banjalukaforum.com

Dobrodošli na banjalukaforum.com
Danas je 28 Mar 2024, 11:59

Sva vremena su u UTC [ DST ]




Započni novu temu Odgovori na temu  [ 1041 Posta ]  Idi na stranicu Prethodni  1 ... 26, 27, 28, 29, 30, 31, 32 ... 53  Sledeća
Autoru Poruka
 Tema posta: Re: Jugoslavija
PostPoslato: 01 Jul 2016, 13:46 
OffLine
Samo jedan iznad mene
Samo jedan iznad mene
Korisnikov avatar

Pridružio se: 29 Mar 2005, 18:06
Postovi: 36385
Mlad si, oprasta ti se...


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta: Re: Jugoslavija
PostPoslato: 01 Jul 2016, 17:15 
OffLine
Samo jedan iznad mene
Samo jedan iznad mene
Korisnikov avatar

Pridružio se: 21 Maj 2006, 19:12
Postovi: 31179
Lokacija: Je Suis Ahmed
nauci se nesto iz markice male

_________________
SlikaSlikaSlika
BL 1993, 2003, 2013, 2023Mala Mediha treba vašu pomoć!
Najbolji citati BL forumaKultne teme BL foruma


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta: Re: Jugoslavija
PostPoslato: 01 Jul 2016, 17:38 
OffLine
Administrator
Korisnikov avatar

Pridružio se: 15 Nov 2002, 13:51
Postovi: 39396
Lokacija: Месечева икра
I ti si akademski građanin jbt....

_________________
Bubi frubi


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta: Re: Jugoslavija
PostPoslato: 01 Jul 2016, 17:46 
OffLine
Samo jedan iznad mene
Samo jedan iznad mene
Korisnikov avatar

Pridružio se: 29 Mar 2005, 18:06
Postovi: 36385
Preskocio covjek osnove iz osnovne :D


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta: Re: Jugoslavija
PostPoslato: 01 Jul 2016, 18:43 
OffLine
Samo jedan iznad mene
Samo jedan iznad mene
Korisnikov avatar

Pridružio se: 21 Maj 2006, 19:12
Postovi: 31179
Lokacija: Je Suis Ahmed
imam opravdanje, sad vidim to su posljednje lekcije iz istorije koje se obicno ne pitaju jer treba poceti prijemni za fakultet spremati, ali treba mi odati priznanje jer studiozno prilazim istorijskim izvorima, pa bile to i postanske markice

_________________
SlikaSlikaSlika
BL 1993, 2003, 2013, 2023Mala Mediha treba vašu pomoć!
Najbolji citati BL forumaKultne teme BL foruma


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta: Re: Jugoslavija
PostPoslato: 01 Jul 2016, 20:23 
OffLine
Samo jedan iznad mene
Samo jedan iznad mene
Korisnikov avatar

Pridružio se: 04 Sep 2010, 18:42
Postovi: 40453
Lokacija: SAO Krmine
filozof sa vrbasa je napisao:
imam opravdanje, sad vidim to su posljednje lekcije iz istorije koje se obicno ne pitaju jer treba poceti prijemni za fakultet spremati, ali treba mi odati priznanje jer studiozno prilazim istorijskim izvorima, pa bile to i postanske markice


Pa jesi preskočio i u osnovnoj i u srednjoj? A priznanje ti treba dati jer si duduk neviđeni.


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta: Re: Jugoslavija
PostPoslato: 01 Jul 2016, 20:29 
OffLine
Samo jedan iznad mene
Samo jedan iznad mene
Korisnikov avatar

Pridružio se: 21 Maj 2006, 19:12
Postovi: 31179
Lokacija: Je Suis Ahmed
palio sam se na kraljevu vojsku u otadzbini :lol:

_________________
SlikaSlikaSlika
BL 1993, 2003, 2013, 2023Mala Mediha treba vašu pomoć!
Najbolji citati BL forumaKultne teme BL foruma


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta: Re: Jugoslavija
PostPoslato: 21 Jul 2016, 01:19 
OffLine
Samo jedan iznad mene
Samo jedan iznad mene
Korisnikov avatar

Pridružio se: 21 Maj 2006, 19:12
Postovi: 31179
Lokacija: Je Suis Ahmed
Grb Apatina
Slika

Grb Inđije
Slika

Grb Kikinde
Slika

Vojvodina tako mala, a opet raznovrsna.

_________________
SlikaSlikaSlika
BL 1993, 2003, 2013, 2023Mala Mediha treba vašu pomoć!
Najbolji citati BL forumaKultne teme BL foruma


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta: Re: Jugoslavija
PostPoslato: 21 Jul 2016, 23:30 
OffLine
Stara kuka
Stara kuka
Korisnikov avatar

Pridružio se: 14 Mar 2014, 13:26
Postovi: 8494
Vide Kikinde!?
Turska glava nabijena ,a dole srculence?


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta: Re: Jugoslavija
PostPoslato: 03 Avg 2016, 21:31 
OffLine
Samo jedan iznad mene
Samo jedan iznad mene
Korisnikov avatar

Pridružio se: 21 Maj 2006, 19:12
Postovi: 31179
Lokacija: Je Suis Ahmed
Citiraj:
Kronologija terorizma u SFRJ

UrednikdanaOžujak 22, 2016/Comments closed
Naoružanje terorističke grupe Feniks
Naoružanje terorističke grupe Feniks

Podsjetimo se kronologije terorističkih napda na negdašnju SFRJ koja je poput Europske unije također bila jedna supranacinalna zajednica i zbog toga izložena i osjetljiva na na terorističke akcije nacionalista, fašista i njihovih terorističkih ubojica koji su isto kao i ovi danas aktualni nastojali posijati strah i mržnju.

