banjalukaforum.com

Dobrodošli na banjalukaforum.com
Danas je 29 Mar 2024, 14:03

Sva vremena su u UTC [ DST ]




Započni novu temu Odgovori na temu  [ 74 Posta ]  Idi na stranicu 1, 2, 3, 4  Sledeća
Autoru Poruka
PostPoslato: 01 Mar 2010, 02:04 
OffLine
Majstor
Majstor

Pridružio se: 15 Apr 2009, 17:34
Postovi: 1155
Lokacija: Canberra
Bosansko-hercegovački ustanak, Hercegovački ustanak ili Nevesinjska puška je ustanak podignut u okolini Nevesinja 1875. godine protiv otomanske vlasti i ubrzo se proširio na celu Bosnu i Hercegovinu.

Ustanike su podržale oružjem i dobrovoljcima Crna Gora i Srbija što je dovelo do otpočinjanja Srpsko-turskog rata i nastanka tzv. Velike istočne krize. Posledica ustanka i rata koji su vođeni protiv Otomanske imperije bio je Berlinski kongres 1878.godine na kome su Crna Gora i Srbija dobile nezavisnost i teritorijalna proširenja, dok je Austrougarska na 30 godina okupirala Bosnu i Hercegovinu koja je de jure bila u sastavu Otomanske imperije.

U ustanku su se istakli Luka Vukalović, Mićo Ljubibratić, Maksim Baćović, Lazar Sočica, Pera Tunguz, Pecija Petrović, Golub Babić i Bogdan Zimonjić.


Početak ustanka u Krajni


Na početku je zahvaćen dio oko Prosare i Kozare, a oko Prijedora se formira četa sa oko 400 ustanika kojom komanduje Pero Babić. Oni blokiraju Prijedor a zatim pod vođstvom Marka Bajalice i Marka Đenadije napadaju Bosansku Kostajnicu 19. avgusta. Tu trpe neuspjeh. Turci brzo formiraju čete bašibozuka u Banja Luci, Travniku, Bihaću, Bosanskoj Dubici i Kostajnici, Prijedoru i Starom Majdanu. Sa ovim snagama nastupaju u 3 kolone ka Kozari, a ustanici se povlače pred nadmoćnijim snagama. 25. avgusta se ustanici dijele u manje grupe da izbjegnu uništenje, a komandu preuzima Petar Popović Pecija. Sa njegovom pomoći preko Save je 9-10. septembra prebačena kod Gašnice veća količine pušaka, poslata iz Srbije kao pomoć. Sutradan jače turske snage napadaju ustanike na Prosari i potiskuju ustanike ka Savi, gdje hrabro ginu Kormanoš i Pecija. Ustanak se međutim dalje širi u jugozapadnu Bosnu (bosansku Krajinu) gdje na čelo dolazi Golub Babić. Sa centrom oko Crnih Potoka južno od Grmeča stvorena je slobodna teritorija koju ustanici drže tokom 1875.

Odbori za pomoć su formirani u Srbiji i Crnoj Gori. Glavni odbor za pomaganje ustanka je osnovan u Beogradu avgusta 1875, a zatim se javljaju odbori i drugdje. U Novoj Gradiški je osnovan Glavni odbor bosanskog ustanka za oslobođenje.

Srpska vlada nastoji svojim djelovanjem da obezbijedi pripajanje Bosne Srbiji. Na Jamničkoj skupštini 16-17. decembra 1875. dolazi i do sukoba između pobornika dinastije Obrenović i Karađorđević.
1876 i proglas o ujedinjenju

Proljeće 1876. donosi nastavak akcija ustanika naročito na Kozari, Prosari, Grmeču, Vučjaku i Motajici. Golub Babić je zimi nabavio 200 pušaka ostraguša i barut i olovo za njih. Glavna uprava uz Babića ima i Iliju Bilbiju i Todora Sučevića. Babić ne napada dobro utvrđene i branjene gradove, već vrši uspješne napade na manje turske snage. 30. juna Srbija ulazi u rat protiv Turske što pomaže ustanicima. Ustaničko rukovodstvo 2. jula 1876. izdaje proglas o ujedinjenju Bosne sa kneževinom Srbijom. Golub Babić sa ustanicima 9. jula osvaja Sanicu i Bravsko a 2-7. jula Bosansko Grahovo.
Promjena komande

Tada komandu od Babića preuzima pukovnik Mileta Despotović iz Srbije. On organizira vojsku, pooštrava disciplinu i počinje da planira osvajanje gradova a potom i šireg područja Bosne gdje bi trebalo organizirati srpsku vlast. Po tom planu Odžak je napadnut 23. avgusta i osvojen, ali je postalo jasno da je zauzimanje gradova nerealno pa su manje grupe ustanika ponovo uspostavljene. Zbog neuspjeha Srbije u ratu sa Turskom i primirja 1. novembra, ustanak počinje da slabi. Nesloga među vođama ustanka se produbljuje, slabi disciplina, a ovo koristi Turska.
Bitka kod Sedla i propast ustanka

