture svrstajte u četiri skupine: A, B, C i D. U prvoj godini, poslije gnojidbe stajskim gnojem, na prvom polju uzgajajte povrće iz skupine A, na drugom polju iz skupine B, na trećem polju neka bude skupina C, a na četvrtom skupina D.

Svake godine skupine premjestite po abecedi pa će se u četiri godine na svim poljima izmijeniti sve četiri skupine. Četvrte godine u jesen, kad s prvog polja poberete mahunarke, uštihajte stajski gnoj i posijte raž ili pšenicu za zelenu gnojidbu. Pete godine u proljeće, prije sadnje povrća iz skupine A, koja ponovno dolazi na to polje, zelenu masu žitarice uštihajte u tlo. Time počinje nova ophodnja, a povrće iz svake skupine vraća se na isto mjesto tek poslije četiri godine.
Neke vrste povrća (špinat, salata, matovilac, endivija i radič) mogu se neprestano uzgajati na istome mjestu, pa mogu biti međuusjev, podusjev ili naknadni usjev uz glavnu kulturu na svim poljima. Tijekom svake vrtlarske sezone redovito pratite kako uspijeva pojedina kultura i bilježite u vrtlarski dnevnik, sve dok ne pronađete najpovoljniji raspored kultura na gredicama kojima ćete biti posve zadovoljni.


http://i306.photobucket.com/albums/nn27 ... T/dgdt.jpg

Autoru:  _зока [ 28 Jun 2011, 20:03 ]
Tema posta:  Re: Kako do vlastitog bio-povrtnjaka?

Ukratko,plodored je rotacija usjeva?

Autoru:  Josip321 [ 28 Jun 2011, 20:07 ]
Tema posta:  Re: Kako do vlastitog bio-povrtnjaka?

Da.

Autoru:  The_new_Statesman [ 28 Jun 2011, 22:54 ]
Tema posta:  Re: Kako do vlastitog bio-povrtnjaka?

Joj zoka, mani se gluposti. Kakve bio price na nekoliko km od grada? Koristi stajnjak i pozdravi se sa bio pricom. Krave jedu travu, trava raste na livadama koje su godinama... Sta?
Elem, neces biti ni ljepsi, ni pametniji, ni zdraviji ako nekim cudom pojedes nekoliko kila bio paradajza godisnje.

Autoru:  blaf77 [ 28 Jun 2011, 23:28 ]
Tema posta:  Re: Kako do vlastitog bio-povrtnjaka?

Josipe, kako se ne mozete rijesiti crvica u luku, jel' neces da tretiras luk onim sredstvom protiv crvica? Koristi se kad se prvi put pojave musice, tada se sa njim poprsce luk.

Autoru:  Talija [ 29 Jun 2011, 06:19 ]
Tema posta:  Re: Kako do vlastitog bio-povrtnjaka?

Interesantnije je istraživati koja kultura biljaka u kombinaciji sa drugom čini prirodni pesticid.
Npr. oko zasada neke biljke se zasadi određena začinska biljka ili neka druga koja štiti kompletan usjev od napasnika.
Često sam se pitala zašto je Vukoje zasadio oko plantaže vinove loze ruže, dok mi ne rekoše da je ružama ista funkcija kao i kanarincu u rudniku; ako se pojavi bolest prvo se pojavi na ružama tako da ima kad da reaguje na vrijeme.

Evo malo o tome nađoh na nekom forumu:

Spoiler:
Kopriva(Urtica dioica)-Nece grom u koprive !



Kako je narod stitio svoje voce,povrce i cvece davno pre pronalaska otrovnih pesticida?
Pa naravno biljkama koje su rasle u prirodi i posedovale odredjene prirodne "hemikalije".

Kopriva(Urtica dioica) je prva na spisku biljaka koju smo dobili(besplatno)od prirode da se preventivno zastitimo,
lecimo,hranimo i oteramo nepozeljne nametljivce i stetocine.
Postoje jos nekoliko poznatih biljaka koje deluju kao prirodni pesticidi.
To su:beli i crni luk,ren,lavanda,orah,rastavic,neven,kamilica,drago ljub,maslacak,pelin,gavez,preslica itd.



List koprive ima dug spisak sastojaka od kojih su neki:Mravlja,sircetna i maslacna kiselina,lecitin,vosak,tanin,
karoten,puno vitamina C i K,fitosterola,kremene kiseline,hlorofil,so.
Zare su prepune histamina i acetilholina koji izazivaju otok,crvenilo,peckanje i bol.

Kopriva je izuzetno delotvorna protiv biljnih vasi.Priprema se zeljena kolicina ali u ovom promeru:
-1 kg.sveze ili 200 gr.suve koprive se potopi u 10 l vode i odstoji 24 h.Izgnjeci se i procedi,pa se biljke
prskaju tim rastvorom.
Biljke mozete prehraniti istim metodom:
-U plasticno ili drveno bure(ne metalno)napunite do pola celom biljkom koprive pa dospite vodu do vrha.
Mesajte povremeno.Kada prestane da se peni,tecnost je spremna za upotrebu,ali je morate razrediti;
1l tecnosti na 10l vode.
Od lisca gaveza(Sympgytum officinale) mozete spremiti istu tecnost na identican nacin i cak ga pomesati
sa koprivom pa izvrsiti prskanje.