Period posle Drugog svetskog rata pa do prve polovine osamdesetih godina bio je obeležen čestim terorističkim napadima u organizaciji emigrantskih organizacija na institucije SFRJ. Prema objavljenim podacima iz knjiga “Smrt je njihov zanat” (Politika, 1993. godina) i “Teroristi iz šeste kolone” (Borba, 1979), u tom periodu ubijeno je oko 20 gradjana SFRJ na radu u inostranstvu, ambasadora i službenika jugoslovenskih diplomatsko-konzularnih predstavništava. U istom intervalu zabeleženo je 22 upada terorističkih grupa na teritoriju SFRJ, 87 eksplozija mina i bombi i 13 podmetnutih požara (u zemlji i inostranstvu, uglavnom u ambasadama i jugoslovenskim klubovima van zemlje). Pored toga, evidentirana su 62 oružana i fizička napada na jugoslovenske institucije i gradjane u kojima nije bilo žrtava, te četiri otmice aviona stranih kompanija od strane jugoslovenskih emigranata. Kao izvršioci pomenutih akata označene su, pre svih, emigrantske organizacije: Organizacija srpskih četnika Ravna gora, Hrvatsko revolucionarno bratstvo, Hrvatski narodni otpor Luburičevci, Zbor, Hrvatsko križarsko bratstvo, Tajna revolucionarna ustaška postrojba, Osvetnici Blajburga, Organizacija slovenačkih antikomunista, Srpski omladinski pokret otadžbine, Hrvatski oslobodilački pokret… Navodimo samo neke od karakterističnih akcija iz tog perioda.

1945 – upad na teritoriju Jugoslavije 20 terorista iz Italije na čelu s bivšim ustaškim oficirima Antom Moskovim i Josom Rukavinom

1946 – ubijen Vicko Glumčić, konzul Jugoslavije u Napulju. Kao izvršoci obeleženi četnićki emigranti

1947 – predvodjeni Božidarom Kavranom i Ljubom Milošem, u manjim grupama tokom ove i prethodne godine, ilegalno u SFRJ ubaćeno 85 hrvatskih terorista. Svi su 1948. osudjeni na smrtne i duže vremenske kazne

1957 – pripadnici Organizacije srpskih četnika Ravna Gora podmetnuli požar u jugoslovenskoj agenciji za informacije u Parizu. Naneta je materijalna šteta u visini 15 miliona francuskih franaka

1960 – fizički napad na zvanice prijema povodom Dana Republike u jugoslovenskoj ambasadi u Torontu. Istog dana bačena bomba s amonijakom u prostorije bioskopa za jugoslovenske gradjane

1961 – dvojica četnićkih terorista, Novo Medenica i Bosko Benek, ubaćeni u SFRJ, ali su poginuli u obračunu s policijom

1962 – na Dan Republike izvršen oružani napad na ambasadu SFRJ prilikom koga je ubijen službenik Momčilo Popović, a ranjen Stane Dovganc. Izvršioci iz organizacije Hrvatsko križarsko bratstvo, kasnije pravosnažno osudjeni u Jugoslaviji

1963 – ubačeni teroristi “Hrvatskog revolucionarnog bratstva” iz Australije podmetnuli eksploziv na pruzi Rijeka-Zagreb. Svi kasnije osudjeni na kazne od sedam do 14 godina zatvora.

1963 – uhapšen i osudjen u Mariboru Janez Toplišek, pripadnik emigrantske “Organizacije slovenačkih antikomunista”

1966 – u Stutgartu ubijen službenik jugoslovenskog konzulata Savo Milanović. Atentator Franjo Goreta, pripadnik HRB, osudjen na osam godina zatvora.

1967 – 29. januara izvršene sinhronizovane diverzije tempiranim minama na šest jugoslovenskih diplomatskih predstavništava u SAD i Kanadi. Kao izvršioci identifikovani pripadnici četnićke emigracije.

1968 – 23. maja, od eksplozije dve mine na beogradskoj železničkoj stanici ranjeno 14 lica. Ivan Jelić, pripadnik HRB, osudjen na smrtnu kaznu zbog ovog akta.

1968 – eksplozija u bioskopu “20 oktobar” u Beogradu. Od posledica eksplozije jedno lice je poginulo, a 85 ranjeno. Izvršilac je ustaški terorista Miljenko Hrkac koji je kasnije osudjen.

1971- 7. aprila u Stokholmu ubijen ambasador SFRJ Vladimir Rolović i ranjena službenica Mira Štempiher. Izvršioci, ustaški teroristi Miro Baresić, Andjelko Brajković i Ante Stojanov, koji su pravosnažno osudjeni u Švedskoj.

1973 – diverzija u garderobi železničke stanice u Beogradu, kada je jedno lice poginulo a 8 povredjeno.

1974 – na Velebitu ubijen policajac Milan Vučinić prilikom obračuna sa pripadnicima HRB ilegalno ubačenim iz Nemačke.

1974 – u Pošti broj 2 u Zagrebu eksplodirala paket mina, od koje je poginuo radnik Nikola Pribanić. Paket mina je bila upučena iz Nemačke.

1976 – ubistvo Edvina Zdovca, konzula SFRJ u Frankfurtu.

1977 – diverzija u medjunarodnom vozu na relaciji Dortmund-Atina kod stanice Trbovlje. Poginuo Jugosloven Besim Pobrić, a osam ljudi ranjeno.

1979 – otmica aviona boing 727 na liniji Njujork-Čikago sa 137 putnika. Izvršilac četnićki emigrant Nikola Kavaja osudjen na 20 godina zatvora.

_______________

1. Ambrozije Andrić, r. 10. 12. 1939. u Tuzli, poginuo 21. 7. 1972. u zaseoku Tomići kod Omiša;

2. Adolf Andrić, r. 4. 3. 1942. u Tuzli, poginuo 26. 6. 1972. na planini Raduši kod Gornjeg Vakufa;

3. Pavao Vegar, r. 10. 11. 1939. u Vašarovićima pokraj Ljubuškog, poginuo 21. 7. 1972. u zaseoku Tomići kod Omiša;

4. Ilija Glavaš, r. 8. 12. 1939. u Lužanima pokraj Gornjeg Vakufa, poginuo 24. 7. 1972. na području sela Leskuri na planini Svilaji;

5. Đuro Horvat, r. 12. 4. 1939. u Palinovcu pokraj Čakovca, zarobljen 2. 7. 1972. kod Jablaničkog jezera, osuđen na smrt u Sarajevu 21. 12. 1972., strijeljan 17. 3. 1973.;

6. Vejsil Keškić, r. 25. 6. 1939. u Maloj Peći pokraj Bihaća, zarobljen 29. 6. 1972. u blizini Prozora, osuđen na smrt u Sarajevu 21. 12. 1972., strijeljan 17. 3. 1973.;

