Prema njegovim riječima, neki mladi koji su otišli sada se vraćaju u Republiku Srpsku, svjesni da i ovdje mogu značajno da se ostvare, u čemu će im Republika Srpska i pomoći.

"U razgovorima sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem dogovorili smo da bi veliki investitor koji bi došao u Republiku Srpsku dobio stimulanse kao što dobija i u Srbiji", rekao je Dodik novinarima tokom posjete Bijeljini.

On je naveo da se traga za investitorom i da Republika Srpska može da angažuje principe podrške koje ima Srbija i njihova sredstva jer je to Vučićevo obećanje.

Srpska ima blago koje ne koristi. Sa strane se to bolje vidi.
Povezati prirodne lepote Kozare,Vrbasa,Tare, Sutjeske, Jahorine, Šipova,Trebinja sa zdravom hranom u turistički proizvod. