banjalukaforum.com

Dobrodošli na banjalukaforum.com
Danas je 29 Maj 2020, 17:32

Sva vremena su u UTC [ DST ]




Započni novu temu Odgovori na temu  [ 19 Posta ] 
Autoru Poruka
PostPoslato: 21 Dec 2014, 04:12 
OffLine
Samo jedan iznad mene
Samo jedan iznad mene
Korisnikov avatar

Pridružio se: 21 Maj 2006, 19:12
Postovi: 28639
Lokacija: Je Suis Ahmed
Citiraj:
ŠTO JE TO BATAT I KAKO SE UZGAJA?
Batat je višegodišnja povrtna kultura, koja se u Hrvatskoj u komercijalnom uzgoju rabi kao jednogodišnja kultura. Za jelo se koriste sekundarna zadebljanja korijena i mlado zeleno lišće.

Slika
Batat (lat. Ipomoea batatas) je višegodišnja biljka iz porodice Convolvulaceae.

Korijen i mlado lišće koriste se u prehrani. Može se kuhati, peći i pržiti. Dobra je hrana i za dijabetičare. Potječe iz tropskih područja Južne Amerike. Ljudi ga upotrebljavaju već najmanje 5000 godina i danas je široka raširena kultura u tropskim krajevima svijeta. Najveći svjetski proizvođači su Kina (80% svjetske proizvodnje), Indonezija i Uganda. Najviše se jede po stanovniku na Solomonskim otocima (160 kg po osobi godišnje) i u Burundiju (130 kg po osobi godišnje).



U Hrvatskoj do sada nije bilo neke veće proizvodnje, ali nakon detaljnih petogodišnjih istraživanja Zavoda za povrćarstvo Agronomskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i suradnje s potencijalnim proizvođačima, možemo napokon očekivati da će se od ove jeseni batat naći i na hrvatskim tržnicama. Na engleskom se govornom području batat naziva sweet potato, što u prijevodu znači slatki krumpir, ali nema nikakve veze s krumpirom i pripada porodici slakova (Convolvuaceae), a ne spada u porodicu pomoćnice (Solanaceae) kao krumpir.

Mnogo je sorti batata, ali najčešće se rabe sorte narančaste boje kožice i mesa, crvenoljubičaste boje kožice i bijelog mesa te bijele boje kožice i mesa.

Hranidbena i zdravstvena svojstva

Batat je visokoenegetska kultura (puno škroba, malo šećera), iznimo zanimljiva okusa i bogata mineralima i vitaminima. Za jelo se rabe sekundarna zadebljanja korijena (koja se često pogrešno nazivaju gomoljima), ali i mlado lišće, koje se može upotrijebiti kao varivo ili salata. Prije upotrebe za jelo korijen i lišće potrebno je termički obraditi. Zbog mnoštva minerala (K, Ca, Mg, Fe) i vitamina (A, B, C, E), batat opskrbljuje tijelo važnim antioksidansima. Najveća mu je vrijednost velika količina beta-karotena (200 g batata daje istu količinu beta-karotena kao i 5 kg brokule). Samo 140 g batata posve osigurava dnevnu potrebu za vitaminom E, koji je izuzetno važan, jer štiti organizam od srčanih tegoba i začepljenja krvnih žila. Antioksidansi su važni i za dobro funkcioniranje mozga (Alzheimerova bolest i sl.).

Batat je bez masti i kolesterola, što je vrlo važno za ljude koji imaju tegobe zbog povišenih masti u krvi i žuči. Vrlo je korisna hrana za dijabetičare zbog niskoga glikemijskog indeksa, koji osigurava sporiju absorpciju glukoze, pa nema štetna stresa za organizam. Batat je velik izvor dijetalnih vlakana, nužnih za pravilno funkcioniranje probave, čime se smanjuje rizik od raka debelog crijeva i sličnih bolesti. Preporuka je da se batat za jelo (bez obzira na pripremu) rabi 2 - 3 puta tjedno, i to do 200 g. Odlična je i vrlo prihvatljiva hrana za djecu i sportaše jer daje energiju, a ne pridonosi debljanju. Za jelo se batat može upotrijebiti i spremati kao krumpir; kuhan, pečen, pržen, pire i sl.

Kuhanje na pari bolje je nego kuhanje u vodi, a radi čuvanja okusa i arome, kuhati ga treba 30-40 minuta. Batat se može peći na iste načine kao i krumpir i pripremati kao samostalno jelo ili kao prilog uz mesna jela. Pogodan je i za pečenje na roštilju, a može se preraditi u brašno, pire, čips itd. Osim za ljudsku prehranu batat je vrlo vrijedna namirnica i za hranidbu domaćih životinja (upotrebljavaju se korijen i list), što ga svrstava u potpuno iskoristive kulture, idealne za uzgoj u malim obiteljskima gospodarstvima.

Uzgoj batata

Batatu je za kvalitetan rast i razvoj potrebno 3-5 mjeseci bez mraza. Najčešće se uzgaja vegetativno, "presadnicama" (ukorijenjenim izbojima iz korijena), pazeći na temperaturu zraka i tla u trenutku sadnje. Sadnja na otvorenom u kontinentalnom se dijelu Hrvatske planira oko 15. svibnja te oko 15. travnja u mediteranskom dijelu, uz uvjet da temperatura tla nije niža od 10 °C. Presadnice se proizvode u zaštićenim prostorima uz vrlo visoku temeperaturu i vlagu i nakon 2 mjeseca spremne su za sadnju. Pripremu tla za sadnju batata najbolje je početi već u jesen, oranjem na dubinu od 30 cm. Prije sadnje kod proljetne pripreme tla (prije zatvaranja brazde) gnoji se sa 50 kg N, 100 kg P2O5 i 150 kg K2O po hektaru. Najbolje je sadnju batata obaviti na izdignute gredice malčirane crnom PE-folijom.

