Citiraj:
Iz sjedišta NATO saveza u Briselu rečeno je da NATO u potpunosti poštuje suverenitet i nezavisnost Bosne i Hercegovine i da NATO ne prisiljava nikoga na saradnju.
Naši partnerski programi prilagođeni su potrebama i zahtjevima svakog pojedinačnog partnera, kažu iz NATO saveza za Klix.
Podsjećaju da je BiH još 2009. i 2010. godine tražila uključenje u Akcioni plan za članstvo (MAP) te da su u Talinu ministri spoljnih poslova članica NATO-a prihvatili taj zahtjev, ali su odmah za BiH uskratili praktični alat za MAP, a to je Godišnji nacionalni program (ANP).
BiH je tako nekoliko godina radila na popisu vojne imovine i uknjižavanju na državu, što je bio uslov za nastavak saradnje.
– Na istom sastanku u Talinu ministri spoljnih poslova uskratili su praktičnu alatku – Godišnji nacionalni program za BiH, kroz koji se upravlja MAP-om. U cilju jačanja podrške BiH, ministri NATO-a izrazili su spremnost da prihvate podnošenje prvog Godišnjeg nacionalnog programa zemlje (ANP) u decembru 2018. godine. ANP je dokument razvijen u nacionalnom vlasništvu, koji omogućava podršku NATO-a reformama u oblastima kao što su odbrambene sposobnosti, regionalna sigurnost, spremnost na katastrofe i odgovor, te interoperabilnost oružanih snaga. Sada je na BiH da odluči da li da prihvati ovu ponudu da dostavi ANP – naglašavaju iz NATO-a.
Akcioni plan za članstvo (MAP) je NATO-ov program savjetovanja, pomoći i praktične podrške prilagođen individualnim potrebama zemalja koje se žele pridružiti Alijansi.
– Učešće u MAP-u ne prejudicira bilo kakvu odluku Saveza o budućem članstvu. Što se tiče svih odluka NATO-a, Sjevernoatlantski savjet donosi sve odluke o novim članovima, na osnovu konsenzusa. Proces MAP-a pruža fokusiran i iskren mehanizam povratnih informacija o napretku zemalja kandidata u njihovim programima. To uključuje i političke i tehničke savjete i podršku u reformskim naporima, kao i godišnje sastanke između svih članica NATO-a i zemlje kandidata na nivou Sjevernoatlantskog vijeća radi procjene napretka – poručuju iz NATO-a.
U posljednje vrijeme se pored ANP-a spominje i tzv. IPAP program, koji označava pojedinačnu i prilagođenu saradnju određene zemlje sa NATO savezom. Političke stranke iz Republike Srpske, a prije svega SNSD i predsjednik te stranke Milorad Dodik predlažu da BiH po uzoru na Srbiju sa NATO savezom sarađuje u okviru IPAP-a.
To je, kako se navodi, teško očekivati kada je riječ o probosanskim strankama, prije svega bošnjačkim političkim predstavnicima, koji su do sada kao krajnji cilj isticali punopravno članstvo u NATO savezu.
Iz NATO-a navode da su Individualni partnerski akcioni planovi (IPAP) otvoreni za zemlje koje imaju političku volju i sposobnost da prodube svoje odnose sa NATO-om, bez navedenog cilja da postanu članice organizacije. IPAP-ovi su osmišljeni tako da objedine sve različite mehanizme saradnje kroz koje partnerska zemlja stupa u interakciju sa Savezom, čime se fokus aktivnosti usmjerava na bolju podršku domaćim reformskim naporima. Naglašava se da IPAP treba jasno da odredi ciljeve saradnje i prioritete reforme pojedinačne zemlje partnera i osigura da različiti mehanizmi koji se koriste direktno odgovaraju tim prioritetima.
– To je partnerski alat koji omogućava NATO-u da pruži fokusirane specifične savjete o reformi odbrane i sigurnosti vezanih za zemlju i, kada je to potrebno, o većoj političkoj i institucionalnoj reformi. Intenzivirani politički dijalog o relevantnim pitanjima može biti sastavni dio IPAP procesa. Nadalje, IPAP-ovi takođe olakšavaju koordinaciju bilateralne pomoći koju pružaju pojedini saveznici i partnerske zemlje, kao i koordiniranje napora s drugim relevantnim međunarodnim institucijama. Obuhvaćeni ciljevi spadaju u opšte kategorije političkih i sigurnosnih pitanja; pitanja odbrane, sigurnosti i vojske; javne informacije; nauka i okoliš; planiranje za slučaj civilnih vanrednih situacija; i administrativna, zaštitna i resursna pitanja. IPAP-ovi su dogovoreni između NATO-a i niza partnerskih zemalja (od kojih su neke kasnije imale ANP-ove ili se pridružuju NATO-u): Gruzija, Azerbejdžan, Jermenija, Kazahstan, Moldavija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina i Srbija – zaključili su iz NATO-a.
(Klix)
Baš me čudi Kazahstan da njima treba nešto od NATO-a.
FAQ
Poslato: 21 Maj 2019, 22:26 