U proljeće 1877. kreću u napad sa 5000 vojnika, ali sa ograničenim uspjehom. Despotović sa ustanicima u maju prodire u središte Bosne, na šta Turci grupišu snage (20000 vojnika) sa namjerom da unište žarište ustanka kod Tiškovca i Crnih Potoka. Babić predlaže izbjegavanje frontalne borbe, ali Despotović to odbija i sa 3000 ustanika zauzima Sedlo. Tu ih Turci napadaju 4. avgusta i razbijaju, čime je došlo do vojnog sloma ustanka. Despotović prelazi u Austriju gdje je zarobljen i interniran sa grupom ustanika. Babić prelazi na par dana u Liku, a zatim se vraća u Bosnu sa namjerom da obnovi ustanak. Usamljen vojno i politički, ne uspijeva da dobije pomoć ni od Srbije i Rusije. Održava se tada Narodna skupština sa 200 delegata i bira privremenu narodnu bosansku vladu sa 14 članova. U vladu ulaze Golub Babić, Vladimir Jonin, Jovo Bilbija, Jovo Skobla, Vid Milanović i drugi. Vlada je uskoro uglavnom pohapšena, a Austro-Ugarska je okupirala BiH 1878. po sporazumu sila na Berlinskom kongresu.
Uzroci neuspjeha

Glavni uzroci neuspjeha ustanka su bili nejedinstvo rukovodstva, nepovoljna vanjskopolitička situacija i nepravilan oblik borbi protiv nadmoćnijeg neprijatelja. Uspjehe ustanika je uz to iskoristila Austro-Ugarska za svoje ciljeve.


Vrh
 Profil  
 
PostPoslato: 01 Mar 2010, 02:08 
OffLine
Majstor
Majstor

Pridružio se: 15 Apr 2009, 17:34
Postovi: 1155
Lokacija: Canberra
Početak ustanka u Hercegovini
Plan predviđa prvo oslobođenje nevesinjskog kraja a zatim širenje na ostale dijelove Hercegovine. U međuvremenu su Turci tražili hajduke Pere Tunguza koji su 5. jula na Cetnjoj poljani na planini Bišini napali karavan. U gonjenju Turci 9. jula ulaze u sukob sa naoružanim seljacima Jovana Gutića na brdu Gradac sjeverno od sela Krekova. Ovaj sukob je postao poznat pod imenom Nevesinjska puška i označio je tako početak opšteg ustanka u čitavoj Hercegovini. Isprva nevesinjski a potom bilećki i stolački kraj su zahvaćeni, a u avgustu gatački kraj i prigranični pojas ka Crnoj Gori. Čete od 50-300 ljudi i odredi od 500-2000 ljudi se skupljaju i napadaju turske granične karaule i begovske kule.

Turci imaju 4 bataljona (tabora) redovne vojske (nizami) sa ukupno 1800 vojnika. Raspoređeni su u Mostaru, Trebinju, Nikšiću, Foči i karaulama na granici. Uz nizame imaju i veći broj bašibozuka (neredovne vojske). Turskim snagama komanduje Selim-paša koji je pod komandom Derviš-paše, turskog komandanta BiH. Po izbijanju ustanka Turci pokušavaju dobiti u vremenu pregovaranjem sa ustanicima dok stignu pojačanja. Ustanici su tražili smanjenje poreza, što Turci odbijaju i borbe se nastavljaju. U avgustu iz Bosne stiže još 4000 nizama iz Bosne, a kasnije i još 4 bataljona nizama morem preko Kleka u Trebinje. Ustanici su u julu iavgustu uništili većinu karaula i opsjeli Trebinje 5. avgusta. Trebinje su Turci deblokirali 30. avgusta. Krajem avgusta počinju borbe i u Bosni, a Srbija i Crna Gora obećavaju pomoć. Ovo dovodi do pojačanja ustanka.