7. Viktor Kancijanić (Kocijančić), r. 15. 3. 1945. u Tinjanu pokraj Pazina, ubijen 2. 7. 1972. kod Raduše;

8. Petar Bakula, r. 3. 2. 1947. u Rastovači pokraj Posušja, ranjen 15. 7. 1972. na brani Peruča, kasnije zacijelo likvidiran;

9. Ludvig Pavlović, r. 9. 4. 1951. u Vitini pokraj Ljubuškog, zarobljen prije prelaska ostatka grupe u Hrvatsku, osuđen na smrt u Sarajevu 21. 12. 1972., pomilovan, 20 godina robije, pod sumnjivim okolnostima poginuo kao pripadnik HVO-a u sukobu s JNA 18. 9. 1991. u Studenim Vrilima, na cesti između Tomislav Grada i Posušja;

10. Mirko Vlasnović, r. 19. 8. 1932. u Zemuniku Gornjem, predao se u rodnom selu 28. 7. 1972., osuđen na smrt u Sarajevu 21. 12. 1972., strijeljan 17. 3. 1973.;

11. Ilija Lovrić, r. 1945. u Varvarima pokraj Prozora, poginuo 1. 7. 1972. u blizini Varvara;

12. Filip Bešlić, r. 16. 3. 1936. u Rastovači pokraj Prozora, poginuo 24. 7. 1972. na području sela Leskuri na planini Svilaji;

13. Stipe Ljubas, r. 21. 9. 1951. u Đakovu, poginuo 24. 7. 1972. na području sela Leskuri na planini Svilaji;

14. Vlado Miletić, r. 1946. u Ograđeniku pokraj Čitluka, poginuo 13. 7. 1972. kod sela Pribić kraj Livna;

15. Vinko Knez, r. 26. 1. 1953. u Viškovcima pokraj Požege, poginuo 27. 6. 1972. kod Han Ploča, iznad puta Gračanica-Gornji Vakuf;

16. Ivan Prlić, r. 8. 11. 1951. u Sovićima pokraj Gruda, zarobljen 26. ili 27. 6. 1972. i zacijelo kasnije likvidiran;

17. Nikola Antunac, r. 1950. u Karlovcu, poginuo 27. 6. 1972. kod Han Ploča, iznad puta Gračanica-Gornji Vakuf;

18. Vilim Eršek, r. 20. 10. 1939. u Žigrovcu pokraj Varaždina, poginuo 27. 6. 1972. kod sela Rumboci;

19. Vidak Buntić, r. 28. 1. 1942. u Ograđeniku pokraj Čitluka, predao se 25. 7. 1972. između Zagvozda i Žeževice, zacijelo kasnije likvidiran

Poginuli borci koji su dali svoje živote u razbijanju Bugojanske grupe

Borci Ramskog i Duvanjskog partizanskog odreda:
STJEPAN RADIĆ
ISMET ČOLIĆ
AHMET GELIĆ
MILAN SABLJIĆ
KASIM ALIJAGIĆ
MARIJAN BRADIĆ
FRANJO IVANDA

Četa vojne policije:
MILOŠ POPOVIĆ, kapetan
BRANKO BLEČIĆ, vojnik

Borci Lištičkog, Ljubuškog i Posuškog partizanskog odreda:
FRANJO GRBEŠIĆ
BRANKO LJUBIČIĆ (otac troje djece)
MILE ODAK

Policajac:
LUKA BOŠNJAK

U sukobu sa ovom grupom bilo je još četrnaest ranjenih policajaca i boraca.

Operacija ‘Feniks’