Razmaci sadnje najčešće su 1,2 m x 0,3 m-0,4 m, odnosno treba ih prilagodit raspoloživim strojevima za postavljanje PE- malča i strojevima za berbu. Takvim razmacima sadnje dobiva se sklop od 20 000 do 27 000 biljaka/ha. Prije malča ispod se postave cijevi za natapanje kapanjem (što je važnije u uzgoju u mediteranskom dijelu Hrvatske). Neposredno prije sadnje na PE-malč foliji se izbuše rupe na navedene razmake i presadnice se sade. Nakon sadnje presadnice je potrebno zalijevati (natapati) 3-4 dana tako da se što prije dobro ukorijene, a potom zalijevanje više nije nužno, osim u izuzetno sušnim godinama u mediteranskom dijelu Hrvatske.

Treba paziti na plodoredu, pa batat smije doći na istu površinu tek nakon 3 godine. Izbjegavati treba tla na kojima je bio sijan kukuruz, zbog mogućih oštećenja korijenova od upotrijebljenih herbicida. Prema petogodišnjim istraživanjima Agronomskog fakulteta u Zagrebu, određene su pogodne lokacije za uzgoj u kontinentalnom dijelu, a to su Međimurje, Podravina, istočna i zapadna Slavonija, Prigorje, Moslavina te neke mikrolokacije s klimom koja odgovara navedenim područjima. U mediteranskom dijelu to su Istra, Primorje i otoci, Dalmacija i otoci te dalmatinsko zaleđe. Najbolji se rezultati postižu na glinasto-pjeskovitim tlima koja su ocjedita, sa slabije izraženom humusnom komponentom, a kiselost bi trebala biti oko pH 6.

Preporuka je da se batat ne sadi na golo tlo, već svakako na malč od crne PE- folije, jer malč, osim što omogućuje stalnu toplinu i vlažnost u području korijena sprječava rast korova, koji bi mogli pridonijeti slabijem razvoju korijena batata. Tijekom vegetacije potrebno je suzbijanje korova međuredno (odnosno između folija), dok se vriježe posve ne razrastu, pa tako zaguše i spriječe korov u rastu. Tijekom proizvodnje batata ne nastaju veće štete uzrokovane bolestima i štetnicima (osim na izuzetno zaraženim i neodržavanim tlima).

Neki zemljišni štetnici (žičnjaci, klisnjaci, nematode i sl.) mogu napraviti djelomična oštećenja, ali ne s velikim posljedicama za prinos, osim što će se zbog sporadičnih bušotina na korijenu pokvariti izgled korijena. Za sprječavanje takvih oštećenja mogu se upotrijebiti zemljišni insekticidi, ali strogo poštujući upute o primjeni. Nadzemni dijelovi batata (lišće) mogu biti oštećeni napadom pipa ili sličnih kukaca, koji grizu ili buše lišće. Upotrebom insekticida takve se štete mogu smanjiti. Tijekom uzgoja nema većih opasnosti od gljivičnih bolesti i nije potrebna preventivna zaštita. Ako se pri kraju vegetacije zbog previsoke vlage pojave određene gljivične bolesti (trulež korijenova vrata i sl.), potrebno je korijenje vaditi ranije. Zbog mogućih napada miševa i voluharica također je poželjno vaditi korijenje prije kraja listopada.

Berba batata

Berba je jedan od težih poslova u uzgoju batata. Na manjim površinama bere se isključivo ručno (štihačama), a na većim mehanizacijom (posebno pripremljenim plugovima ili preinačenim kombajnima za krumpir). Brati treba vrlo oprezno da se oštećenja korijenja smanje na minimum. Pritom je jedan od najvažnijih čimbenika kvaliteta (struktura) tla i vještina berača. Rokovi berbe batata ovise o sorti i roku sadnje, ali svakako vađenje treba treba dovršiti prije mraza. Batat dolazi u tehnološku zriobu već za 80 dana, što se može najjednostavnije provjeriti rezanjem vriježa, u kojih se u zriobi pojavljuje bijeli gusti sok, što je očit znak pune tehnološke zriobe. Nakon vađenja korijenje se klasira i priprema za skladištenje, odnosno prodaju. Tržnim se korijenovima smatraju oni veći od 150 g, bez većih oštećenja kožice. Budući da u berbi nastaju oštećenja korijenova, nužno je prije skladištenja sve oštećene odvojiti od zdravih.

TROŠKOVI ULAGANJA U PROIZVODNJU

Batat je odlična kultura za proizvodnju u malim obiteljskim gospodarstvima, zbog relativno jednostavna uzgoja i zbog potpune iskoristivosti. Preliminarna istraživanja o troškovima ulaganja pokazala su da su troškovi proizvodnje batata (obrada tla, gnojidba, malčiranje, "presadnice", natapanje, vađenje berba, sortiranje i skladištenje na 1 ha oko 120.000 kn. Na temelju prinosa od 20 t/ha, a na osnovi veleprodajne cijene 7-10 kn/kg (koja još nije do kraja određena jer se batat tek počeo pojavljivati na tržištu u Hrvatskoj), može se očekivati dobit od oko 80.000,00 kn/ha. Cijena batata u Europi je u prosjeku 4-5 eura/kg .

