Tijanini roditelji pod istragom
Prikupljeni humanitarni prilozi nisu nasledstvo, a obećani troškovnik na sajtu nikada nije video svetlo dana. – Tužilaštvo utvrđuje da li je u pitanju prevara ili prinuda
Više javno tužilaštvo u Beogradu naložilo je policiji da ispita šta se dogodilo sa novcem koji je prikupljen za presađivanje srca osmogodišnjoj Tijani Ognjanović, koja je preminula 15. jula u dečjoj bolnici u Hjustonu.
Tužilaštvo je formiralo predmet i dalo policiji nalog da prikupi sve potrebne informacije. Istraga treba da utvrdi koliko je ukupno novca uplaćeno na Tijanin račun, koliko je sa tog računa prebačeno bolnici u Hjustonu, koliko je novca ostalo i da li je ostatak isplaćen sa računa, kao i da li postoje i drugi prilivi novca koji su građani uplaćivali za pomoć Tijani.
Srbija ne pamti tako veliku humanitarnu akciju i takvu solidarnost građana koji su u aprilu ove godine uplaćivali male i velike svote novca i organizovali stotine akcija, priredbi, izložbi, koncerata i raznih drugih manifestacija kako bi bio prikupljen veliki iznos koji je tražila bolnica u Hjustonu za presađivanje srca.
Teksaska dečja bolnica najpre je tražila milion dolara, ali je Humanitarna fondacija princeze Katarine Karađorđević uspela da spusti cenu transplantacije na 710.000 dolara. Novac je sakupljen veoma brzo, ali su nove uplate stizale i posle zvaničnog obaveštenja porodice Ognjanović da je sakupljena potrebna suma. Naravno, novac nije bio potreban samo za transplantaciju srca, nego i za mnoge druge troškove, od leta specijalnim avionom do smeštajnih troškova i različitih lekarskih pregleda i intervencija.
„Tijana Ognjanović nije uspela da dobije bitku za život” – to je naslov poslednje objave, od 17. jula, na fejsbuk stranici „Pomozite Tijani da dobije novo srce”. Objašnjeno je, između ostalog, da je početkom jula došlo do komplikacija i da je Tijani ugrađena mehanička pumpa koja je pokretala srce. Ova operacija, koju su radili vrhunski svetski kardiolozi, trajala je više od devet sati. Devojčica je posle toga počela da se oporavlja, ali je 15. jula došlo do otkazivanja rada organa i Tijana je preminula.
Veliku žalost za Tijanom građani su iskazivali na sajtovima medija i na društvenim mrežama. Nekoliko dana posle sahrane na groblju „Lešće” u Beogradu, na sajtu
http://www.tijanaognjanovic.com moglo se videti obaveštenje u kome je navedeno da je za izradu troškovnika sa specifikacijom svih usluga u teksaskoj bolnici potrebno vreme i da će taj troškovnik biti objavljen javno. Međutim, on nikada nije objavljen, a pomenuti sajt je u međuvremenu ugašen.Proteklih nekoliko dana veliki deo javnosti burno je reagovao na vest da su Ognjanovići „podigli dva miliona evra”. Dok jedni smatraju da roditelji male Tijane imaju moralnu obavezu da preostali novac usmere na lečenje druge dece kojoj je hitno potrebna operacija,
drugi iznose stav da novac pripada njima kao zakonskim naslednicima.Kakva je pravna situacija u ovom slučaju, objašnjava profesor Pravnog fakulteta u Beogradu dr Milan Škulić.
On ističe da je tema veoma neprijatna i bolna, ali i da ne postoji razlog da roditelji zadrže novac koji je bio uplaćivan namenski – za presađivanje srca i lečenje.
– Građani nisu uplaćivali novac kao poklon već kao pomoć. Taj novac imao je svoju namenu. Ako je zaista došlo do bilo kakve zloupotrebe tog novca, onda to baca ružnu senku na akciju koja je bila plemenita, i dovodi u sumnju sve buduće akcije te vrste, jer je ogroman broj građana pomogao verujući u povoljan ishod lečenja. Treba sačekati rezultate istrage, a ako je novac zaista podignut sa računa, neće biti lako odrediti pravnu kvalifikaciju takvog gesta – kaže dr Škulić.
U slučaju da je novac zaista podignut, moglo bi se govoriti o nekoj vrsti prevare.
– Ukoliko bi novac bio potrošen u druge svrhe, a ne za lečenje, onda bi svi ljudi koji su uplaćivali novac bili praktično dovedeni u zabludu o tome u koju svrhu su dali novac. Reč je o čitavom nizu pojedinačnih iznosa, koji nisu veliki, ali i o uplatama velikih pojedinačnih svota. Kada je reč o velikim donacijama, može se govoriti o krivičnom delu prevare, ali su i one najmanje donacije značajne sa stanovišta morala – kaže dr Škulić.
Ističe da razume tragediju porodice Ognjanović, ali naglašava da bi nenamensko korišćenje novca bilo velika greška.
– To je povod da se razmisli o zakonskoj regulativi i sistemskom rešenju kada je reč o donacijama za lečenje – kaže profesor.
Pitali smo i kakvo bi krivično delo postojalo ako se utvrdi da su Ognjanovići bili primorani da podignu novac po nalogu nekog „moćnog političara”, kako navode mediji. U tom slučaju, kaže naš sagovornik, reč je o prinudi i iznudi.
Aleksandra Petrović
objavljeno: 07.11.2013.