Došao je i taj dan.Citiraj:
Skup kojim se obeležava 50 godina od prvog samita nesvrstanih država, održanog septembra 1961. u prestonici tadašnje SFRJ, biće najveći međunarodni politički događaj u Srbiji poslednjih decenija.
Iako je Pokret nesvrstanih u vreme formiranja imao prevashodno političko-bezbednosni značaj - antiblokovski i za dekolonizaciju, danas, pola veka kasnije, ima izrazito ekonomska obeležja.
Pokret sačinjava danas 118 zemalja punopravnih članica. Taj broj predstavlja oko dve trećine članica Ujedinjenih nacija (192), a države članice Pokreta imaju blizu dve milijarde stanovnika.
Pokret ima i 20 zemalja posmatrača, među kojima je i Srbija. Srbija (odnosno tadašnja SRJ) je devedesetih godina bila suspendovana, a kada je suspenzija istekla, 14. novembra 2001. tadašnja SRJ postala je posmatrač u Pokretu.
U članstvu pokreta se nalazi većina arapskih zemalja i skoro svi ostali veliki proizvođači i izvoznici nafte, gasa, minerala i drugih sirovina u Africi, Aziji i Latinskoj Americi, i on je važan ekonomski partner najrazvijenijih država - SAD, Japana, Kanade i zemalja zapadne Evrope. Dve zemlje snažnih ekonomija Kina i Brazil, su među državama posmatračima.
Više članica i zemalja posmatrača pokreta nesvrstanosti nalazi se u Grupi 20 ekonomski najjačih država sveta, od kojih zavisi izlazak iz globalne ekonomske krize, kao i ekonomska budućnost Zemlje.
Šezdesetih i sedamdesetih godina bivša SFRJ je bila među glavnim ekonomskim partnerima zemalja članica. Osamdesetih godina SFRJ je sa Angolom, na primer, imala ekonomsku razmenu iznad 200 miliona dolara godišnje. Iz te zemlje novosadski Naftagas i dalje crpi naftu iz zajedničkih ulaganja sa najvećim evropskim i svetskim naftnim kompanijama.
U Keniji i Tanzaniji jugoslovenske i srpske firme su izgradile oko 3.000 kilometara puteva, po tržišnim cenama. Firme Energoprojekt, Aeroinženjering, Planum i PIM izgradile su širom Afrike desetine kapitalnih objekata - aerodrome, hidrocentrale, luke, kongresne centre, vodosisteme... Energoprojekt je u Peruu, izgradio hidrosistem vredan više od 1,2 milijarde dolara.
Što se tiče privrede, stvari su jasne. Srbija, ali i ostale bivše jugoslovenske republike, neće u skorijoj budućnosti biti važni „igrači“ na visokokonkurentnim tržištima Severne Amerike, Evropske unije, Rusije i Kine. Šansa su im do danas nedovoljno iskorišćeni privredni potencijali zemalja Afrike, ali i Bliskog istoka i delova Latinske Amerike.
Zbog toga će, kako saznaje Danas, u okviru Ministarskog sastanka biti održan i sajam srpske privrede. Svoje potencijale, ali i konkretne ponude, nesvrstanima će predstaviti, između ostalih, kompanije Energoprojekt, Jugoimport SDPR, Putevi Užice, IMR-IMT, Goša, Torlak, Mihajlo Pupin.
Ekonomsku šansu vide i zemlje susedi, pa su, ne samo iz ekonomskih razloga, odlučile da dođu na ministarski skup nesvrstanih u Beograd. To su potvrdili ministri spoljnih poslova Slovenije, BiH i Crne Gore.
http://www.b92.net/biz/vesti/srbija.php ... _id=539291