
Zbog pogreške u rukovanju i nedostataka u sigurnosnom sistemu, reaktor broj četiri nuklearne elektrane u Černobilu, u Ukrajini, eksplodirao je 26. aprila 1986. godine u jedan sat i 23 minute tokom sigurnosnog ispitivanja. Buknuli su požari, a nuklearno gorivo gorjelo je duže od deset dana te je oslobodilo
radioaktivni oblak čija je radijacija jednaka eksploziji najmanje 200 bomba bačenih na Hirošimu.
Radijacija je obuhvatila veliki deo Evrope, posebno Ukrajinu, Bjelorusiju i Rusiju. Radioaktivna prašina i pepeo raširili su se na području većem od 200.000 četvrtnih kilometara. Radioaktivne čestice pronađene su i u Irskoj i Škotskoj.
U eksploziji je poginuo jedan radnik čije tijelo nikada nije pronađeno. Drugi je umro nekoliko sati poslije u bolnici. Prvi vatrogasci bili su izloženi strahovitoj količini radioaktivnosti, a idućih je sedmica umrlo 28 osoba.
Vlasti tadašnjega Sovjetskog saveza, u čijem je sastavu bila Ukrajina, ćutale su, a evakuaciju 48.000 stanovnika počele su tek sutradan. Za Praznik rada 1. maja ukrajinska školska djeca održala su redovnu nastavu, a Mihail Gorbačov, posljednji sovjetski predsjednik, ćutao je o katastrofi sve do 14. maja.
Na uzbunu je zazvonila Švedska 28. aprila, kada je izmjerila neuobičajenu razinu radioaktivnosti. Tada je sovjetska novinarska agencija TASS objavila udarnu vijest o "nesreći" u Černobilu.
Sovjetske vlasti uspjele su reaktor ohladiti tek u maju i otvoriti put izgradnji privremenoga betonskog sarkofaga, koji je završen šest mjeseci poslije. Za gašenje požara i čišćenje SSSR je regrutirao više od 600.000 "likvidatora" koji su dobili snažnu dozu radijacije uz minimalnu zaštitu.
Dvije hiljade tih ljudi protestvovalo je prošle sedmice u povodu 25. godišnjice te katastrofe tražeći socijalnu, zdravstvenu i stambenu pomoć te veće penzije. Nekoliko hiljada "likvidatora" umrlo je u roku od nekoliko godina poslije katastrofe. Samo u Ukrajini, po službenim podacima, 2,3 miliona ljudi bilo je izloženo radioaktivnim zracima,
zbog čega su mnogi oboljeli od raka.
Doktori misle da milion ljudi trpe zdravstvene tegobe vezane za katastrofu. Ukrajinske vlasti smatraju da je pet milijuna ljudi bolovalo zbog katastrofe. Ujedinjeni narodi su 2005. objavili da je 4000 ljudi ubijeno zračenjem, no Greenpeace, međunarodna udruga za zaštitu okoline, procjenjuje da je radioaktivnost mogla uzrokovati smrt od 100.000 do 400.000 ljudi u tri bivše sovjetske republike: Ukrajini, Bjelorusiji i Rusiji.
Normalna radijacija koju ljudsko tjelo može da podnese bez posljedica iznosi 3,7 Rentgena po času, dok je radijacija oblaka nastalog nakon eksplozije u Černobilu iznosila 50.000 Rn/hDanas je Černobil
mrtav grad u njemu više niko neživi jer i dalje postoji opasnost od eksplozije reaktora 5 i 6 koji su takođe opasni i koji nisu dovršeni, betonski sarkofag koji nas štiti od širenja radijacije može da popusti usleg manjeg podrhtavanja tla. Za ulazak u Černobil potrebno je dobiti
specijalno odobrenje od ukrajinske vlade.
Dokumentarni film o Černobilu:Kod:
http://www.dokumentarci.com/okolis/cernobilska-katastrofa-video_5e8400859.html
Galerija slika:









