banjalukaforum.com

ZAŠTO PAS LIŽE RANE NA TIJELU?
Poznato je da rane kod pasa zarastaju prije nego rane kod ostalih domaćih životinja. Pas liže svoje rane kad se povrijedi kako ne bi došlo do infekcije. U slini psa nalaze se sastojci (karbonati, natrij, globulin) koji osvježavaju ranu, dezinficiraju je, suše i tako ubrzavaju zacijeljenje.

ZAŠTO PSI JEDU TRAVU?
Poznato je da se pas nekada isključivo hranio mesom životinja koje je ulovio, danas zvijeri pri ulovu najprije pojedu iznutrice (u želucu ima trave). Danas se pas uglavnom hrani 1/3 mesa i 2/3 ostalih proizvoda. Primjećujemo da pas jede travu ali ne svaku već tzv. pasju travu. Travom si olakšava probavu. Kada se pas čisti, često proguta i nešto dlaka koje mu ostanu u želucu. Trava mu pomaže da dlaku lakše povrati. Sama trava također pospješuje funkcije crijeva i želuca te u tijelo unosi i potrebnu dozu vitamina.

ZAŠTO PAS ZAKOPAVA HRANU?
Kada pas raspolaže s većom količinom hrane, zbog straha da je sutra možda neće imati, zakopava je u zemlju ili pijesak. To u prirodi rade šakali i vukovi. Ta hrana psu ne služi samo kao rezerva, nego zakopano meso i druga hrana zbog vlage u zemlji sazrije i fermentira. Na taj način hrana postaje ukusnija i lakše probavljiva.

ZAŠTO, KADA POČNE LAJATI JEDAN PAS, LAJU l SVI OSTALI PSI U SUSJEDSTVU?
Poznato je da je nekada pas živio u čoporu i da je društvena životinja. Prilikom zbližavanja čovjeka i psa društvenost prema drugim psima je oslabila. Postao je privržen svome vlasniku kojeg doživljava kao vođu čopora. Naravno, ne zaboravlja svoje porijeklo. U psu se bude uspomene na čopor, na noćno zavijanje (danas samo kod vukova i šakala). Ako pas najavi neku promjenu u svojoj okolini isto naprave (počnu lajati) svi psi u susjedstvu, bez obzira stoje kod njih sve mirno. To je odraz njihove uzajamne brige i pomoći u spomen nekadašnjeg zajedništva u čoporu, iako bi se u međusobnom susretu sigurno potukli.

Napomena: Slijedi nastavak. Pozdrav Zah

Nastavak II
ZAŠTO PSI TRČE ZA VOZILIMA?
Svatko od nas imao je priliku vidjeti psa kako trči za automobilom i želi ga ugristi, a kad mu to ne uspije, s repom među nogama vraća se natrag u svoje dvorište. To je refleks prastarog načina lova koji je bio pasja potreba: da ugrize divljač, zadavi je i time priskrbi plijen za sebe i gospodara. Nos mu ukazuje da je auto stroj od željeza, oči i razum mu kazuju da je njegov trk uzaludan. Pas se ponaša nagonski.

ZAŠTO PSI PREDNJIM l ZADNJIM NOGAMA GREBU PO ZEMLJI?
Vukovi na svojim stazama a posebno na križanjima zadnjim nogama grebu po zemlji te na taj način ostavljaju znakove raspoznavanja, kao orijentaciju za čopor koji ih slijedi. Na isti način psi obilježavaju svoj teren da bi iza njih ostao bilo kakav trag. Namjena tih tragova je da upozori i obavijesti ostale pse da je tuda prošao te da računaju na susret s njim.

ZAŠTO PAS l MAČKA ZAKOPAVAJU SVOJ IZMET?
Često smo vidjeli da mačka i pas pokušavaju zakopati svoj izmet. Mačka to pokušava na parketu a pas na asfaltu ili betonu. To je naslijede predaka koji su svoj izmet skrivali zato da ne bi otkrili svoju prisutnost neprijatelju mirisom svojeg izmeta. Unatoč udomaćivanju, taj nagon se kod pasa i mačaka nije izgubio. U prirodi je vuk još uvijek dosljedan tom običaju, te je u šumi skoro nemoguće naći njegov izmet. Neki to pripisuju higijeni životinja, ali je gotovo posve sigurno da je uzrok tog postupka prastari nagon.

ZAŠTO PSI MUŽJACI UGLOVE, TELEFONSKE STUPOVE, DRVEĆE OBILJEŽAVAJU MANJOM KOLIČINOM URINA?
Nema odraslog psa mužjaka koji, kada ga pustimo s povodnika, ne obilježi ugao, drvo, stup tako da ih smoči svojim urinom. Time pas želi ostaviti svoj znak ostalim psima, vijest da se na tom mjestu nalazi pas. Količina urina koju izluči pas srednje veličine u 24 sata je od 0,5 - 2 litre. Ako se pas osjeća snažnijim, dizanjem noge ostavlja trag na većoj visini od ostalih. Ta pojava je također nasljeđe predaka: da se ostavi trag ili znak po kojemu bi se čopor ravnao. Visina znaka pokazuje moć onoga koji je taj znak ostavio. Taj postupak je podsvijesan izazvan instinktom. Zašto to čine samo mužjaci a ne ženke? U većini slučajeva vođe čopora su bili mužjaci koji su davali orijentaciju cijelom čoporu tako da su na križanjima obilježavali teren grebanjem i uriniranjem.