Knez Nikola šalje Petra Vukotića i pristiže i veći broj crnogorskih dobrovoljaca pod komandom Peka Pavlovića. Srpska vlada se ne usuđuje da javno pomaže ustanak pod vanjskim pritiskom, ali šalje Miću Ljubibratića.
Pad Nevesinja

Prvi značajan uspjeh je došao 29. avgusta pri napadu na Nevesinje. Grad brani 370 nizama, odred bašibozuka i u Odžacima još 300 konjanika. Napad izvodi 700 Crnogoraca i 2700 ustanika poslije zauzimanja utvrde Korita od strane ustanika. Za jedan dan borbi zauzet je čitav grad osim utvrđenog dijela, i zaplijenjena velika količina namirnica i oružja. Ovaj uspjeh je pomogao pregovorima sa Portom, a u južnoslavenskim gradovima se organizira pomoć ustanicima. Beograd, Novi Sad, Zagreb, Trst, Dubrovnik i Cetinje dobijaju komitete za pomoć ustanicima. Zalaganjem Đuzepe Garibaldija i drugih se osnivaju komiteti i u Rimu, Veneciji, Londonu, Beču i drugdje.
Sukob kod Prapratnice i blokada gradova

Pri kraju avgusta Turci su uspjeli da prikupe 15000 ljudi i 48 topova. Ustanici broje oko 10000 sa znatno slabijom opremom. Ustanici zbog ovoga uglavnom primaju borbu sa Turcima iz zasjeda ili udarima iz pozadine. Septembar donosi blokadu Turaka u Nikšiću, Nevesinju, Gacku, Bileći i Goranskom. Krajem septembra Turcima dolazi još 4 bataljona nizama. Na to odredi Peka Pavlovića i Miće Ljubibratića bivaju prebačeni na put Klek-Stolac i kod Prapratnice 30 septembra napadaju 2 bataljona nizama. Uspijevaju da im nanesu teške gubitke i zaplijene nekoliko stotina pušaka a potom se povlače. U oktobru je 49 karaula osvojeno od ustanika u prostoru Gacka, Golije i Banjana. Sa blokadom klanca Duge ustanici onemogućavaju Turcima komunikaciju Gacko-Nikšić.
Poraz Turaka kod Muratovice


S time Turci dovlače nova pojačanja, a stiže u oktobru i novi komandant Reuf-paša. Turci vrše pokušaj deblokade Goranskog i 10-11. novembra trpe težak poraz kod Muratovice, od 3500 ustanika.

Reuf-paša ulazi 24. novembra u Goransko sa 4500 vojnika. Dana 22. decembra sa 8000 vojnika iz Gacka ulazi u Nikšić. Na Krscu su ustanici prikupili jake snage, ali zbog nesloge vođa samo manje snage Lazara Sočice i Bogdana Zimonjića (5000 ustanika) napadaju Turke i bivaju odbijeni. Reuf-pađa je snabdio garnizon i potom se vratio u Gacko. Zimu 1875-1876. obje strane koriste za odmor i popunu snaga. Komandant svih ustanika postaje Petar Vukotić.
Turska pojačanja i diplomatske intervencije

Turci u januaru 1876. zamjenjuju Reuf-pašu sa Muhtar-pašom koji sad ima 30000 vojnika pod komandom, ali samo polovina je spremna za borbe. Ostali su bolesni ili ranjeni u ranijim borbama. Odred Peka Pavlovića sa 1500 boraca je kod Gluhe Smokve 18-20. januara napao pet bataljona nizama i odred bašibozuka i porazio ih. Muhtar-paša je na to u tajnosti skupio 16 bataljona u Trebinju, noću ih prebacio na Popovo polje i sa svih strana 29-30. januara napao odred Peka Pavlovića. Čitav dan su trajale borbe i odred je tek noću uspio da se izvuće u Zupce preko Trebišnjice. Srpski gubici su bili preko 100 ranjenih i mrtvih.

Austro-Ugarska je 31. januara predala Porti novi prijedlog za reforme. Porta ga je prihvatila ali ne i ustanici, što je nagnalo Austro-Ugare da počnu pregovore sa knezom Nikolom. Knez Nikola traži proširenje granica Crne Gore i priznanje iste za nezavisnu državu da bi prestao pomagati ustanike. U daljim pregovorima, Turci ustanicima nude amnestiju, oslobođenje od desetine na godinu dana a od ostalih poreza na 2 godine i pomoć na popravci kuća. Ustanici traže dodjelu trećine zemlje hrišćanima i smanjenje turskih posada samo na Nikšić, Foču, Trebinje, Mostar, Stolac i Pljevlja. Turci odbijaju zahtjeve.
Borbe na Muratovici i kod Nikšića

U martu 1876. Turci gube još jednu bitku na Muratovici sa 800 mrtvih, a ustanici su zaplijenili 1300 pušaka. Muhtar-paša dobija još pojačanja i u martu ima već 22000 vojnika. Sa početkom aprila njegove snage u Gacku su 20 bataljona nizama i 2000 bašibozuka. 13. aprila je sa ovim velikim snagama krenuo ka Nikšiću, a ustanici su prikupili dovoljne snage tek pri izlazu iz kanjona Duge. Borbe traju dan i noć od 14. do 17. aprila i ustaničke snage pristižu sa okolnih područja. Turci trpe značajne gubitke i povlače se prema Gacku. U Gacku je Muhtar-paša pojačao snage još više, na 29 bataljona nizama i 5000 bašibozuka i sa ovim snagama je 28-29. aprila prodro u Nikšić. Tu je snabdio posadu koja se umalo predala zbog gladi. Međutim, pri vraćanju u Gacko Turci trpe gubitke od napada ustanika.