Podaci o prosječnom prinosu (prema dosad obavljenim istraživanjima) od 25 t/ha ohrabruju jer pokazuju da se i na tlima prosječne kvalitete i u lošijim vremenskim uvjetima batat još može proizvoditi profitabilno. Preliminarna istraživanja o mogućnostima prerade pokazala su da je za preradu u čips povoljnija sorta crvene boje kožice i bijele boje mesa, koja ima više suhe tvari (30 %), a za pire je prihvatljivija sorta narančastog mesa.

EVO I NEKIH JELA OD BATATA

ŠPAGETE U MEDITERANSKOM UMAKU (za 4 – 6 osoba)

Sastojci:

500 g špageta
3 – 4 žlice maslinovog ulja
3 režnja češnjaka, usitnjena
2 žlice svježeg peršinovog lista, usitnjenog
200 g šampinjona, narezanih na kriške
150 g maslina bez koštica
1 žlica kapara
700 g batata s bijelim mesom, oguljenog i izrezanog na kockice
3 – 4 lista svježeg bosiljka, usitnjenog (ili ½ žličice sušenog bosiljka)
1 dl bijelog vina
250 ml vrhnja za kuhanje
2 žlice parmezana
⅓ žličice metvice, sušene (po želji)
sol
papar

Priprema:
U zasoljenu, kipuću vodu, s dodatkom žlice ulja, stavite špagete da se kuhaju.
U manjoj posudi smiješajte maslinovo ulje, češnjak i peršinov list.
U dubljoj tavi zagrijte mješavinu ulja i začina, i na njoj pržite šampinjone 3 minute.
Dodajte batat i malo soli te pržite 3 minute.
Dodajte masline, kapare, bosiljak, vino i vrhnje za kuhanje te kuhajte 1 – 2 minute.
Dodajte još malo soli, malo papra i metvicu.
Ocijedite špagete. Prelijte po njima umak i posipajte parmezan.


ŠPAGETE CARBONARA S BATATOM (za 4 – 6 osoba)

Sastojci:
500 g špageta
3 – 4 žlice maslinovog ulja
1 crveni luk, usitnjen
2 režnja češnjaka, usitnjena
100 g šunkarice, narezane na kockice
malo slanine, narezane na kockice
400 g batata, oguljenog i narezanog na kockice
250 ml vrhnja za kuhanje
½ žličice kopra
1 žlica svježeg peršinovog lista, usitnjenog
prstohvat origana (po želji)
sol
papar
parmezan ili dimljeni sir, naribani

Priprema:
U zasoljenu, kipuću vodu, uz dodatak žlice ulja, stavite špagete da se kuhaju.
Na maslinovom ulju lagano pržite crveni luk dok ne omekša.
Dodajte češnjak, šunkaricu i slaninu te pirjajte 2 – 3 minute.
Dodajte batat i malo soli te pirjajte 7 – 8 minuta.
Dodajte vrhnje za kuhanje, kopar, peršinov list, origano i malo papra te kuhajte 1 – 2 minute.
Ocijedite špagete te ih prelijte umakom.
Posipajte parmezan ili dimljeni sir.



LAZANJE OD BATATA I BUKOVAČA (za 4 – 6 osoba)

Sastojci:
1 pakovanje gotovog tijesta za lazanje
2 žlice margarina
1 kg batata, oguljenog i narezanog na kockice
350 g svježih bukovača
3 – 4 režnja češnjaka, usitnjena
½ žličice ružmarina, sušenog
1 žličica kadulje, sušene
½ žličice origana, sušenog (po želji)
bešamel umak
5 dl pasirane rajčice
200 g trapista, naribanog
sol
papar



Priprema:

Rastopite margarin, dodajte ružmarin i kadulju te ih pržite dok ne zamirišu.
Dodajte batat i malo soli te pržite 6 – 7 minuta.
Dodajte češnjak i malo papra te maknite s vatre.
Bukovače ispecite na roštilju, grilu ili tavi, a potom ih izrežite na manje komade.
U nauljenu posudu za pečenje slojevito složite: tijesto za lazanje, nadjev od batata, ⅓ sira, pola bešamel umaka, tijesto za lazanje, ostatak bešamel umaka, ⅓ sira, bukovače, tijesto za lazanje, pasiranu rajčicu, origano i ostatak sira.
Zagrijte pećnicu na 190° C i pecite 40 minuta.



RIŽOTO OD BATATA I BUKOVAČA (za 4 osobe)

Sastojci:
3 – 4 žlice ulja
1 crvena paprika, izrezana na kockice
1 žuta paprika, izrezana na kockice
400 g batata, oguljenog i izrezanog na kockice
150 g bukovača, izrezanih na kockice
200 g riže
3 režnja češnjaka, usitnjena
2 lovorova lista
1 dl bijelog vina
5 – 6 dl vode
prstohvat kopra, sušenog
prstohvat ružmarina, sušenog
1 žlica svježeg peršinovog lista, usitnjenog
1 žličica Vegete
sol
papar

Priprema:
Zagrijte ulje, dodajte papriku i pržite je 2 – 3 minute.
Dodajte bukovače, češnjak, lovorov list i malo soli te pirjajte 3 minute.
Dodajte rižu, ružmarin, vino i 4 dl vode te pirjajte 5 minuta.
Dodajte batat, Vegetu, kopar i još malo vode (ovisno koliko je riža upila) te pirjajte još 5 – 6 minuta, odnosno dok riža ne bude mekana.
Dodajte malo papra, maknite jelo s vatre, a prije nego što ga poslužite posipajte peršin.