ZAŠTO PAS KRUŽI KADA ŽELI LEĆI?
Iz iskustva znamo da svaki pas prije spavanja više puta kruži oko ležaja te zatim legne. To čini u kućici, u stanu ili na livadi. Tu pojavu je pas naslijedio od predaka koji su izabirali ležajeve u kakvoj udolini kako bi se što ugodnije smjestili. Mnogi nagonski postupci današnjeg psa podsjećaju na instinktivne (nagonske) radnje njegovih predaka koje su morali upotrebljavati da bi opstali.

ŠTO UČINITI KADA PAS JEDE IZMET?
Važnu ulogu u pasjem organizmu igra ravnoteža između baza i kiselina. Hrana kao stoje meso, riba, riža, kruh ili predugo kuhano povrće probavlja se tako da se mineralne tvari pretvore u spojeve koji utječu na želučanu sluznicu da izlučuje više kiseline. Ukoliko se pas hrani pretežno takvom hranom, u tijelu nastaje višak kiseline koju u ravnotežujemo hranom (sirovo povrće, salata, voće, krumpir, mlijeko itd.). Ako ravnoteže nema, pas će sam pokušati nadoknaditi pomanjkanje tako da će svakom prilikom jesti pokvareno meso a posebno izmet - ljudski ili životinjski. To jede s velikim uživanjem. Jedenjem izmeta i trave pas nadomješta sastojke koji mu nedostaju u hrani. Često pri pomanjkanju bazne hrane dođe i do nedostatka mineralnih soli. Hrana za psa mora biti raznolika kako bi se uspostavila potrebna ravnoteža. Ako psa pravilno hranimo odučit ćemo ga od ružne navike da jede izmet. Što napraviti kada pas jede izmet? Promijeniti sasvim način prehrane. Greska je ako psu iz straha ne dajemo meso ili mu dajemo pokvareno da ne bi jeo izmet. Bolje je da više puta mijenjamo vrstu mesa. Srce, želudac ili crijeva (preživalaca) a posebno ako nisu očišćena i u njima su još ostaci hrane, ili jetra s nešto samljevenog povrća i žlicu mineralnih soli - sve to nije najbolja hrana za psa, ali je najbolji način da pas prestane jesti izmet.

ZAŠTO PAS DAHĆE?
Pas se ne znoji i dahtanjem, otvorenih usta i isplaženim jezikom se rashlađuje, odnosno regulira temperaturu tijela. Normalna temperatura psa je 38,5 C.

Super za pocetnike, smao tako.

_________________
Nature has fixed no limits on our hopes.

ZASTO PSI MIRISU DUPE JEDNI DRUGIMA?

Zato sto je prije 1000 godina, na velikom skupu svih pasa jedan od njih prdnuo, te se do dan danas krivac jos uvijek trazi :)


Izvini Zah na OTu. Jako interesantan tekst.

_________________
Life is a very, very serious thing. I think we should all wear black and not talk to each other at all, that way we can learn more about ourselves. Also, we should cry more. That way we wash our eyes, so we can see better. Seeing is believing. I believe we should stop smiling; it gets on other, normal people’s nerves. Maybe we should sleep all the time, but not dream; dreams are so last week. Otherwise, I am cool.

hvala na obavestenju

Nastavak III

Psi imaju slične društvene i osobne potrebe kao i ljudi, što nam pomaže u razumijevanju njihovog ponašanja. Mnogi vlasnici pogrešno se prema svojim psima odnose kao prema djeci, jer ipak je riječ o posve drugoj vrsti.

Psi imaju snažnu potrebu za društvom i ako im se taj kontakt uskrati mogu pobjeći ili na najneobičnije načine nastojati privući pozornost svojih vlasnika, tražeći malo pažnje.

Područje mozga koje prerađuje podražaje koji dolaze iz nosa u pasa je mnogo veće i složenije grade od istog područja ljudskog mozga.

Psi često imaju teškoća pri odašiljanju i primanju poruka, što često dovodi do tuča.

Mahanje repom znači da je pas uzbuđen. Međutim, to ne znači uvijek da je pas prijateljski raspoložen. Zato je važno pročitati ostatak govora tijela takvog psa prije nego mu se približimo.

Za razliku od djece, psi ne mogu dobro razumjeti glasove koji služe kao naredbe pa teže nauče značenje riječi poput Sjedi! ili Dođi!.
Psu je tijekom treniranja mnogo lakše naučiti izgovorene zapovijedi ako ih prate geste rukama. Kako pas počne usvajati naredbu, te se geste postupno mogu početi izbjegavati.

