banjalukaforum.com

Mađarske vlasti uhapsile su Lasla Čatarija (97), osumnjičenog za ratne zločine tokom Drugog svjetskog rata, javlja RTS.

Tužilaštvo je saopštilo da je protiv njega podignuta optužnica.

Čatari je prvi na listi najtraženijih nacističkih zločinaca Centra "Simon Vizental". Osumnjičen je za likvidaciju 300 Jevreja 1941. i za deportaciju 15.700 Jevreja u logor smrti Aušvic 1944. godine.

Bio je policijski oficir u slovačkom gradu Košice, koji je u vrijeme deportacije Jevreja u logor Aušvic bio pod mađarskom upravom. Sud u Čehoslovačkoj je 1948. godine, u odsustvu, osudio Čatarija na smrt.

Poslije rata, Čatari je živio i radio u Kanadi, gdje je prebjegao 1949. predstavljajući se kao jugoslovenski državljanin.

Izdržavao se od trgovine umjetninama. Kandsko državljanstvo je stekao 1955, ali mu je ono oduzeto 1997. godine kada je otkriven. Dva mjeseca kasnije pobjegao je iz Kanade, od kada živi u Budimpešti.

Prije nekoliko dana, novinari britanskog lista San pronašli su Čatarija u njegovom stanu u mađarskoj prestonici. Otvorio im je vrata u čarapama i donjem rublju i, na engleskom sa kanadskim akcentom, rekao da ne želi da razgovara o svojoj prošlosti negirajući da je izvršio bilo kakav zločin.

(BLLIVE)


Log: Tekst kopiran sa BanjalukaLive portala: http://www.banjalukalive.com/globus/uha ... z2107fkVH1

Laslo Čatari, 98-godišnji Mađar koji je bio prvi na listi Centra Simon Vizental kao najtraženiji nacista, preminuo je danas u bolnici u Budimpešti, objavio je njegov advokat.
Protiv Čatarija je mađarsko državno tužilaštvo 18. jula podiglo optužnicu u kojoj mu se na teret stavlja na hiljade deportacija Јevreja u Drugom svjetskom ratu, prenijela je agencija AFP.
Čatari, koji se nalazio u kućnom pritvoru od prošle godine, bio je visoki mađarski policijski oficir zadužen za geto Košice, grad koji danas pripada Slovačkoj.
Prema Centru Simon Vizental, Čatari je pomogao u deportaciji oko 15,700 Јevreja u Ukrajinu i ozloglašeni nacistički logor Aušvic, u periodu od 1941. do 1944. godine.
Sud u nekadašnjoj Čekoslovačkoj je 1948. godine osudio u odsustvu Čatarija na smrtnu kaznu.
Ozloglašeni nacista je pobjegao u Kanadu poslije Drugog svjetskog rata, a posljednjih 15 godina prije hapšenja živio je u Mađarskoj. Uhapšen je 18. jula prošle godine u Budimpešti na osnovu podataka koje je dao Vizental centar.
(Agencije)


Log: Tekst kopiran sa BanjalukaLive portala: http://www.banjalukalive.com/globus/pre ... z2blqyBjbD

Neka mu je težak i tumbav put u pakao, neka ga crna zemlja dobro pritisne! Nadam se da se dobro mučio...

Deportirani nacisti primaju socijalnu pomoć SAD-a
20 oktobar 2014 Izmijenjeno 15:11 CEST
Među primaocima američke socijalne pomoći je i Jakob Denzinger, nekadašnji čuvar u Auschwitzu, koji živi u Osijeku, javlja AP.

inShare

Deseci osumnjičenih za nacističke razne zločine i osumnjičeni stražari SS-a primali su milione dolara američke socijalne pomoći nakon što su bili prisiljeni napustiti SAD, otkrila je istraga Associated Pressa.

Novac, koji su osigurali američki porezni obveznici, isplaćen je zbog rupe u zakonu, koja je dala Ministarstvu pravde Sjedinjenih Američkih Država moć da nagovori osumnjičene naciste da napuste SAD.

Prema informacijama prikupljenim iz intervjua i dokumenata američke Vlade, oni su mogli nastaviti primati socijalnu pomoć ukoliko su pristali otići, ili su pobjegli prije nego što su ih deportirali.

Među onima koji su primali novac su bili naoružani vojnici SS-a koji su čuvali mrežu nacističkih logora u kojima su ubijeni milioni Jevreja, stručnjak za raketnu tehnologiju, koji je primoravao ljude na prisilni rad kako bi unaprijedio svoja istraživanja u Trećem reichu, i nacistički saradnik, koji je isplanirao hapšenje i egzekuciju hiljada Jevreja u Poljskoj.

Postoje najmanje četiri živa korisnika socijalnih primanja, a među njima su i Martin Hartmann, bivši stražar SS-a u logoru Sachsenhausen u Njemačkoj, i Jakob Denzinger, koji je nadgledao kompleks logora Auschwitz u Poljskoj.

Al Jazeera je izvijestila u januaru da je Državno odvjetništvo Republike Hrvatske službeno potvrdilo kako je Njemačka dostavila podatke o identitetu osobe iz Hrvatske za koju se u njemačkim medijima tvrdi da je nekadašnji čuvar u nacističkim logorima.

Istražitelji tada nisu potvrdili medijske napise da je riječ o Jakobu Denzingeru iz Osijeka, rođenom 1924. godine u Čepinu, bivšem pripadniku Waffen SS-a, oružanih jedinica Hitlerove Nacional-socijalističke partije i čuvara u najgorim nacističkim logorima smrti.

