Danijel kao i obicno to fino sklopi.

Koliko se bravara snaslo u privatizaciji?

Redom, otkriva nam da je od Rašete bolnicu otkupio za 20.000 polica doživotnog zdravstvenog osiguranja članova obitelji oficira JNA; za stotinjak televizora koje je JNA željela ponijeti sa sobom iz bolnice, i za novčanu protuvrijednost sedam kilograma zubnog zlata. Tek je nakon te, nadasve neobične isplate, JNA napustila svoj “otok” u Hrvatskoj, koja je mogla biti priznata kao samostalna država. - JNA je 1991. napustila sve svoje bolnice u Hrvatskoj, ali ovu nije htjela. Cijelu su tu godinu radili pod zapovjedništvom JNA, liječili svoje ranjenike, ali i četnike.

Pročitajte više na: https://express.24sata.hr/life/jna-nam- ... w05nRmOkPg - express.24sata.hr

Nekada su bravari znali i klavir svirati...

Vaistinu umrije...

Nesreća u rudniku Kreka 26. kolovoza 1990. bila je najveća nesreća u povijesti rudarstva u Bosni i Hercegovini i u cijeloj bivšoj SFRJ. Nitko nikada nije odgovarao za ovu nesreću. Dogodila se 26. kolovoza 1990. godine. Eksplodirala je ugljena prašina nekoliko sati iza ponoći, već u ranim jutarnjim satima. Život je izgubilo 180 rudara iz najmlađe smjene ovog rudnika. Prosjek dobi poginulih bio je 27 godina. Skoro cijela smjena je poginula. Svi koji su tu večer sišli u jamu poginuli su, osim jednog rudara koji je pretrpio teške ozljede. Preživjeli rudar od eksplozije je zadobio opekotine drugog i trećeg stupnja, oštećenje čitavog živčanog sustava, bio je u komi, dobio je PTSP, dijabetes, oslabilo mu je srce. 40 dana bio je u bolnici. Iza poginulih rudara ostale su obitelji s 365 djece.

„Dan prije velike rudarske nesreće, 25. augusta u Foči, nakon pola stoljeća, više od 150 hiljada ljudi klanjalo je dženazu šehidima iz Drugog svjetskog rata. Dan poslije tog velikog skupa dogodila se eksplozija u rudniku Kreka.

U planetarnoj tragediji stradalo je 180 rudara prosječne starosti 28 godina. Poginulo je 157 Bošnjaka, 14 Srba i 9 Hrvata. Iza njih je ostalo 365. djece, uglavnom predškolske i osnovnoškolske dobi. Zbog uništenja nekoliko jama bez posla je ostao 1421 rudar.

„Pronađeno je 150 rudara, dok tijela 30 rudara nisu nikada pronađena. Tuzla nikada nije bila u većoj tišini kao tog dana. Iz grada je krenula kolona duga pet kilometara. Na svakom vozilu bilo je po jedno tijelo mrtvog rudara. Prema Srebreniku je otišlo 71 vozilo, prema Lukavcu 45, u tuzlanska sela 32 i u Kalesiju 2 mrtva rudara. Bosna i Hercegovina do danas nije istražila razmjere specijalnog rata, koji je bio uvod u stravičnu agresiju od 1992. do 1995. godine“, kaže Halilbegović.

PODGORICA - Branko Kostić, bivši član Predsjedništva Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) i bivši kandidat za predsjednika Crne Gore preminuo je u petak u 81. godini, prenose podgorički mediji.




Kostić je rođen 28. avgusta 1939. godine u Rvašima kod Cetinja.

Završio je Ekonomski fakultet u Beogradu.

Bio je predsjednik Predsjedništva Socijalističke Republike (SR) Crne Gore od 17. marta 1989. do 23. decembra 1990. i vršilac dužnosti predsjednika Predsedništva SFRJ od 6. decembra 1991. do 15. juna 1992. godine, kada je funkcija ukinuta.

Bio je i 14. generalni sekretar Pokreta nesvrstanih od 6. decembra 1991. do 15. juna 1992. godine.

Od 16. maja 1991. godine, bio je član Predsedništva SFRJ.

Kostić je u drugom krugu predsjedničkih izbora u Crnoj Gori 1993. godine izgubio od Momira Bulatovića.