Prema podacima Saveznog sekretarijata za informisanje SFRJ (SSINF SFRJ), koje navodi NIN (Nedeljne informativne novine) iz Beograda, 1985. godine, u inostranstvu je od 1945. godine do septembra 1985. neprijateljska emigracija izvela ukupno 657 antijugoslovenskih terorističkih akcija u kojima je poginulo 82 lica (i 3 stranca), a povredjeno 186 osoba (dva
stranca). Na tlu Jugoslavije je u posleratnom periodu izvedeno 40 teroristickih akcija, a 60 u pokusaju. Život je izgubilo 30 lica, a povredjeno je 73. Na tlu Australije (dve najagresivnije ustaske organizacije “Hrvatsko revolucionarno bratstvo” – HRB i “Hrvatski narodni otpor” – HOP) od 1945 do 1988 ekstremisti su izveli 33 nasilničke akcije prema svemu što je jugoslavensko i tri u samoj Jugoslaviji. Iz hronologije tih napada ponajbolje se vidi šta sve hrvatski emigranti rade i u kojim periodoma su imali višemanje odresene ruke za svoj teror:
* Početkom 1961. bačena je bomba na jugoslovensko diplomatsko predstavništvo u Sidneju i naćinjena velika materijalna šteta;
* 6 jula l963. godine u Jugoslaviju je iz Australije ubačena grupa od 9 terorista HRB (Dražen Tapasnji, Miro Fumić, Stanko Zdrilić, Kresimir Perković, Vlado Leko, Rade Stajić, Branko Podrug, Ilija Tolić i Josip Oblak) koji su petnaestak dana kasnije pokušali da podmetnu minu na pruzi Rijeka – Zagreb, ali su uhvaćeni i osudjeni na vremenske kazne od 7 do 14 godina robije;
* 29. Novembra 1967. u Generalnom konzulatu SFRJ u Melburnu ostavljena je mina u obliku naliv-pera koja je eksplodirala i ranila jedno lice;
* 29. decembra 1967. eksplozivnu napravu u jugoslovenskom Konzulatu u Sidneju podmetnuo je Mate Kovačić, ali je tom prilikom uhapšen;
* 8. juna l968. Opet je postavljena mina ispred Generalnog konzulata SFRJ u Sidneju, ali njeni vlasnici nisu identifikovani;
* 8. juna 1969. eksplodirala je tempirana bomba ispred zgrade Ambasade SFRJ u Kamberi;
* 1. januara l970. detoniran je klub iseljenika “Jugal” u Sidneju;
* 21. oktobra 1970. ispred Konzulata SFRJ u Melburnu eksplodirala je mina i načinjena je veća materijalna šteta;
* 30. decembra 1970. ustaški ekstremisti ranili su dva gradjanina jugoslovesnkog porekla u gradu Talbiks;
* 23. novembra 1971., izvršena je diverzija na agenciju “Adrijatik” u Sidneju. Bomba teroriste Andjelka Marića ranila je 16 lica zbog čega je osudjen;
* 29. novembra 1971., za vreme prikazivanja jednog jugoslovenskog filma u Kamberi eksplodirala je mina u bioskopu “Hub”, ali srećom niko nje povređen;
* 14. februara 1972., pucano je na zgradu Generalnog konzulata SFRJ u Pertu;
* 6.- 7. aprila 1972., u Melburnu, prvo je postavljena paklena mašina na jugoslovenskom standu Izlozbe domaće radinosti, a zatim je eksplodirala bomba ispred stana predsednika Komiteta za zaštitu gradjana jugoslovenskog porekla;
* 20. juna 1972., grupa od 19 terorista upala je u SFRJ sa namerom da “digne ustanak”, predvodili su ih braca Ambrozije i Adolf Andrić. Grupa je likvidirana, četvorica ekstremista su osudjeni na smrt streljanjem, a peti – Ludvig Pavlović je zbog mladosti pomilovan od strane Predsedništva SFRJ. U akciji likvidiranja ustaša poginulo je 13 Jugoslovena;
* 16. septembra 1972., u sidneskoj radnji jugoslovenskog iseljenika eksplodirala je mina i ranila 18 osoba i nanela štetu obližnjoj agenciji “Adriatik”;
* 8. decembra 1972., u Brizbejnu eksplodirala je bomba ispred pravoslavne crkve koja je usmrtila jednog građanina SAD;
* početkom 1973., u Melburnu je ubijen Mehmed Bekteš zato što nije hteo da suradjuje sa ustašama;
* 25. maja 1975., opet je eksplodirala mina u melburnskoj agenciji “Adriatik”;
* augusta l975., u Jugoslaviju su ubačeni Vinko Barušić i Nemica Barbara Placeta sa sedamnaest diverzantskih naprava i s namerom da miniraju objekte na Jadranskom moru. Uhapšeni su i osuđeni na 20 t.j. 11 godina zatvora;
* 31. maja 1976., u Melburnu su demolirana vrata i nameštaj u agenciji “Adriatik”;
* 3. jula 1977., član HNO Josip Stipić bacio je dimnu bombu u sali za vreme koncerta jugoslovenskih estradnih umetnika u Sidneju;
* 3. decembra 1977., eksplodirala je mina ispred poslovnice JAT-a u Melburnu;
* 18. februara 1978., izvršen je u Sidneju napad na redakciju lista iseljenika iz Jugoslavije “Naše novine”;
* 17. juna 1978., u Sidneju je minom oštečena zgrada Konzulata SFRJ;
* 2. septembra 1978., australijska policija je uhapšena grupa terorista koji su pripremali diverzantske akcije u SFRJ (Ante Mišević, Karoman Kovač, Andrija Lemić, Milan Franjić, Nikola Bikes, Ante Sarić i Jure Marić);
* 14. novembra 1978., troje ekstremista (Marija Zetina, Jasna Perčić i Krešo Kristić) demontirali su jedan policijski objekt, kažnjeni su novčano;
* 8. februara 1979., u Sidneju je uhapšeno sedam emigranata sa oružjem, otrovom i eksplozivom koji su nameravali da koriste prilikom napada na jugoslovenske iseljeničke klubove, poslovnicu “Generalturista” i koncertne hale u kojima je nastupala grupa pevača iz Jugoslavije. Uhapšeni su i osuđeni na 15 godina zatvora Mile Nekić, Josip Kokotović, Anton Zairović, Josip Stipić, Vrco Birkuz i Marko Bebić;
* 19. oktobra l979., u Jugoslaviju je doputovao jedan ekstremista sa zadatkom da izvede niz teroristickih akcija, ali se sam predao miliciji;
* 21. novembra 1980., ispred kuće sudije Maksvela u Sidneju pucano je u vazduh da bi se zaplašio pred suđenje sedmorici ustaških terorista;
* 13. Novembra 1982., u Kamberi su demolirana ulazna vrata na kancelariji sekretara ambasade SFRJ;
* 29. decembra 1986., eksplodirala je bomba ispred privrednog predstavništva Jugoslavije u Melburnu;
* 7. jula 1988. bačen je “molotov koktel” na Jugoslovenski centar u Aldelaidu;
* 27. novembra 1988. izvedene su demonstracije i napad na Generalni konzulat SFRJ u Sidneju sa ciljem da se skine i zapali jugoslovenska trobojka;
* 27. novembra 1988. u Melburnu su ustaški i albanski separatisti napali jugoslovenske klubove i
* 8. decembra 1988. napadnut je predsednik Jugoslovenskog centra u Adelaidu i zapaljen mu je automobil.

U trenutku kada je akcija izvedena, SFRJ jeste bila suverena država i branila se svim zakonski dozvoljenim sredstvima. Kako su ta sredstva korišćena svakako jeste za raspravu.
-Upadna grupa (koju sada može ko god želi da proglašava vizionarima, herojima, vesnicima, žrtvama, vitezovima, itd., itd.) u tom momentu jeste bila terorističko-diverzantska akcija i prekršila je mnogo tada važećih zakona (međunarodnog javnog i privatnog parava, kao i Ustava SFRJ), počevši od najbizarnijih (ilegalan prelazak granice, neovlašćeno posedovanje vatrenog oružja) do krucijalnih – rušenje državnog poretka.


nemojte u australiju, nije sigurna

_________________
SlikaSlikaSlika
BL 1993, 2003, 2013, 2023Mala Mediha treba vašu pomoć!
Najbolji citati BL forumaKultne teme BL foruma


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta: Re: Jugoslavija
PostPoslato: 13 Nov 2016, 16:23 
OffLine
Samo jedan iznad mene
Samo jedan iznad mene
Korisnikov avatar

Pridružio se: 21 Maj 2006, 19:12
Postovi: 31179
Lokacija: Je Suis Ahmed
Citiraj:
Dogodio se zajam
Veličina slova: Decrease font Enlarge font