Vrh
 Profil  
 
PostPoslato: 06 Mar 2010, 00:35 
OffLine
Voajer
Voajer

Pridružio se: 07 Feb 2010, 18:09
Postovi: 5
Требало би 9. јул предложити за државни празник оним што славе 1. март.
Сви смо на неки начин у томе учествовали (преко предака). Неко у устаницима, а неко у "башибозлуцима".


Vrh
 Profil  
 
PostPoslato: 03 Apr 2010, 21:00 
OffLine
Početnik
Početnik

Pridružio se: 10 Maj 2008, 09:03
Postovi: 86
Pariške novine citiraju riječi visokog turskog vojskovođe koji kaže: “U paklu su gospodari đavoli, a u kršu Crnogorci. Ovdje ih niko ne može pobijediti”.


Crna Gora od samog početku Hercegovačkog ustanka (1875), pomaže ustanike, a vojvoda Peko Pavlović sa “dobrovoljcima” iz Crne Gore jedan je od glavnih vođa ustanka. Na početku ustanka vojvode Bogdan Zimonjić, Lazar Sočica, Maksim Baćović, Baćo Mićunović i istaknuti harambaša pivski Vule Adžič, sa svojim vojnim odredima zauzeli su sve utvrde u Dugi i Goliji i prekinuli prolaz karavana između Nikšića i Gacka. U martu 1876. Muktar paša pokušava sa vojskom da prodre od Gacka do Nikšića. Uz znatne gubitke vraće se sa Zlostupa u Gacko. Početkom aprila sa moćnom vojskom od preko 15 000 vojnika i velikim karavanom ponovo pokušava prodor do Nikšića. Na Presjeci ga dočekuje vojska Peka Pavlovića i Lazara Sočice. Uz ogromne gubitke, oko 1200 mrtvih i ranjenih vojnika, vraća se paša u Gacko. Uslijediće krajem aprila novi iznenadni pohod Muhtar paše, sa mniogobrojnijom vojskom. Izgubiće u tom pohodu preko 3000 vojnika, ali će prodrijeti do Nikšića. Crnogoraca će u tom boju poginuti oko 350. Sve novine evropskih gradova pišu o tim pobjedama Crnogoraca Pariške novine citiraju riječi visokog turskog vojskovođe koji kaže: “U paklu su gospodari đavoli, a u kršu Crnogorci. Ovdje ih niko ne može pobijediti”. Tokom Veljeg rata (1876 - 1878), koji Crna Gora objavi Turskoj 28. juna, a Srbija 30 juna 1876. godine, više je bitaka vođeno na prostoru Golije i Duge. Poslije slavnih pobjede crnogorske vojske tokom 1876. godine - na Vučjem dolu, na južnom frontu oko Podgorice, kao i na ostalom frontovima duž granica Crne Gore, a istovremeno velikih poraza koje je Srbija doživjela u prvim borbama i njenog zahtjeva za sklapanje primirja, i Crna Gora će prihvatiti kraće primirje. Vjerujući u primirje koje su zahtijevale svjetske sile, Crna Gora raspušta dio vojske. Turci uvjereni u nemoć Srbije da nastavi rat, prebacuju vojsku iz Srbije i pripremaju opšti napad na Crnu Goru. . Sulejman paša, jedan od najsposobnijih turskih generala, odredio je da najvažniji pravac prodora prema slobodnoj Crnoj Gori treba da bude od hercegovačkih gradova preko Golije I Duge. Crna Gora se ubrzano pripremila za odbranu. Rivalstvo među v o j skovođama dovelo je i do strateških grešaka. Ranih jutarnjih sati, 4. juna 1877. godine iz Gacka je prema Krscu krenula brojna i opremljena turska vojska. Glavni komandant fronta Petar Vukotić pripremio je glavni obračun sa Osmanlijama na Krscu. U tri opšta juriša, poslije snažne artiljerijske paljbe, Turci do noći nijesu uspjeli da probiju crnogorski odbrambeni front. Gubici su bili ogromni. Istoričari navode da je u tim jurišima poginulo oko 1800, a ranjeno oko 2200 turskih vojnika. U spomenici poginulih Crnogoraca iz te bitke navedeno je 199 imena, a bilo je oko 300 ranjenih. U toku noći se crnogorska vojska povukla, jer je obaviještena o dolasku novih turskih snaga. Osmanlije će poslednji put opustošiti udolinu Duge i Golije. Kod Gornjeg polja će ih dočekati manji odredi crnogorske vojske, koji se dalje pod komandom knjaza Nikole postepeno povlače prema Poviji, zaobilazeći turski Nikšić. Sa moćnom vojnom silom, dopunjenom i vojskom iz Nikšiča, Sulejman paša je 17. juna pošao preko Povije za Spuž i Podgoricu. Uz taktičko povlačenje, manjih odreda crnogorske vojske, a potom opštim napadom raspoređene crnogorske vojske sa jedne I druge strane duž cijele doline, od Planinice do Spuža, Crnogorci su izvojevali jednu od najslavnijih pobjeda. Bitka zvana “Devet krvavih dana”, vođena je do potpunog uništenja turske vojske. Poslije bitke Crnogorci su sahranili 7000 turskih leševa, a ogroman broj je bio ranjenih. Crnogoraca je poginulo oko 600, a ranjenih je bilo oko 1750. Preko klanca Duge i Golije proći će posljednji put turska vojska, ona koja se predala poslije oslobođenja Nikšića, 8 septembra 1877. ispraćena od strane pobjednika Crnogoraca. Poslije završetka Veljeg rata u opustošenu Dugu, doselilo se stanovništvo iz Katunskog krša. Među doseljenicima bio je i vojvoda Peko Pavlović, čiji potomci i danas žive na Presjeci. I mnogi Golijani vode porijeklo od doseljenike is Katunskog krša i drugih crnogorskih krajeva ranije oslobođenih od Turaka. Udolina Duga i Golija predstavljala je strah i za vojsku Austro-Ugarske, u Prvom svjetskom ratu, a i za okupatore u II svjetskom ratu. Rijetko su prolazili ovim neprohodnim klancem. Godine 1954. završena je izgradnja ceste Krstac – Gacko, a 1962.cesta Gornje polje - Krstac. Do tada je Golija bila “bogu iza leđa”, kako piše u knjzi O. Višnjića - Golija i Golijani (Trebinje, 1987), a ni stanje u Dugi nije bila mnogo bolja, što se može vidjeti iz knjige V. Miljanića - Nikšićka Duga (Nikšić, 2000), kao i iz drugih pisanih dokumenata. Krševiti kraj Duge i Golije, čije je stanovništvo uvijek zavisilo od gajenja stoke i obrade ono oskudne zemlje u uvalama, dolovima i rupama, bio je i ostao jedan od najsiromašnijih krajeva Crne Gore. U 11 sela Golije bilo je 1948. godine 1892, a 2003. godine 642 stanovnika. U Dugi je 1948. godine bilo 432, a 2003. godine 102 stanovnika. Stanovništvo ovih pasivnih krajeva pretežno se doselilo u Nikšić. Posljednjih godina nastavlja se davno započeto asfaltiranje glavnog puta Nikšić – Gacko. Umjesto postojećeg regionalnog puta Dugom i Golijom vjerovatno će jednoga dana prolaziti moderan magistralni put, koji će biti najbolja veza središnje Crne Gore sa Mostarom i Sarajevom. Udolina Duge i Golije – tipičan kraj krša sa svim kraškim fenomenima, sa lijepim okolnim planinama, jedinstvenom slavnom istorijom, treba da bude proglašena nacionalnim parkom. Na Presjeci ili na Krscu, u tom nacionalnom parku, treba podići veličanstven spomenik pobjedama, slavi, junaštvu i čojstvu predaka. Treba podići spomenik sličan onome kakav su Grci podigli u spomen na svoje slavne Termopile.


Vrh
 Profil  
 
PostPoslato: 10 Maj 2010, 10:23 
OffLine
Majstor
Majstor

Pridružio se: 15 Apr 2009, 17:34
Postovi: 1155
Lokacija: Canberra
Petar Popović Pecija

Petar Popović, zvani Pecija je rođen od oca Petra i majke Ilinke u selu Bušević u Krupskoj. Većinu života proveo je u gradu Kostajnici.

Petar je sam naučio pisati i čitati, a osim srpskog govorio je i turski jezik. Ne priznavajući otomansku državu Petar u 22. godini odlazi u hajduke i od tada do kraja života aktivno se bori protiv turske države. U jesen 1858. zajedno sa hajdučkim harambašom Petrom Garačom iz Strigove, diže veliku bunu u Knešpolju i pred Kostajnicom gradi šanac poznat kao "Pecijin šanac". Hajducima se pridružuje i narod, pa se na šancu odigravaa žestoka bitka između Turaka i ustanika. Nakon duge i teške borbe Turci su uspjeli ustanike natjerati preko rijeke Une u Kostajnicu gdje se je većina predala austrijskim stražama. Pecija i Garača sa još 300-tinjak ustanika se nisu predali već su prešli preko mosta nazad među Turke i potisnuvši ih nazad, tako da su Turci umakli u Pastirevo. Ova buna je u narodu poznata kao Kostajnička ili Pecijina buna, a rjeđe kao Knešpoljska buna.

Poslije Kostajničke bune Turci su dva puta hvatali peciju. U Carigradu je bio osuđen na smrt, sa presudom da bude pogubljen u svom kraju jer je "tamo najviše zla počinio". Na putu u rodni kraj Pecija je pobjegao Turcima kod Kragujevca, gdje se i zadržao i dobio mjesto stražara u topolivnici. Tu je ostao sve do novog ustanka u Bosanskoj Krajini 1875. godine. Pristupio je ustanicima i već 28. avgusta učestvovao u bici kod sela Gašice. Toga dana Petar Pecija se još jednom pokazao kao sposoban vođa ustanika nadjačavši Turke i nagnavši ih u bijeg. Međutim, nedugo poslije, a po narodnom predanju zbog izdaje nekog Ilije Čolanovića, Turci u iznenadili ustanike i nakon dugog i žestokog boja razbili su hajduke od kojih su neki pobjegli u Prosaru, a njih pedesetak sa Pecijom na čelu su ostali da se bore na obali Save.

Potjerani turskom silom Pecija i ustanici uspjeli su se dokopati lađe i preći preko rijeke, ali bez zaklona, izloženi turskoj puščanoj vatri gotovo svi izginuše. Samo Pecija i dva čovjeka ostadoše živi, ali Petar, nemirnog i hrabrog duha, umjesto da se skloni, izađe na čistinu i povika na Turke: "Evo Turci, neka znadete, Pecije niste ubili, još je živ, i naskoro će Vam se osvetiti". Tog momenta ga je pogodilo tursko tane i na mjestu ga ubilo. Bilo je to 29. avgusta 1875. godine. Među narodom je kružila priča da ga nije ubilo puščano zrno već da je puška bila nabijena pšenicom. Mrtvog Peciju sa Kormanošem i ostalim junacima drugovi sahraniše u selu Jablancu niže Jasenovca, a deset godina nakon pogibije Pecijine su kosti prenešene i pohranjene kod manastira Moštanica na Kozari blizu Kozarske Dubice.


Vrh
 Profil  
 
PostPoslato: 10 Maj 2010, 10:30 
OffLine
Majstor
Majstor

Pridružio se: 15 Apr 2009, 17:34
Postovi: 1155
Lokacija: Canberra
vodje ustanka
Slika


oruzije iz vremena ustanka
Slika


Vrh
 Profil  
 
PostPoslato: 15 Maj 2010, 00:07 
OffLine
Početnik
Početnik

Pridružio se: 14 Maj 2010, 23:46
Postovi: 27
evo par fotografija vodja ustanka

Pop Bogdan Zimonjić

Slika


i Mićo Ljubibratić

Slika


Vrh
 Profil  
 
PostPoslato: 15 Maj 2010, 00:16 
OffLine
Voajer
Voajer
Korisnikov avatar

Pridružio se: 14 Maj 2010, 20:55
Postovi: 8
nejveci ustanak protiv turaka na nasem podrucju se vodio pocetkom 19. vijeka.... kad admin nacini temu, ja cu postirat'.... ako koga interesuje... ako ne, nikom nista... nastavljamo i dalje zivjeti u tami....

_________________
Nije vazno odakle je neko, nego u kojem pravcu on ide...


Vrh
 Profil  
 
PostPoslato: 09 Jul 2010, 02:44 
OffLine
Majstorski kandidat
Majstorski kandidat
Korisnikov avatar

Pridružio se: 29 Apr 2010, 10:39
Postovi: 396
Lokacija: Београд
ko se najvise dizao na ustanke u bosni, Srbi?

_________________
"I finally realized, that idiots rule the world". Leo Tolstoi.



Slika


Vrh
 Profil  
 
PostPoslato: 09 Jul 2010, 07:58 
OffLine
Veteran
Veteran
Korisnikov avatar

Pridružio se: 12 Feb 2002, 01:00
Postovi: 2615
Lokacija: Republika Srpska
Ne najvise, vec jedino Srbi. U Hercegovackom ustanku se bori i jedna mala ceta katolika, pod vodjstvom don Ivana Musica i to je sve.
Ovdje ne racunam pokret Husein kapetana usmjeren protiv centralnih turskih vlasti.