Državno odvjetništvo tada je saopćilo da Županijsko državno odvjetništvo istražuje slučaj.

Tada su hrvatski istražitelji zatražili i dostavu dokumentacije od pravosudnih tijela SAD-a, gdje je određeno vrijeme Denzinger boravio, kao i od Centra "Simon Wiesenthal" radi provjere osnova sumnje na eventualno počinjenje krivičnog djela protiv međunarodnog ratnog i humanitarnog prava tokom Drugog svjetskog rata.

Ne odgovara na novinarske upite

Denzinger je iz države Ohio pobjegao u Njemačku 1989. godine, nakon što je saznao da je postupak oduzimanja državljanstva u toku.

Ubrzo nakon toga preselio se u Hrvatsku i sada živi u prostranom stanu na desnoj obali rijeke Drave u Osijeku.

Denzinger nije želio odgovoriti na upite reportera AP-a.

Denzingerov sin, koji živi u SAD-u, potvrdio je da njegov otac dobiva socijalnu pomoć te je dodao da on to zaslužuje.

Hartmann se preselio iz Arizone u Berlin 2007. godine, prije nego što mu je oduzeto američko državljanstvo.

Dogovori su omogućili bivšem Uredu za specijalne istrage Ministarstva pravde za pronalaženje nacista, da izbjegne dugotrajna saslušanja za deportaciju, a povećan je broj nacista protjeranih iz SAD-a.

Ali, dokumenti američke Vlade, u koje je AP imao uvid, otkrivaju ljutite prigovore State Departmenta upućene OSI-ju.

Američki diplomatski dužnosnici su rekli da su socijalna primanja sredstva pomoću kojih se osiguravaju dogovori prema kojima bi osumnjičeni nacisti prihvatili gubitak državljanstva i dobrovoljno napustili SAD.

"Šokantno je što nacistički ratni zločinci i dalje dobivaju socijalnu pomoć kada su protjerani iz naše zemlje prije mnogo, mnogo godina", rekla je američka zastupnica Carolyn Maloney iz New Yorka, viša predstavnica iz reda demokrata Odbora za nadzor i Vladine reforme Zastupničkog doma.

Prijedlog zakona

Ona je rekla da planira predložiti novi zakon kojim će biti ukinuti rupa u postojećem zakonu.

Analiza AP-a je pokazala da je od 1979. godine najmanje 38 od 66 osumnjičenih koji su protjerani iz zemlje nastavilo dobivati socijalnu pomoć.

U dokumentima piše da je 1997. godine Zavod za socijalnu pomoć izrazio ogorčenje zbog isplata, a reakcije u glavnim gradovima drugih država su odjeknule na najvišim nivoima vlasti.

Austrijske vlasti bile su bijesne nakon što su saznale za dogovor koji je sklopljen s Martinom Barteschom, bivšim stražarom SS-a u koncentracionom logoru Mauthausen u Austriji.

Bartesch je 1987. godine nenajavljeno sletio na aerodrom u Beču, a dva dana poslije, prema uvjetima sporazuma, njegovo američko državljanstvo je ukinuto.

Bartesch, koji je rođen u Rumuniji i koji je emigrirao u SAD 1955. godine, odjednom je ostao bez državljanstva i postao problem Austrije.

Bartesch je primao socijalnu pomoć do smrti 1989. godine.

"To nije bilo unaprijed, to nije bilo transparentno, to nije bio legitiman proces", rekao je James Hergen, pomoćni pravni savjetnik za State Department od 1982. do 2007. godine.

"To nije način na koji se Amerika treba ponašati. Mi ne bi trebali odbacivati naše otpadnike ... prijateljskim državama."

Neal Sher, bivši direktor OSI-ja, rekao je da je State Departmentu više stalo do diplomatske pristojnosti nego da osudi bivše članove ratne mašinerije Adolfa Hitlera.

Usljed primjedbi, praksa poznata kao "odbacivanje nacista" je zaustavljena, ali rupa u zakonu nije zatvorena.

Glasnogovornik Ministarstva pravde Peter Carr izjavio je putem e-maila da socijalna primanja nikada nisu korištena kako bi se nagovorili osumnjičeni nacisti da dobrovoljno napuste zemlju.

Zavod za socijalnu pomoć je odbio zahtjev AP-a da objelodani ukupni broj osumnjičenih nacista koji su primali pomoć, kao i iznos te pomoći u dolarima.

Glasnogovornik William BJ Jarrett je rekao da Zavod ne prati podatke specifične za slučajeve nacista.

Druga prepreka, kaže Jarrett, je to što ne postoji nikakva iznimka u američkom zakonu o privatnosti koja dopušta "da otkrijemo informacije, jer je osoba nacistički ratni zločinac ili optuženi nasictički ratni zločinac".

Ministarstvo je također odbilo zahtjev za intervju s povjerenicom Carolyn Colvin, ili nekim drugim visokim dužnosnikom Zavoda.

Rabin Marvin Hier, osnivač i voditelj centra "Simon Wiesenthal" u Los Angelesu, rekao je da bi rupa u zakonu trebala biti zatvorena.

"Neko ko je primao američku penziju mogao je živjeti veoma dobro u Evropi, ili bilo gdje da se nastanio", rekao je Hier. "Mi smo ih, zapravo, nagrađivali. To nije imalo nikakvog smisla."

Izvor: Al Jazeera