U (pred)istoriji raspada Jugoslavije i potonjih ratova novinskoj rubrici „Odjeci reagovanja“ svakako pripada sasvim poseban značaj. Ona je odavno postala povlašćeno mesto sećanja ne samo u ličnim uspomenama savremenika nego i u kolektivnoj memoriji. To je, neosporno, jedna od onih nezaobilaznih repernih tačaka u odnosu na koje pokušavamo da rekonstruišemo duh vremena koji je vladao krajem osamdesetih i početkom devedesetih godina prošlog veka. Tada se, zahvaljujući naporu „naroda koji je progovorio“, na stranicama „Politike“ gradila jedna nova stvarnost, koja će uskoro postati stvarnija od stvarnosti same. O fenomenu „Odjeka i reagovanja“ nedavno je objavljena knjiga „Vreme kada je narod govorio“ autora Aljoše Mimice i Radine Vučetić. Iz tog obimnog i dragocenog dokumenta, čitaocima e-novina prenosimo odabrane delove

Autori: Aljoša Mimica i Radina Vučetić

ZAJAM ZA PREPOROD SRBIJE

Bisenija i Slavko Nedeljković, Beograd, autori pisma su prosvetni radnici u penziji (21. 5. 1989)

Preko moga lista „Politike”, koju čitam 65 godina, javljam da ću pokloniti hiljadu dolara – bespovratno – za zajam koji raspisuje Republika Srbija. Verujem da će rodoljubivi narod učiniti sve da se naša republika preporodi.

Podsećam na jedan primer iz istorije, koji nam je svima poznat još iz škole: posle poraza koji je doživela Francuska od Pruske, vlada je apelovala da narod pomogne opustošenu zemlju. Francuzi su listom pomagali, pa su žene davale i svoje prstenje, zlatne ogrlice i sve što im je bilo najdraže.

Dr Gojko Gojković, Beograd (24. 5. 1989)

Javnost je sa velikim oduševljenjem prihvatila predlog Komisije Predsedništva SR Srbije za privrednu reformu o raspisivanju velikog zajma za brži ekonomski razvoj i privredni prosperitet. To se moglo i očekivati, jer političko rukovodstvo ove republike uživa izuzetno veliko poverenje i podršku svih naših građana, a predlog koji je pre par dana obnarodovan ubrzaće pokretanje novog investicionog ciklusa koji treba da obezbedi uspešniju primenu savremene tržišno orijentisane tehnologije. […]

S obzirom na veliku podršku i brzo reagovanje građana, njihovu spremnost i izraženu želju da učestvuju u realizaciji ove ideje, to je sada velika obaveza i odgovornost nadležnih organa u SR Srbiji, organizacija i institucija da izvrše sve potrebne pripreme za raspisivanje zajma i da akcija otpočne čim pre. S tim u vezi potrebno je da se sa formalno-pravne strane i u najkraćem mogućem roku regulišu sva pitanja oko upisa zajma, da se javnost svestrano informiše o svim detaljima ove akcije koja je od šireg društvenog interesa. Tu aktivnost treba proširiti i na naše radnike na privremenom radu u inostranstvu i na strane državljane koje vezuju zavičajne i rodbinske veze, uključujući naše poslovne partnere i druge poslovno zainteresovane subjekte. […]

Dušan Mulina, Herceg-Novi (31. 5. 1989)

Poštovana redakcijo, 25. januara 1989. godine zajedno smo proslavili 85. rođendan. Uvjek ste bili vjesnik i zastupnik progresa i mnogih progresivnih ideja, a na vašim stranicama je, u svakom momentu, bilo mjesta i prostora za patriote i sve one koji streme budućnosti i progresu.

Čitav svoj život sam proveo radeći i stvarajući. Često sam se sa vaših stranica oduševljavao pregaocima. Akcija zajma preporoda Srbije, koju je ovih dana pokrenulo rukovodstvo SR Srbije na čelu sa Slobodanom Miloševićem, izazvala je nepodjeljeno oduševljenje, interes i pažnju svih dobronamjernih i patriotski opredjeljenih građana Srbije i Jugoslavije. U poodmaklim sam godinama, i svojim aktivnim radom ne mogu dati doprinos velikoj akciji. Zato sam odlučio da se svojom ušteđevinom uključim u akciju budućnosti i bespovratno upišem dve milijarde starih dinara. Ujedno pozivam sve patriote naše lijepe domovine da se uključe u ovu veliku akciju budućnosti. Posebno želim da čestitam hrabrom i pametnom rukovodstvu SR Srbije na čelu sa Slobodanom Miloševićem.

Dragan Ugarčina, Gornji Milanovac (4. 6. 1989)

Predloženi zajam je pravi potez organa SR Srbije. Nalazimo se u krizi godinama, ona je dostigla zabrinjavajuće razmere. Svi smo na neki način doprineli, kumovali, nastanku ekonomske i političke krize. Neko manje neko više, ne samo pojedinci.

Naše podele, nacionalizmi, separatizmi, bolesne ambicije kod kuće i van kuće dovele su do krize u kojoj se nalazimo.
Svi smo mi neki samoupravljači, nalazimo se u raznim organima, glasali smo bezbroj puta za planove, programe, za kadrove i drugo. Nismo dovoljno razmišljali, nismo znali, ili smo glasali pod pritiskom nekakvih autoriteta. Pa evo dokle smo dogurali. Neka nam ovo bude velika škola.

Moramo, dakle, biti i samokritični: sasvim je u redu da damo svoj doprinos rešavanju krize. Jedan od načina je i zajam. Treba da damo ko koliko može, zajam po volji i mogućnostima, bez pritisaka, tako je rečeno i tako mora biti. […] Zajam će svakako uspeti jer je pogođena misao većine ljudi. Biće on sigurno i veći od planiranog. Sa njegovim efektima treba lakše i uspešnije da uđemo u 21. vek, u Evropu.

Jovan Tintor, Vogošća kod Sarajeva (10. 6. 1989)

Napokon i moju želju ispuni rukovodstvo SR Srbije, onog trenutka kad se donose odluka za raspisivanje zajma. Iako živim pored Sarajeva, moja razmišljanja su oduvijek bila da je jaka i jedinstvena Srbija uslov jake i jedinstvene Jugoslavije. Sa ovim mojim skromnim doprinosom želim da se bar djelimičmo odužim i mom pokojnom djedu, koji je učestvovao sa srpskim dobrovoljcima u tim teškim danima ratne golgote, stvarajući temelje naše drage Jugoslavije, te davne 1918. godine.