Vrh
 Profil  
 
PostPoslato: 13 Dec 2010, 15:32 
OffLine
Majstor
Majstor

Pridružio se: 15 Apr 2009, 17:34
Postovi: 1155
Lokacija: Canberra
Acrobatico je napisao:
Ovdje ne racunam pokret Husein kapetana usmjeren protiv centralnih turskih vlasti.


to je bio medju turski sukob ....pobili se turci medju sobom zbog vlasti


Vrh
 Profil  
 
PostPoslato: 05 Jan 2011, 16:57 
OffLine
Pripravnik
Pripravnik
Korisnikov avatar

Pridružio se: 12 Okt 2010, 19:40
Postovi: 178
Lokacija: Šeher Sarajevo
Izvinite sto se mjesam, ne bih ali sam vidio jednu neistinu pa sam morao da reagujem :)
Husein Kapetan Gradascevic nije bio Turcin, covjek je bio bosanac i nemojte ga krstiti kako vama odgovara :) covjek je rodjen u Gradaccu (Bosna i Hercegovina)....
a molim pojedince koji nemaju dovoljno znanja, pa sve muslimane nazivaju Turcima, bolje neka ne pisu, u ostalom u historiji se ne moze nagadjati :) molim argumente :) :evil3:

_________________
"Molimo te Gospodaru da tuga bude nada, da osveta bude pravda, da majcina suza bude molitva, da se više nikom i nikada, ne ponovi Srebrenica. Amin..." ;(


Vrh
 Profil  
 
PostPoslato: 05 Jan 2011, 17:50 
OffLine
Stara kuka
Stara kuka
Korisnikov avatar

Pridružio se: 09 Mar 2010, 21:48
Postovi: 5457
U to vrijeme kad je on bio živ svi su bili turci i tako ih je raja zvala i tako ih je raja gledala, kao turke.

_________________
A MAN'S GOT TO DO WHAT A MAN'S GOT TO DO!!!


Vrh
 Profil  
 
PostPoslato: 05 Jan 2011, 17:56 
OffLine
Pripravnik
Pripravnik
Korisnikov avatar

Pridružio se: 12 Okt 2010, 19:40
Postovi: 178
Lokacija: Šeher Sarajevo
Drugo je to kako ih je gledala i kako ih je nazivala bitno je sta su oni bili i kako su se oni izjasnjavali i osjecali :) a po tom misljenju, onda svaki sutanak Bosnjaka bio je ustanak Turaka protiv Turaka, Hrvata je bilo malo pa nije ni bilo sutanaka logicno je da je jedino Srpski narod dizao ustanke i time se vi ponosite...a koliko se ja sjecam iz skole raja je bila SVO seljacko stanovnistvo u Osmanskoj carevini, mislim tacnije u BIH po Osmanskom carevinom, sto znaci i muslimani (kako ti kazes Turci) i svi ostali....
i ne moguce da su Bosnjaci sami sebe gledali kao Turke ako su se oni izjasnjavali kao Bosnjaci ;)

_________________
"Molimo te Gospodaru da tuga bude nada, da osveta bude pravda, da majcina suza bude molitva, da se više nikom i nikada, ne ponovi Srebrenica. Amin..." ;(


Vrh
 Profil  
 
PostPoslato: 05 Jan 2011, 18:01 
OffLine
Stara kuka
Stara kuka
Korisnikov avatar

Pridružio se: 09 Mar 2010, 21:48
Postovi: 5457
Ne znam protiv koga je ko dizao ustanke ali znam da su Srbi dizali ustanke protiv turaka, a što se tiče bošnjaka oni se prvi put u ovom obliku pojavljuju 1993, dakle u osmansko vrijeme Srbi su Ratovali sa Turcima.

_________________
A MAN'S GOT TO DO WHAT A MAN'S GOT TO DO!!!


Vrh
 Profil  
 
PostPoslato: 05 Jan 2011, 18:04 
OffLine
Pripravnik
Pripravnik
Korisnikov avatar

Pridružio se: 12 Okt 2010, 19:40
Postovi: 178
Lokacija: Šeher Sarajevo
Uredu vjerovatno su ljudi imalu potrebu nizu bili zadovoljni, bosnjaci su bili zadovoljni nisu dizali ustanak i eto :) tek kada su poceli problemi i oni su se poceli buniti :)
i nije tacno da se to desava tek 1993 izvini, ali nije tacno, muslimani su dizali ustanke protiv Turske, protiv Austrougarske, portiv NHD(kada je vrsila zlocine nad Srbima)....
Izvini ali nije tacno

_________________
"Molimo te Gospodaru da tuga bude nada, da osveta bude pravda, da majcina suza bude molitva, da se više nikom i nikada, ne ponovi Srebrenica. Amin..." ;(


Vrh
 Profil  
 
PostPoslato: 05 Jan 2011, 18:12 
OffLine
Stara kuka
Stara kuka
Korisnikov avatar

Pridružio se: 24 Jun 2005, 02:03
Postovi: 7347
Lokacija: Бања Лука
муслимани који су учествовали у тим устанцима су се сматрали Србима мухамедовске вјере.

_________________
И само дотле, до тог камена,
До тог бедема...
Ногом ћеш ступит, можда, поганом?
Дрзнеш ли даље?...

Ал' један израз, једну мисао
Чућеш у борбе страшној ломљави
"Отаџбина је ово Србина!..."