Sadnice batata moguće je u ograničenim količinama kupiti na proljeće u Zavodu za povrćarstvo na Agronomskom fakultetu u Zagrebu.


Ja sam slušao u emisiji Snop nekog seljaka iz podmajevičkog kraja kako po ha ima 3-4 puta veći prinos nego što ga je imao sa krompirom, nadam se da će zaživjeti i kod nas proizvodnja.

_________________
SlikaSlikaSlika
BL 1993, 2003, 2013, 2023Mala Mediha treba vašu pomoć!
Najbolji citati BL forumaKultne teme BL foruma


Vrh
 Profil  
 
PostPoslato: 21 Dec 2014, 11:16 
OffLine
Stara kuka
Stara kuka
Korisnikov avatar

Pridružio se: 22 Nov 2006, 13:12
Postovi: 9609
Lokacija: PL / BL
Krompir k'o krompir, samo slatkast. Tesko ce se ovo kod nas primiti. Navika je cudo ;)

_________________
Zovem se Miroslav i pravim igračke.


Vrh
 Profil  
 
PostPoslato: 21 Dec 2014, 11:28 
OffLine
Stara kuka
Stara kuka
Korisnikov avatar

Pridružio se: 07 Jul 2009, 13:22
Postovi: 4854
Lokacija: Banja Luka
To Ameri nazivaju "Sweet potato". Puno bildera po netu hvali ovo kao dobar izvor kompleksnih karbohidrata.

_________________
Eins, zwei, eins, zwei build an empire, very Prussian!
Exhaust gasses go into the turbocharger and spin it, witchcraft happens, and you go faster.


Vrh
 Profil  
 
PostPoslato: 21 Dec 2014, 11:30 
OffLine
Administrator
Korisnikov avatar

Pridružio se: 15 Nov 2002, 13:51
Postovi: 36774
Lokacija: Месечева икра
Zdraviji je od krompira al' ne znam kakvog je ukusa...

_________________
Bubi frubi


Vrh
 Profil  
 
PostPoslato: 21 Dec 2014, 12:27 
OffLine
Stara kuka
Stara kuka

Pridružio se: 06 Jan 2009, 10:14
Postovi: 4301
Lokacija: Bojica Han
dosta sladak sa puno skroba pa ima pomalo suh i `brasnjav` ukus
nesto kao da si ukrstio budimku i krompir ;)

_________________
ideologijom i religijom se bavi sirotinja moj maho


Vrh
 Profil  
 
PostPoslato: 21 Dec 2014, 12:34 
OffLine
Stara kuka
Stara kuka
Korisnikov avatar

Pridružio se: 22 Nov 2006, 13:12
Postovi: 9609
Lokacija: PL / BL
E, upravo tako.

_________________
Zovem se Miroslav i pravim igračke.


Vrh
 Profil  
 
PostPoslato: 30 Apr 2020, 19:20 
OffLine
Administrator
Korisnikov avatar

Pridružio se: 15 Nov 2002, 13:51
Postovi: 36774
Lokacija: Месечева икра
Kupih batat danas, desetak sadnica pa da vidimo i to čudo.

Послато са Redmi Note 7 помоћу Тапатока

_________________
Bubi frubi


Vrh
 Profil  
 
PostPoslato: 30 Apr 2020, 20:01 
OffLine
Stara kuka
Stara kuka
Korisnikov avatar

Pridružio se: 22 Nov 2006, 13:12
Postovi: 9609
Lokacija: PL / BL
ZorEn hipster 8)

_________________
Zovem se Miroslav i pravim igračke.


Vrh
 Profil  
 
PostPoslato: 30 Apr 2020, 20:05 
OffLine
Bič božji
Bič božji
Korisnikov avatar

Pridružio se: 29 Apr 2011, 21:17
Postovi: 14371
Lokacija: Bakinci...Đurin grob
Plavi ili ljubčasti :D

filozof sa vrbasa je napisao:
Citiraj:
ŠTO JE TO BATAT I KAKO SE UZGAJA?
Batat je višegodišnja povrtna kultura, koja se u Hrvatskoj u komercijalnom uzgoju rabi kao jednogodišnja kultura. Za jelo se koriste sekundarna zadebljanja korijena i mlado zeleno lišće.

Slika
Batat (lat. Ipomoea batatas) je višegodišnja biljka iz porodice Convolvulaceae.

Korijen i mlado lišće koriste se u prehrani. Može se kuhati, peći i pržiti. Dobra je hrana i za dijabetičare. Potječe iz tropskih područja Južne Amerike. Ljudi ga upotrebljavaju već najmanje 5000 godina i danas je široka raširena kultura u tropskim krajevima svijeta. Najveći svjetski proizvođači su Kina (80% svjetske proizvodnje), Indonezija i Uganda. Najviše se jede po stanovniku na Solomonskim otocima (160 kg po osobi godišnje) i u Burundiju (130 kg po osobi godišnje).