Nisam čovjek od olovke, ali sam od zahvalnosti prema svom narodu i otadžbini za koju bih ako treba i svoj život dao. Moj otac Vlado, poljoprivrednik, i ja, samostalni zanatlija, upisaćemo dvije stare milijarde bespovratno.

„Domovino, ti si moje blago”. To su riječi mog pokojnog djeda Riste Tintora, koga ubiše ustaše 1941. godine. Te riječi neizbrisivo ostaše u mom srcu i ulijevaju u mene vječni patriotizam, koji hoću i moram prenijeti na pokoljenja koja dolaze. Vječno zahvalan svojoj domovini i srpskom rukovodstvu koje se muški bori za svoj narod, i za sve građane koji žive na teritoriji Srbije.

Krstomir Milenković, Velika Plana (11. 6. 1989)

Ja sam vozač u IPK „Srbija – 10. oktobar” u Velikoj Plani, i prihvatam ideju o raspisivanju zajma za jačanje privrede jedinstvene Srbije i lično želim da učestvujem u tome na taj način što dajem tri moja lična dohotka nepovratno što iznosi 3.000.000 dinara.
Ovo činim jer smatram da će ovaj novac da se iskoristi na najbolji način i da ćemo od toga svi u dogledno vreme imati koristi.
Zajam ću da uplatim kada bude i zvanično raspisan i to u određenim ratama, ali na ovaj način sam hteo samo da dam na znanje Predsedništvu SR Srbije i Slobodanu Miloševiću da ovo činim od srca.

Zorka Grbić, Sarajevo (12. 6. 1989)

Oduševljena sam vašom rubrikom „Odjeci i reagovanja”, a u vezi raspisivanja zajma za preporod SR Srbije, i ja se pridružujem dobronamernim građanima cele Jugoslavije i SR Srbije – priložiću jednu milijardu starih dinara.

Priložiću zbog toga što verujem rukovodstvu SR Srbije na čelu sa Slobodanom Miloševićem – čovekom koji je prvi u ovoj našoj zemlji Jugoslaviji rekao javno, jasno i glasno, istinu o Kosovu, i koji je sa rukovodstvom SR Srbije ujedinio narod. Upravo zbog svega toga nije ni čudo što je sada najomiljeniji, najpoštovaniji političar i što ga narod ceni i poštuje i što mu veruje. Ne podnose ga oni koji Jguoslaviji ne misle dobro. Na kraju još da napomenem, da sam ogorčena na tekstove u listovima „Vjesnik”, „Danas” i „Delo”, zbog njihovog ciničnog pisanja u vezi sa zajmom za brži ekonomski razvoj Srbije.

Novica Ranđelović, Salcburg (14. 6. 1989)

Život i rad u inostranstvu ne znači i prekid interesovanja za svoju domovinu i zbivanje u njoj. Netačna su mišljenja da gastarbajteri misle samo na sebe i na svoje devize. Mislimo mi i na našu Jugu.

Najbolji dokaz za to je prodaja dnevne i nedeljne štampe. Sada moramo dobro poraniti kako ne bismo ostali bez nje, što ranije nije bio slučaj. Prateći redovno Vaš i naš cenjeni list „Politiku”, upoznat sam sa predlogom o raspisivanju dobrovoljnog zajma za preporod SR Srbije. Verujem članovima rukovodstva SR Srbije, jer su se pokazali kao pošteni borci za dobrobit Srbije i svih njenih građana, a, što je najvažnije, i svih građana Jugoslavije. Zato sam voljan da poklonim svojoj Republici Srbiji dve milijarde deviznih dinara. Verujem da će od toga imati i moja nerazvijena opština Babušnica neke koristi.

Zato predlažem da vaš i naš list „Politika” izda jedan specijalni dodatak u kome će sve lepo biti objašnjeno – od uslova zajma, pa do toga šta on donosi i kome donosi, a i šta garantuje.

Aleksa Novaković, Sarajevo (15. 6. 1989)

Najbolji odgovor svim zlonamernicima poput „Vjesnikovog” novinara Vjekoslava Krsnika, na njihove prizemne insinuacije „o bijedi koja je natjerala SR Srbiju da raspiše zajam”, daju mnogobrojni građani ne samo u Srbiji, nego i u drugim dijelovima zemlje, masovnim odzivom za ovu akciju. Naravno da Krsniku i njegovim istomišljenicima nije stalo ni do SR Srbije, ni do njenih građana, nego ih valjda neka zloba tjera da govore i pišu besmislice. Pri tom mu nije jasno da i mimo svoje želje postiže upravo suprotan efekat, odnosno da oni koji su se iz bilo kojih razloga dvoumili, potaknuti malicioznim analizama stanja u Srbiji, čvrsto odlučuju da upišu zajam. Jedan od takvih sam i ja. Upisaću onoliko koliko mi to materijalne mogućnosti budu dozvoljavale.


Knjigu „Vreme kada je narod godvorio“ objavio je Institut za sociološka istraživanja (Filozofski fakultet, Beograd, Čika Ljubina 18-20; tel/fax +381 11 328 2391; e-mail: isi@f.bg.ac.rs). Knjiga se može nabaviti na Institutu po povlašćenoj ceni od 300 dinara, svakog radnog dana od 10 do 14 časova.

Pošto Krsnikova razbijačka misija sigurno neće narušiti jedinstvo koje je sve očiglednije u SR Srbiji – a to je ono što najviše smeta njemu i njegovim istomišljenicima – preporučio bih mu da se okane ćorava posla. Bolje bi bilo da čitaocima „Vjesnika” objasni kako to da ni oni baš ne uživaju u ekonomskim blagodetima, iako ne žive u „siromašnoj Srbiji”.

Dr Luka Čulić, Mrkonjić Grad (17. 6. 1989)

Upisujem zajam za preporod Srbije i Jugoslavije, 7.000 američkih dolara (devizna ušteđevina od rada u Iranu) i bespovratno jednomjesečnu zaradu. Ovo je moje hvala rukovodstvu Srbije na čelu sa Slobodanom Miloševićem, koje je neni, a i mnogim drugim – raspisivanjem zajma – pružilo mogućnost da vratimo dio duga tome slobodarskom narodu, srpskom narodu koji svakome otvara i daje dušu i srce. […]

Rade Kojadinović, (24. 6. 1989)

Za Srbiju našu napaćenu i bolju sreću, budućnost njenu, darovaću sto ’dojčes’ maraka nek je više svetla nego mraka.