Vrh
 Profil  
 
PostPoslato: 05 Jan 2011, 18:14 
OffLine
Stara kuka
Stara kuka
Korisnikov avatar

Pridružio se: 09 Mar 2010, 21:48
Postovi: 5457
samir825 je napisao:
muslimani su dizali ustanke protiv Turske, protiv Austrougarske, portiv NHD(kada je vrsila zlocine nad Srbima)....
Izvini ali nije tacno

Da digli su ustanak protiv turske onda kad je sultan bojeći se buna i hrišćanskih ustanaka odlučio malo da olakša život hrišćanima i smanji represiju i namete onda su se lokalni turci našli egzistencijalno ugroženi :roll:

Protiv Austrije smo vidjeli bunu muslimana 1914 kad su Srbi vješani po centru Sarajeva, a ta vješanja i mučenja su provodili tzv. "šuškori" austrijska policija sastavljena isključivo od muslimana

A vidjeli smo i bunu muslimana protiv NDH, tako što su preko 80 % pripadnika NDH u Bosni činili muslimani
:roll:

_________________
A MAN'S GOT TO DO WHAT A MAN'S GOT TO DO!!!


Vrh
 Profil  
 
PostPoslato: 05 Jan 2011, 18:24 
OffLine
Pripravnik
Pripravnik
Korisnikov avatar

Pridružio se: 12 Okt 2010, 19:40
Postovi: 178
Lokacija: Šeher Sarajevo
hahahahahahaha pa ne mogu da vjerujem...ne kazem ne mora svaki musliman biti bosnjak naravno ali da je tebi Husein Kapetan srbin? a nemoj molim te hajde malo budi realan, ne moze sve biti srpsko, svaka cast pokusavam i ja biti realan ali stvarno pretjerujes sada...

a za fashoin men-a vidjeli smo ustanak protiv Turske kada su nastojali Turci izvrsiti reforme kojima bi reorganizirali administraciju pa bi ajani i kapetani ostali bez posla i zbog toga su digli ustanak...
Protiv Austrije se slazem sa tobom, ali to im je bio posao pa su morali hvatati osobe za koje im se naredi, ali istog dana je formiran Prijeki Sud kojim su se nastojale sankcionisati te stvari...
Zatim dizu se muslimani protiv Austrije (nije bio veliki sutanak, ali su se pobunili), kada ih pokusavaju odvojiti od vjerskog poglavara u Carigradu (mozda su i to Srbi :P )
Protiv NDH dizu tacnije zbog ubijanja "bijelih cigana" ali i zbog ubijanja Srba u Jasenovcu, a sto se tice toga da su pripadnici NDH bili muslimani ko onda izvrsi zlocin nad muslimanima 41.-45.
evo citat iz moje knjige historije
"Pored toga ustaški zločini nad Srbima, Jevrejima, i Ciganima izazvali su zabrinutost muđu muslimanskim stanovništvom u Bosni, već krajem ljeta i jeseni 1941. muslimani se masovno i otvoreno ograđuju od ustaske politike i istrebljenja Srba i Jevreja...."

_________________
"Molimo te Gospodaru da tuga bude nada, da osveta bude pravda, da majcina suza bude molitva, da se više nikom i nikada, ne ponovi Srebrenica. Amin..." ;(


Vrh
 Profil  
 
PostPoslato: 05 Jan 2011, 18:34 
OffLine
Stara kuka
Stara kuka
Korisnikov avatar

Pridružio se: 09 Mar 2010, 21:48
Postovi: 5457
samir825 je napisao:
hahahahahahaha pa ne mogu da vjerujem...ne kazem ne mora svaki musliman biti bosnjak naravno ali da je tebi Husein Kapetan srbin? a nemoj molim te hajde malo budi realan, ne moze sve biti srpsko, svaka cast pokusavam i ja biti realan ali stvarno pretjerujes sada...

Ti očito nisi shvatio ni pročitao moj prethodni post, ja sam napisao da su domaći turci na čelu sa tim kapetanom, hrišćanima bili veći dušmani od turaka iz turske i sultana, i to je istorijska činjenica, kaznene expedicije i pokolje po bosni i Srbiji nisu provodili Turci iz Turske već ovi lokalni uglavnom iz Bosne.

_________________
A MAN'S GOT TO DO WHAT A MAN'S GOT TO DO!!!


Vrh
 Profil  
 
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Započni novu temu Odgovori na temu  [ 74 Posta ]  Idi na stranicu 1, 2, 3, 4  Sledeća

Sva vremena su u UTC [ DST ]


Ko je OnLine

Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 4 gostiju


Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Ne možete slati prikačene fajlove u ovom forumu

Pronađi:
Idi na:  
Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
Hosting BitLab
Prevod - www.CyberCom.rs