U Hrvatskoj do sada nije bilo neke veće proizvodnje, ali nakon detaljnih petogodišnjih istraživanja Zavoda za povrćarstvo Agronomskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i suradnje s potencijalnim proizvođačima, možemo napokon očekivati da će se od ove jeseni batat naći i na hrvatskim tržnicama. Na engleskom se govornom području batat naziva sweet potato, što u prijevodu znači slatki krumpir, ali nema nikakve veze s krumpirom i pripada porodici slakova (Convolvuaceae), a ne spada u porodicu pomoćnice (Solanaceae) kao krumpir.

Mnogo je sorti batata, ali najčešće se rabe sorte narančaste boje kožice i mesa, crvenoljubičaste boje kožice i bijelog mesa te bijele boje kožice i mesa.

Hranidbena i zdravstvena svojstva

Batat je visokoenegetska kultura (puno škroba, malo šećera), iznimo zanimljiva okusa i bogata mineralima i vitaminima. Za jelo se rabe sekundarna zadebljanja korijena (koja se često pogrešno nazivaju gomoljima), ali i mlado lišće, koje se može upotrijebiti kao varivo ili salata. Prije upotrebe za jelo korijen i lišće potrebno je termički obraditi. Zbog mnoštva minerala (K, Ca, Mg, Fe) i vitamina (A, B, C, E), batat opskrbljuje tijelo važnim antioksidansima. Najveća mu je vrijednost velika količina beta-karotena (200 g batata daje istu količinu beta-karotena kao i 5 kg brokule). Samo 140 g batata posve osigurava dnevnu potrebu za vitaminom E, koji je izuzetno važan, jer štiti organizam od srčanih tegoba i začepljenja krvnih žila. Antioksidansi su važni i za dobro funkcioniranje mozga (Alzheimerova bolest i sl.).

Batat je bez masti i kolesterola, što je vrlo važno za ljude koji imaju tegobe zbog povišenih masti u krvi i žuči. Vrlo je korisna hrana za dijabetičare zbog niskoga glikemijskog indeksa, koji osigurava sporiju absorpciju glukoze, pa nema štetna stresa za organizam. Batat je velik izvor dijetalnih vlakana, nužnih za pravilno funkcioniranje probave, čime se smanjuje rizik od raka debelog crijeva i sličnih bolesti. Preporuka je da se batat za jelo (bez obzira na pripremu) rabi 2 - 3 puta tjedno, i to do 200 g. Odlična je i vrlo prihvatljiva hrana za djecu i sportaše jer daje energiju, a ne pridonosi debljanju. Za jelo se batat može upotrijebiti i spremati kao krumpir; kuhan, pečen, pržen, pire i sl.

Kuhanje na pari bolje je nego kuhanje u vodi, a radi čuvanja okusa i arome, kuhati ga treba 30-40 minuta. Batat se može peći na iste načine kao i krumpir i pripremati kao samostalno jelo ili kao prilog uz mesna jela. Pogodan je i za pečenje na roštilju, a može se preraditi u brašno, pire, čips itd. Osim za ljudsku prehranu batat je vrlo vrijedna namirnica i za hranidbu domaćih životinja (upotrebljavaju se korijen i list), što ga svrstava u potpuno iskoristive kulture, idealne za uzgoj u malim obiteljskima gospodarstvima.

Uzgoj batata

Batatu je za kvalitetan rast i razvoj potrebno 3-5 mjeseci bez mraza. Najčešće se uzgaja vegetativno, "presadnicama" (ukorijenjenim izbojima iz korijena), pazeći na temperaturu zraka i tla u trenutku sadnje. Sadnja na otvorenom u kontinentalnom se dijelu Hrvatske planira oko 15. svibnja te oko 15. travnja u mediteranskom dijelu, uz uvjet da temperatura tla nije niža od 10 °C. Presadnice se proizvode u zaštićenim prostorima uz vrlo visoku temeperaturu i vlagu i nakon 2 mjeseca spremne su za sadnju. Pripremu tla za sadnju batata najbolje je početi već u jesen, oranjem na dubinu od 30 cm. Prije sadnje kod proljetne pripreme tla (prije zatvaranja brazde) gnoji se sa 50 kg N, 100 kg P2O5 i 150 kg K2O po hektaru. Najbolje je sadnju batata obaviti na izdignute gredice malčirane crnom PE-folijom.

Razmaci sadnje najčešće su 1,2 m x 0,3 m-0,4 m, odnosno treba ih prilagodit raspoloživim strojevima za postavljanje PE- malča i strojevima za berbu. Takvim razmacima sadnje dobiva se sklop od 20 000 do 27 000 biljaka/ha. Prije malča ispod se postave cijevi za natapanje kapanjem (što je važnije u uzgoju u mediteranskom dijelu Hrvatske). Neposredno prije sadnje na PE-malč foliji se izbuše rupe na navedene razmake i presadnice se sade. Nakon sadnje presadnice je potrebno zalijevati (natapati) 3-4 dana tako da se što prije dobro ukorijene, a potom zalijevanje više nije nužno, osim u izuzetno sušnim godinama u mediteranskom dijelu Hrvatske.

Treba paziti na plodoredu, pa batat smije doći na istu površinu tek nakon 3 godine. Izbjegavati treba tla na kojima je bio sijan kukuruz, zbog mogućih oštećenja korijenova od upotrijebljenih herbicida. Prema petogodišnjim istraživanjima Agronomskog fakulteta u Zagrebu, određene su pogodne lokacije za uzgoj u kontinentalnom dijelu, a to su Međimurje, Podravina, istočna i zapadna Slavonija, Prigorje, Moslavina te neke mikrolokacije s klimom koja odgovara navedenim područjima. U mediteranskom dijelu to su Istra, Primorje i otoci, Dalmacija i otoci te dalmatinsko zaleđe. Najbolji se rezultati postižu na glinasto-pjeskovitim tlima koja su ocjedita, sa slabije izraženom humusnom komponentom, a kiselost bi trebala biti oko pH 6.

Preporuka je da se batat ne sadi na golo tlo, već svakako na malč od crne PE- folije, jer malč, osim što omogućuje stalnu toplinu i vlažnost u području korijena sprječava rast korova, koji bi mogli pridonijeti slabijem razvoju korijena batata. Tijekom vegetacije potrebno je suzbijanje korova međuredno (odnosno između folija), dok se vriježe posve ne razrastu, pa tako zaguše i spriječe korov u rastu. Tijekom proizvodnje batata ne nastaju veće štete uzrokovane bolestima i štetnicima (osim na izuzetno zaraženim i neodržavanim tlima).

Neki zemljišni štetnici (žičnjaci, klisnjaci, nematode i sl.) mogu napraviti djelomična oštećenja, ali ne s velikim posljedicama za prinos, osim što će se zbog sporadičnih bušotina na korijenu pokvariti izgled korijena. Za sprječavanje takvih oštećenja mogu se upotrijebiti zemljišni insekticidi, ali strogo poštujući upute o primjeni. Nadzemni dijelovi batata (lišće) mogu biti oštećeni napadom pipa ili sličnih kukaca, koji grizu ili buše lišće. Upotrebom insekticida takve se štete mogu smanjiti. Tijekom uzgoja nema većih opasnosti od gljivičnih bolesti i nije potrebna preventivna zaštita. Ako se pri kraju vegetacije zbog previsoke vlage pojave određene gljivične bolesti (trulež korijenova vrata i sl.), potrebno je korijenje vaditi ranije. Zbog mogućih napada miševa i voluharica također je poželjno vaditi korijenje prije kraja listopada.

Berba batata

Berba je jedan od težih poslova u uzgoju batata. Na manjim površinama bere se isključivo ručno (štihačama), a na većim mehanizacijom (posebno pripremljenim plugovima ili preinačenim kombajnima za krumpir). Brati treba vrlo oprezno da se oštećenja korijenja smanje na minimum. Pritom je jedan od najvažnijih čimbenika kvaliteta (struktura) tla i vještina berača. Rokovi berbe batata ovise o sorti i roku sadnje, ali svakako vađenje treba treba dovršiti prije mraza. Batat dolazi u tehnološku zriobu već za 80 dana, što se može najjednostavnije provjeriti rezanjem vriježa, u kojih se u zriobi pojavljuje bijeli gusti sok, što je očit znak pune tehnološke zriobe. Nakon vađenja korijenje se klasira i priprema za skladištenje, odnosno prodaju. Tržnim se korijenovima smatraju oni veći od 150 g, bez većih oštećenja kožice. Budući da u berbi nastaju oštećenja korijenova, nužno je prije skladištenja sve oštećene odvojiti od zdravih.

TROŠKOVI ULAGANJA U PROIZVODNJU

Batat je odlična kultura za proizvodnju u malim obiteljskim gospodarstvima, zbog relativno jednostavna uzgoja i zbog potpune iskoristivosti. Preliminarna istraživanja o troškovima ulaganja pokazala su da su troškovi proizvodnje batata (obrada tla, gnojidba, malčiranje, "presadnice", natapanje, vađenje berba, sortiranje i skladištenje na 1 ha oko 120.000 kn. Na temelju prinosa od 20 t/ha, a na osnovi veleprodajne cijene 7-10 kn/kg (koja još nije do kraja određena jer se batat tek počeo pojavljivati na tržištu u Hrvatskoj), može se očekivati dobit od oko 80.000,00 kn/ha. Cijena batata u Europi je u prosjeku 4-5 eura/kg .

Podaci o prosječnom prinosu (prema dosad obavljenim istraživanjima) od 25 t/ha ohrabruju jer pokazuju da se i na tlima prosječne kvalitete i u lošijim vremenskim uvjetima batat još može proizvoditi profitabilno. Preliminarna istraživanja o mogućnostima prerade pokazala su da je za preradu u čips povoljnija sorta crvene boje kožice i bijele boje mesa, koja ima više suhe tvari (30 %), a za pire je prihvatljivija sorta narančastog mesa.

EVO I NEKIH JELA OD BATATA

ŠPAGETE U MEDITERANSKOM UMAKU (za 4 – 6 osoba)

Sastojci:

500 g špageta
3 – 4 žlice maslinovog ulja
3 režnja češnjaka, usitnjena
2 žlice svježeg peršinovog lista, usitnjenog
200 g šampinjona, narezanih na kriške
150 g maslina bez koštica
1 žlica kapara
700 g batata s bijelim mesom, oguljenog i izrezanog na kockice
3 – 4 lista svježeg bosiljka, usitnjenog (ili ½ žličice sušenog bosiljka)
1 dl bijelog vina
250 ml vrhnja za kuhanje
2 žlice parmezana
⅓ žličice metvice, sušene (po želji)
sol
papar

Priprema:
U zasoljenu, kipuću vodu, s dodatkom žlice ulja, stavite špagete da se kuhaju.
U manjoj posudi smiješajte maslinovo ulje, češnjak i peršinov list.
U dubljoj tavi zagrijte mješavinu ulja i začina, i na njoj pržite šampinjone 3 minute.
Dodajte batat i malo soli te pržite 3 minute.
Dodajte masline, kapare, bosiljak, vino i vrhnje za kuhanje te kuhajte 1 – 2 minute.
Dodajte još malo soli, malo papra i metvicu.
Ocijedite špagete. Prelijte po njima umak i posipajte parmezan.


ŠPAGETE CARBONARA S BATATOM (za 4 – 6 osoba)

Sastojci:
500 g špageta
3 – 4 žlice maslinovog ulja
1 crveni luk, usitnjen
2 režnja češnjaka, usitnjena
100 g šunkarice, narezane na kockice
malo slanine, narezane na kockice
400 g batata, oguljenog i narezanog na kockice
250 ml vrhnja za kuhanje
½ žličice kopra
1 žlica svježeg peršinovog lista, usitnjenog
prstohvat origana (po želji)
sol
papar
parmezan ili dimljeni sir, naribani

Priprema:
U zasoljenu, kipuću vodu, uz dodatak žlice ulja, stavite špagete da se kuhaju.
Na maslinovom ulju lagano pržite crveni luk dok ne omekša.
Dodajte češnjak, šunkaricu i slaninu te pirjajte 2 – 3 minute.
Dodajte batat i malo soli te pirjajte 7 – 8 minuta.
Dodajte vrhnje za kuhanje, kopar, peršinov list, origano i malo papra te kuhajte 1 – 2 minute.
Ocijedite špagete te ih prelijte umakom.
Posipajte parmezan ili dimljeni sir.



LAZANJE OD BATATA I BUKOVAČA (za 4 – 6 osoba)

Sastojci:
1 pakovanje gotovog tijesta za lazanje
2 žlice margarina
1 kg batata, oguljenog i narezanog na kockice
350 g svježih bukovača
3 – 4 režnja češnjaka, usitnjena
½ žličice ružmarina, sušenog
1 žličica kadulje, sušene
½ žličice origana, sušenog (po želji)
bešamel umak
5 dl pasirane rajčice
200 g trapista, naribanog
sol
papar



Priprema:

Rastopite margarin, dodajte ružmarin i kadulju te ih pržite dok ne zamirišu.
Dodajte batat i malo soli te pržite 6 – 7 minuta.
Dodajte češnjak i malo papra te maknite s vatre.
Bukovače ispecite na roštilju, grilu ili tavi, a potom ih izrežite na manje komade.
U nauljenu posudu za pečenje slojevito složite: tijesto za lazanje, nadjev od batata, ⅓ sira, pola bešamel umaka, tijesto za lazanje, ostatak bešamel umaka, ⅓ sira, bukovače, tijesto za lazanje, pasiranu rajčicu, origano i ostatak sira.
Zagrijte pećnicu na 190° C i pecite 40 minuta.



RIŽOTO OD BATATA I BUKOVAČA (za 4 osobe)

Sastojci:
3 – 4 žlice ulja
1 crvena paprika, izrezana na kockice
1 žuta paprika, izrezana na kockice
400 g batata, oguljenog i izrezanog na kockice
150 g bukovača, izrezanih na kockice
200 g riže
3 režnja češnjaka, usitnjena
2 lovorova lista
1 dl bijelog vina
5 – 6 dl vode
prstohvat kopra, sušenog
prstohvat ružmarina, sušenog
1 žlica svježeg peršinovog lista, usitnjenog
1 žličica Vegete
sol
papar

Priprema:
Zagrijte ulje, dodajte papriku i pržite je 2 – 3 minute.
Dodajte bukovače, češnjak, lovorov list i malo soli te pirjajte 3 minute.
Dodajte rižu, ružmarin, vino i 4 dl vode te pirjajte 5 minuta.
Dodajte batat, Vegetu, kopar i još malo vode (ovisno koliko je riža upila) te pirjajte još 5 – 6 minuta, odnosno dok riža ne bude mekana.
Dodajte malo papra, maknite jelo s vatre, a prije nego što ga poslužite posipajte peršin.



Sadnice batata moguće je u ograničenim količinama kupiti na proljeće u Zavodu za povrćarstvo na Agronomskom fakultetu u Zagrebu.


Ja sam slušao u emisiji Snop nekog seljaka iz podmajevičkog kraja kako po ha ima 3-4 puta veći prinos nego što ga je imao sa krompirom, nadam se da će zaživjeti i kod nas proizvodnja.

Slika

Slika

_________________
"Možete biti najbolji forumaš i stručnjak, ali ako niste u sistemu forumske vlasti, sve je to zabluda."


Poslednji put menjao Čiča iz Rogače dana 30 Apr 2020, 20:10, izmenjena samo jedanput

Vrh
 Profil  
 
PostPoslato: 30 Apr 2020, 20:10 
OffLine
Stara kuka
Stara kuka
Korisnikov avatar

Pridružio se: 08 Maj 2010, 09:15
Postovi: 8422
Imamo i mi jednu saksiju batata u dvorištu. Će vidimo šta će biti.
U BL je jako skup jebote, u Esterajhu je dosta povoljniji...