Biljke su besplatne,rastu u prirodi,mozete ih i uzgajati ako zelite,pa su finansijski i zdravstveno prihvatljivije
od skupih otrova koje koristite i trujete svoju hranu i okolinu.
Vestacki pesticid ne moze nikada biti poguban samo za stetocinu.
On je mrtva stvar i ne mozete mu objasniti da otruje samo biljnu vas ili crva.
Otrovace i zemlju i biljku i zivotinju i coveka.

Zasto je onda prirodna hrana skuplja?

Pa zato sto covek zeli da se obogati od tri paprike,koje lice na blizance.Klonirane i otrovne.
One druge,krive i krzljave iz kojih viri ziv i zdrav crv,nisu privlacne iako su zdrave i jeftine,
jer tu para nema.Da bi svoj rad naplatili,proizvodjaci zdrave hrane zbog manjeg prinosa moraju
da povecaju cenu 20-30 %,pa dobijamo jasniju situaciju.

Troskovi proizvodnje otrovne hrane su mnogo veci (pesticidi su skupi),dobija se na kvantitetu,
jeftiniji su proizvodi,opasno se narusava zdravlje,koje se posle tim istim novcem pokusava povratiti.

Sa druge strane,nemate izdatke za pesticide,prinosi su manji,proizvodi skuplji,pa se finansijski
priblizite prvoj grupi.Ali,vi ste na dobitku.Svoju zaradu ne trosite na lecenje jer se kvalitetno
hranite,vas pogled na zivot i ljude kojima zelite dobro vas oplemenjuje,VI NE TRUJETE SVOJU,
NI TUDJU DECU,u ime pohlepe za brzom zaradom.

Organska poljoprivreda,ako vec nije,sigurno ce vrlo brzo postati hit u svetu.Svi nasi dobri ljudi i
dobri poljoprivrednici,koji su sposobni da svojim znanjem i velikim trudom proizvedu tone i tone hrane za nas,
trebali bi se pozabaviti upravo proizvodnjom zdrave hrane i prirodnom zastitom iste.
Buducnost ce pokazati sve prednosti takve odluke.Proslost je pokazala danas,da je stari nacin odgajanja
kultura za ishranu pogodovao samo jednoj grani industrije.Farmaciji.

P.S.Pre par godina u jednom banatskom selu,za jedan dan je uginulo,mislim(pitacu za precizan podatak),
oko 10-20 krava muzara,jer je jedan "domacin" po ivici njive pobacao da li dzakove ili kante od pesticida
kojim je prskao kukuruz.Posto se njiva nalazi na slatini gde su krave bile na ispasi,normalno da su pasuci
pored njiva naisle na zatrovanu travu i otpatke.
Taj kukuruz nam je dospeo u hleb,kolace,mleko,pravo na sto.I tako godinama.

Autoru:  The_new_Statesman [ 29 Jun 2011, 07:05 ]
Tema posta:  Re: Kako do vlastitog bio-povrtnjaka?

Dajte ljudi, sve je zatrovano i tu nema istinske bio proizvodnje.

Autoru:  Talija [ 29 Jun 2011, 07:50 ]
Tema posta:  Re: Kako do vlastitog bio-povrtnjaka?

Hajde pesimisto, nije sve zatrovano.
Još uvijek ima žaba u rijekama, još uvijek ima pčela, prema tome nije sve zatrovano.

Autoru:  _зока [ 29 Jun 2011, 07:56 ]
Tema posta:  Re: Kako do vlastitog bio-povrtnjaka?

The_new_Statesman je napisao:
Joj zoka, mani se gluposti. Kakve bio price na nekoliko km od grada? Koristi stajnjak i pozdravi se sa bio pricom. Krave jedu travu, trava raste na livadama koje su godinama... Sta?
Elem, neces biti ni ljepsi, ni pametniji, ni zdraviji ako nekim cudom pojedes nekoliko kila bio paradajza godisnje.

Najbolje onda da sve kupujem u supermarketu,jedem jabuku u koju je ugrađen gen zelene žabe da bi joj kora zadržavala svježinu,paradajz koji jedino nije prskan bojnim otrovima i luk koji je genetski modifikovan da ne grize oči dok ga siječeš?
Kakvo god ja povrće da uzgojim biće bliže bio povrću od bijelog luka iz Kine (a u BL praktično i nema kupiti drugog),paradajza sa juga Italije,krompira iz Argentine i grožđa iz Južnoafričke Republike.
Ne mislim ja proizvoditi povrće koje će ispunjavati sve EU regulative o bio-proizvodnji..... :-?
To da li ću biti zdraviji ako pojedem nekoliko kilograma (desetina kilograma,možda i stotina) povrća koje neće biti hemijski tretirano na sve moguće načine,i prije i poslije branja,da bi dalo što veći urod i zadržalo što plastičniji izgled....e mislim da hoću.

Stranica 2 od 22 Sva vremena su u UTC [ DST ]
Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
http://www.phpbb.com/