Dobri vođe paze na pripadnike svog čopora, osiguravajući im da se dobro hrane i da im bude udobno. Ne popuštaju svim zah­tjevima i mogu biti vrlo odrješiti i ustrajni ako zatreba. Oni odlučuju što treba napraviti i kada. Imaju snagu potrebnu da zasluže poštovanje, a ne da stalnim ugnjetavanjem i tiranijom ostanu na vlasti.

Hijerarhija koja postoji u čoporu divljih pasa nije stalna, nego će se mijenjati ako se promijene okolnosti. Dakle, još postoji nada za ljude čiji su psi preuzeli kontrolu nad njima!

Pokorna štenad, pa čak i neki odrasli psi, mogu ispustiti malu količinu urina pri pozdravljanju nadređenog člana čopora ili ljudske obitelji, kako bi mirisnim tragom pokazali da ne predstavljaju opasnost.

Stjecanje visokog statusa više se temelji na pobjeđivanju u manjim sukobima s drugim članovima čopora, nego na riziku da pas doživi poraz tijekom većih iskušenja. Dosljednost i nastojanje da svaki put provedete svoju volju iscrpit će pseću potrebu za natjecanjem, i oni će se prepustiti vašim zahtjevima, osim ako nisu podjednako tvdoglavi. S obzirom na to da psi nastoje kontrolirati drugačije stvari nego ljudi, njihova nastojanja da budu glavni često prođu neopažena, dok već nije prekasno.
Različite pasmine uzgajane su kako bi se koristile nekim od prije nabrojanih dijelova lova. Goniči se uzgajaju za praćenje i gonjenje, ovčarski psi za tjeranje u red, a terijeri za lov i ubijanje.

Nastavak IV

Psi koji žive u čoporu češće će loviti i goniti nego pas koji je sam.

Dva psa dovoljna su za stvaranje čopora, i zajedno će biti dovoljno hrabri i smioni da isprobaju stvari koje se nikada ne bi usudili učiniti sami. To može biti pravi problem za vlasnike više od jednog psa, osobito ako psi uživaju naganjati nešto što ne bi smjeli, primjerice bicikliste ili džogere.

Neki psi više vole igračke koje se kotrljaju jer ih tako duže moraju loviti, dok su drugi oduševljeniji igračkama oblikovanima tako da nepredvidivo odskakuju, zato što ih podsjećaju na borbu sa živim plijenom.
Izrazito aktivni psi više će voljeti loptice na užetu, koje se mogu zavrtjeti i baciti, ili pak igračke koje priloženi uređaji mogu baciti dalje nego ljudi, što psu omogućava duže trčanje.

Terijeri su izvorno uzgajani za lovljenje i ubijanje malih životinja poput štakora ili drugih navodnih štetočina. Njihov instinkt grabežIjivca jako je izražen pa zato uživaju igrati se s igračkama koje ispuštaju zvukove. To ih, naime, podsjeća na zapomaganje uhvaćenog plijena.

Kosti i igračke za žvakanje satima uveseljavaju pse, ali i razgibavaju njegovu čeljust. Sirova goveđa koža ponekad je pretvrda da bi psi potpuno uživali žvačući je. Da bi omekšala i tako bila ugodnija za žvakanje, potrebno ju je malo namakati u vodi.

Kako ne bi žvakali tepihe, namještaj ili druge stvari koje ne smiju gristi, psi bi uvijek trebali u blizini imati mnoštvo dostupnih igračaka za žvakanje.

Od naših pasa ljubimaca očekujemo da većinu vremena provode mirno ležeći i da se istrče u nekoliko kratkih šetnji, iako se to protivi njihovim prirodnim potrebama. Naši psi ljubimci imaju previše energije pa se zabavljaju i na načine koji su nama neprihvatljivi.

Igračke mogu dobro poslužiti umjesto plijena jer psi i njih mogu tražiti u visokoj travi, naganjati ih i loviti, ili se s njima igrati povuci--potegni.

Neki psi zakopavaju svoje igračke kako bi ih spremili na sigurno za drugi dan. Kada zakopavaju višak hrane, psi vole biti sami. Ako ih se u tome ometa, svoju će kost ili druge stvari za glodanje odnijeti i zakopati negdje drugdje. Nagon za spremanjem viška hrane ponekad je toliko jak da će i psi koji u blizini nemaju mekanu zemlju gurati nos čak i u popločani nogostup ili pak tepih. U nedostatku viška hrane ili kostiju često će zakopati i igračke ili neke druge predmete za glodanje.
Unatoč tome što dobiju sasvim dovoljno hrane svaki dan, mnogi će psi žestoko braniti svoje umjetne ili prave kosti, ukusne tetive ili hranu iz svoje zdjelice.
Prisvajanje često započinje već u leglu kada se štenad između sebe treba izboriti za dovoljnu količinu hrane ili za zadržavanje vrijednih izvora hrane. Da bi se izbjegao nesporazum, psa treba naučiti da ispružena ruka znači da mu nešto želimo dati, a ne oduzeti. Ako to nauče na vrijeme, neće nas tjerati od onoga što imaju.