Nikola i Mica Stefanović, Pariz (27. 6. 1989)

Čim je školski raspust počeo, moj unuk se požurio u Pariz, kod nas, njegovog deke i njegove bake. I dok smo dokono šetali ulicama i razgledali grad, predložio sam da mu kupim nešto za uspomenu.

„A, ne – reče mi on – sa mamom i tatom sam se dogovorio da sve što bi ove godine hteo da nam kupiš pretvorimo u zajam za Srbiju.” To mi je bilo prijatno da čujem, ali sam mu, svejedno, prigovorio, da mi, srbijanski seljaci, nikada nismo bili poslednji kada je trebalo davati i ginuti za otadžbinu, samo nas je ona potom brzo zaboravljala.

Moj unuk se usprotivio, rekavši da je to možda bilo tako, ali da je sadašnji zajam za ekonomski preporod Srbije ujedno i zajam za preporod srpskog sela. I da u današnje rukovodstvo Srbije svi imaju poverenje. U punoj veri da je moj unuk u pravu, sa ženom Micom upisujem zajam od pet hiljada F. franaka. Sa svoje strane, moj sin Milan i snaja Rajna iz sela Baničine upisuju tri hiljade, a moj unuk Nenad, učenik iz Smederevske Palanke, dve hiljade F. franaka.


Dobrilo Aranitović, Šabac (29. 6. 1989)

[...] I evo ovih dana – dešava se zajam za Srbiju! […] Svjesni da pozajmljujući Srbiji darujemo sami sebi i našim najbližima, moja supruga Radmila i ja riješismo: da poklonimo 200 miliona starih dinara (prišteđenih za ljetovanje) i da upišemo 2.000 njemačkih maraka i 40.000 austrijskih šilinga (sve što smo za petnaest godina uspjeli da prištedimo za „ne daj bože”).

Draga „Politiko”, ispisujem ove cifre s nelagodnošću. Liči na razmetanje, a u Jevanđelju je divno rečeno: Kad daruješ i pomažeš nek ne zna ljevica tvoja šta radi desnica tvoja. […]

Srbija je započela svoj uspravni hod. Zajam je njen čvrsti, promišljeni i mudri iskorak.

Mladen Tešić, Ogulin (26. 8. 1989)

Kondukter sam stacioniran u željezničkoj stanici Ogulin, a neprestano sam na službi od Zagreba do Rijeke, Gospića, Gračaca i Knina.

Pratim većinu naših političkih zbivanja. Oduševila me ideja o zajmu za SR Srbiju. Zajedno s nekoliko istomišljenika želio sam upisati cijelu svoju plaću. Obratio sam se svom rukovodiocu, šefu stanice u Ogulinu s molbom da mi pomogne i uputi me kako to da ostvarim.

On se jako začudio, iznenadio, pa onda rekao da nije čuo za nikakav zajam. Strogo mi je naredio da ga više ne pitam o tome. Pokušao sam razgovarati s još nekim rukovodiocima, a oni su me upućivali na šefa. Ni u banci mi, naravno, ništa konkretno nisu rekli.

Čudi me postupak i potpuno ignorisanje jedne akcije o kojoj se piše i govori. Ne znam (a možda i shvaćam) zbog čega je moj šef tako postupio. Samo treba da zna da lijepa riječ mnogo znači, a zajam ću ionako upisati kako sam zamislio.

Dr Žarko Ristić, Beograd (10. 11. 1989)

[…] Dogodio se narod, dogodio se Ustav, dogodio se zajam. Tako se iz godina raspleta ulazi u godine preporoda. Da li je na pomolu srpsko privredno čudo? Glasno veliko DA, jer se politički kapital kroz zajam privredno reciklira kao garancija budućnosti. Svakom dobronamernom, a pogotovu patrioti, to ne treba ni dokazivati niti objašnjavati. Zajam postaje finansijski instrument za sprovođenje privredne reforme. U Srbiji se, dakle, događa i privredna reforma. Zajam je, stoga, stub reforme u čijem epicentru stoji revitalizacija tržišnog socijalizma, reafirmacija preduzetništva i akcionarstva, i rehabilitacija srpske privrede. Cilj je dakako ostvarenje bar optimističkih 5.000 dolara po glavi stanovnika u Srbiji. Narod je donator obnove srpske privrede. Zato je to zajam obnove. Prikupljanje novca od „homogeniziranog naroda” za „homogenizirani razvoj srpske privrede” jeste prava, dobra, preduzetnička ideja, a ne pojednostavljeno netržišno razmišljanje. […]

Srpski zajam je i mobilizatorski. Zato je to zajam preporoda, koga mogu da upišu svi građani SFRJ, naši radnici u inostranstvu i strani državljani. Pošto srpski kapital godinama luta svetom – u tuđini, sada je prilika da se taj kapital vrati u domovinu i udruži sa kapitalom srpskog naroda i sa kapitalom prijatelja srpskoga roda. Zato obveznice mogu kupovati sva fizička i pravna domaća i strana lica. […]

Svenarodni zajam jeste patriotski zajam. Kao takav, on nudi nadu da se tezaurisana štednja u čarapama, džepovima, slamaricama i štednim knjižicama preusmeri u privrednu ekspanziju. Srpski zajam „svetskog glasa” je patriotski izazov za upis zajma na principu bezpovratnosti za sopstvenu budućnost. Tako se blaženo „proziva” ljudska savest prema potomstvu. Tako se kreira moralna obaveza duše prema domovini. Prijatan je to osećaj u sadašnjosti, a, verujem, još prijatniji doživljaj u budućnosti, pogotovu kada se i ostvari obnova srpske privrede na domaćoj sceni i obavi preporod srpske privrede na svetskoj sceni. […]


Kako je tada narod lijepo govorio sa patriotizmom na vrhuncu i osjećajem za privredni preporod.

