Izgradnja objekata od prirodnih materijala postaje sve popularnija širom svijeta, jer oni ne utiču na globalno zagrijavanje. Naime, konvencionalne kuće su velike, loše dizajnirane, neefikasne, a proces izgradnje doprinosi klimatskim promjenama.

U skladu s tim, ljudi su se okrenuli prema prirodi, te od kamena, šljunka, gline, slame i drveta grade razne objekte, pa čak i domove.

Trenutno, u blizini Banjaluke, u Prijakovcima, Ognjen Šukalo i njegova ekipa u procesu su izgradnje staklenika u kojem bi se uzgajalo povrće. Ognjen Šukalo nam je objasnio da je na ideju došao tako što je poželio da na ovaj način izgradi kuću, te se odlučio na testnu probu kako bi ispitao materijal.

“Jedan od ciljeva je testiranje materijala. Drugi je povrće. Tu je još i širenje ideje o mogućnostima ovakvog pristupa građenju – pristupa koji je mnogo pažljiviji u ekološkim, energetskim, finansijskim i zdravstvenim posljedicama, koje ostavlja iza sebe”, kazao je Ognjen.

Što se tiče efikasnosti ove vrste gradnje, potvrđeno je da ovakvi objekti mogu izdržati požare, a prirodni materijali održavaju toplotu zimi, a ljeti hladnoću. Međutim, iako se potrebni materijali nalaze svuda oko nas, kako bi bili odgovarajući za izgradnju moraju se obraditi, a taj proces može potrajati.

“Gledano uopšte, to su materijali koji nas doslovno okružuju i u povoljnim okolnostima mnoge od njih je moguće pribaviti na mjestu samog građenja ili u njegovoj blizini (npr. glina iz temeljnog iskopa). Ipak, građevinski materijali su nešto čime nije lako baratati, ne postoji “infrastruktura” koja nam omogućava da upotrebimo te materijale koji se nalaze oko nas i često smo prisiljeni da ih nabavljamo (kupujemo) na uobičajen način. Daleko je lakše kupiti pijesak, nego ga prosijavati i prevoziti iz obližnjeg presušenog potoka”, objasnio je Ognjen.

Što se tiče samog procesa izgradnje on je mnogo ljepši i potpuniji nego kada gradite sa tipičnim građevinskim materijalima, a može da bude zabavan za cijelu porodicu.

“Teško je graditi na ovaj način u onoj mjeri u kojoj izostavljamo prethodnu (industrijsku) obradu. Mnogo toga što za nas ne bude urađeno u fabrici, moraćemo da uradimo sami. S druge strane, ti materijali imaju sopstvenu logiku koja prevazilazi ovakve uprošćene računice. Međutim, ne iscrpljuje rad jednako kada se borite sa cementom i kada se igrate u blatu”, rekao je Ognjen.

Ognjen i njegova ekipa pri kraju su izgradnje zidova, a uskoro bi trebali postaviti krovnu konstrukciju. Tokom izgradnje, kao vodič, koristili su stranu literaturu, ali i mišljenja pojedinaca iz svijeta arhitekture, građevinarstva i mašinstva.

Nema Boga da bih dobrovoljno pristao da zivim u ovom. Kakva papazjanija...

Zašto?

Čuj, normalnim putem. Kao ovo je nenormalno. Aj umij se, shakal.

Ne bih rekla da je pomodarstvo. Ja definitivno bih jednu ovakvu kućicu.