_________________
Ovde svaka nova vlast ima nove bogataše, batinaše i robijaše.


Vrh
 Profil  
 
PostPoslato: 30 Apr 2020, 20:17 
OffLine
Administrator
Korisnikov avatar

Pridružio se: 15 Nov 2002, 13:51
Postovi: 36774
Lokacija: Месечева икра
Čiča iz Rogače je napisao:
Plavi ili ljubčasti :D

[]


Žuti.

Послато са Redmi Note 7 помоћу Тапатока

_________________
Bubi frubi


Vrh
 Profil  
 
PostPoslato: 01 Maj 2020, 00:24 
OffLine
Urednik
Urednik
Korisnikov avatar

Pridružio se: 12 Sep 2003, 21:58
Postovi: 6784
Lokacija: BL / UK / US
_зока je napisao:
Kupih batat danas, desetak sadnica pa da vidimo i to čudo.

:thumbright:

Ja ga često pravim i super je... Odličan je ili kao pečeni krompir ili kao pomfrit.
Drago mi je da vidim da ga ima kupiti i na našim prostorima. Prodaje li se u marketima?

_________________
There are ways of saying what you think that make people think what you're thinking is actually more thoughtful than you actually think it is.


Vrh
 Profil  
 
PostPoslato: 01 Maj 2020, 08:18 
OffLine
Administrator
Korisnikov avatar

Pridružio se: 15 Nov 2002, 13:51
Postovi: 36774
Lokacija: Месечева икра
Viđao sam ga u marketima ali je cijena kao cijena svinjetine, 10-ak KM po kilogramu. Sadnice prodaje jedna porodica sa Paprikovca koja od tih egzotičnih kultura pravi brend ovde, Organiko BH. Marka komad.

Послато са Redmi Note 7 помоћу Тапатока

_________________
Bubi frubi


Vrh
 Profil  
 
PostPoslato: 01 Maj 2020, 08:25 
OffLine
Bič božji
Bič božji
Korisnikov avatar

Pridružio se: 29 Apr 2011, 21:17
Postovi: 14371
Lokacija: Bakinci...Đurin grob
Na pijacama cijena domaćeg batata ne prelazi 5 km po kg

_________________
"Možete biti najbolji forumaš i stručnjak, ali ako niste u sistemu forumske vlasti, sve je to zabluda."


Vrh
 Profil  
 
PostPoslato: 01 Maj 2020, 11:03 
OffLine
Samo jedan iznad mene
Samo jedan iznad mene
Korisnikov avatar

Pridružio se: 03 Jan 2007, 16:38
Postovi: 18921
A divlji krompir? Čičoka ili kako ga već zovu. Znam da je moj stari znao toga navući.

_________________
Rad je od čovjeka napravio roba, neradu smo odani sve do groba.


Vrh
 Profil  
 
PostPoslato: 01 Maj 2020, 11:12 
OffLine
Stara kuka
Stara kuka
Korisnikov avatar

Pridružio se: 19 Feb 2010, 17:13
Postovi: 9048
Lokacija: Daleko od raja
Taj divlji krompir je patnja ukloniti, a raste nenormalno brzo. Prije 15 dana kosio dio dvorišta do Vrbasa, jutros pogledam i vidim da je već skoro metar visine.

_________________
Ko ne voli rakiju, ne voli ni ljude!


Vrh
 Profil  
 
PostPoslato: 01 Maj 2020, 11:13 
OffLine
Administrator
Korisnikov avatar

Pridružio se: 15 Nov 2002, 13:51
Postovi: 36774
Lokacija: Месечева икра
To je korov teški. Mi smo prije desetak godina sijali i to, nije nam se nešto svidio ili nismo znali spremiti da valja,a jedva ga iskorijenili.

Послато са Redmi Note 7 помоћу Тапатока

_________________
Bubi frubi


Vrh
 Profil  
 
PostPoslato: 01 Maj 2020, 21:01 
OffLine
Stara kuka
Stara kuka
Korisnikov avatar

Pridružio se: 14 Jul 2012, 11:29
Postovi: 5164
Lokacija: banja luka
Čiča iz Rogače je napisao:
Na pijacama cijena domaćeg batata ne prelazi 5 km po kg


Kojoj pijaci? :o
Bas volim batat, al skuuup je

_________________
It ́s better to die on your feet than live on your knees.
Opet je gužva pred kontejnerom...
Imbecili i debili ogroman je zbir, moj glas danas odlazi u manastir


Vrh
 Profil  
 
PostPoslato: 01 Maj 2020, 21:07 
OffLine
Bič božji
Bič božji
Korisnikov avatar

Pridružio se: 29 Apr 2011, 21:17
Postovi: 14371
Lokacija: Bakinci...Đurin grob
imaš pp

_________________
"Možete biti najbolji forumaš i stručnjak, ali ako niste u sistemu forumske vlasti, sve je to zabluda."


Vrh
 Profil  
 
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Započni novu temu Odgovori na temu  [ 19 Posta ] 

Sva vremena su u UTC [ DST ]


Ko je OnLine

Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 1 gost


Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Ne možete slati prikačene fajlove u ovom forumu

Pronađi:
Idi na:  
Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
Hosting BitLab
Prevod - www.CyberCom.rs