_________________
SlikaSlikaSlika
BL 1993, 2003, 2013, 2023Mala Mediha treba vašu pomoć!
Najbolji citati BL forumaKultne teme BL foruma


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta: Re: Jugoslavija
PostPoslato: 24 Nov 2016, 22:42 
OffLine
Stara kuka
Stara kuka
Korisnikov avatar

Pridružio se: 14 Feb 2008, 23:04
Postovi: 7327
Lokacija: Satriale's Pork Store
Citiraj:
1971- 7. aprila u Stokholmu ubijen ambasador SFRJ Vladimir Rolović i ranjena službenica Mira Štempiher. Izvršioci, ustaški teroristi Miro Baresić, Andjelko Brajković i Ante Stojanov, koji su pravosnažno osudjeni u Švedskoj.


Иначе је Владимир Роловић (кадар ОЗНЕ) убио митрополита Јоаникија Липовца.

Наравно, ово не значи да се слажем са чином који су направиле усташе, него истине ради да напоменем.

_________________
РЕПУБЛИКА СРПСКА

http://www.youtube.com/watch?v=oXo4ox94 ... e=youtu.be


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta: Re: Jugoslavija
PostPoslato: 24 Nov 2016, 22:53 
OffLine
Samo jedan iznad mene
Samo jedan iznad mene
Korisnikov avatar

Pridružio se: 21 Maj 2006, 19:12
Postovi: 31179
Lokacija: Je Suis Ahmed
Sada je jasnije kako je on pripucao na njih, čisto sumnjam da je svaki ambasador bio naoružan.

_________________
SlikaSlikaSlika
BL 1993, 2003, 2013, 2023Mala Mediha treba vašu pomoć!
Najbolji citati BL forumaKultne teme BL foruma


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta: Re: Jugoslavija
PostPoslato: 02 Dec 2016, 03:37 
OffLine
Samo jedan iznad mene
Samo jedan iznad mene
Korisnikov avatar

Pridružio se: 21 Maj 2006, 19:12
Postovi: 31179
Lokacija: Je Suis Ahmed
Slika

Kome nedostaje radno vrijeme?

Radno vrijeme treba prilagoditi novim trendovima, a ono bi po meni trebalo da bude od 9 do 17.

Jedan razred sam bio medju smjena od 10 do 16 milina, naspavan i koncentracija na nivou.

_________________
SlikaSlikaSlika
BL 1993, 2003, 2013, 2023Mala Mediha treba vašu pomoć!
Najbolji citati BL forumaKultne teme BL foruma


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta: Re: Jugoslavija
PostPoslato: 02 Dec 2016, 07:37 
OffLine
Samo jedan iznad mene
Samo jedan iznad mene
Korisnikov avatar

Pridružio se: 06 Dec 2006, 11:40
Postovi: 19110
Lokacija: Mare Tranquillitatis
A besplatno školovanje i liječenje? :)
I radno vrijeme od 6 - 14h ili 7-15h po meni i jeste najbolje.

_________________
Slika SlikaKultne teme banjaluka foruma


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta: Re: Jugoslavija
PostPoslato: 02 Dec 2016, 17:18 
OffLine
Veteran
Veteran
Korisnikov avatar

Pridružio se: 14 Apr 2011, 16:14
Postovi: 3930
Lokacija: Fabrika teškog naoružanja ' Milovan Đilas'
Talija je napisao:
A besplatno školovanje i liječenje? :)
I radno vrijeme od 6 - 14h ili 7-15h po meni i jeste najbolje.

meni je najbolje radno vrijeme od 9 do 14. naspavan, efikasan , bez pauze i ispijanja kafa.nakon toga slobodne aktivnosti, plivanje , veslanje,kuglanje, navlacenje cuskije, setanja psa nasipom, sex i cuga.

_________________
Nema pregovora sa onima kojima je republika spekulacija, a revolucija zanat !


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta: Re: Jugoslavija
PostPoslato: 02 Dec 2016, 18:34 
OffLine
Samo jedan iznad mene
Samo jedan iznad mene
Korisnikov avatar

Pridružio se: 29 Apr 2011, 21:17
Postovi: 15261
Lokacija: Bakinci...Đurin grob
Zar sa psom crni Jovo :pukeright:

_________________
"Možete biti najbolji forumaš i stručnjak, ali ako niste u sistemu forumske vlasti, sve je to zabluda."


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta: Re: Jugoslavija
PostPoslato: 02 Dec 2016, 19:34 
OffLine
Stara kuka
Stara kuka
Korisnikov avatar

Pridružio se: 16 Dec 2012, 01:06
Postovi: 4033
Da ...nostalgicari sa sangajkama! :)

_________________
Jer prijatelje stječemo
ne dobro od njih primajući,
nego dobro im čineći.
Iz govora Perikla poginulim vojnicima.


Poslednji put menjao Brale001 dana 02 Dec 2016, 19:47, izmenjena samo jedanput

Vrh
 Profil  
 
 Tema posta: Re: Jugoslavija
PostPoslato: 02 Dec 2016, 19:43 
OffLine
Stara kuka
Stara kuka

Pridružio se: 24 Mar 2015, 20:12
Postovi: 8731
Lokacija: Banja Luka Republika Srpska
Sangajke ; albatros , starke iz Borova , adidas slovenijasport , astra konvers .........sve made in Yu !!!!
A sad sve iz made in PRC !!!

_________________
1.If in doubt , flat out !
2.A true soldier fights not because he hates what is in front of him, but because he loves what is behind him.


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta: Re: Jugoslavija
PostPoslato: 02 Dec 2016, 19:49 
OffLine
Stara kuka
Stara kuka
Korisnikov avatar

Pridružio se: 16 Dec 2012, 01:06
Postovi: 4033
Stariji prijatelji i oni sto vise znaju o zivotu pricali su mi da je to bilo vrijeme dobrih ljudi?!? :)

_________________
Jer prijatelje stječemo
ne dobro od njih primajući,
nego dobro im čineći.
Iz govora Perikla poginulim vojnicima.


Vrh
 Profil  
 
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Započni novu temu Odgovori na temu  [ 1041 Posta ]  Idi na stranicu Prethodni  1 ... 26, 27, 28, 29, 30, 31, 32 ... 53  Sledeća

Sva vremena su u UTC [ DST ]


Ko je OnLine

Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 3 gostiju


Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Ne možete slati prikačene fajlove u ovom forumu

Pronađi:
Idi na:  
Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
Hosting BitLab
Prevod - www.CyberCom.rs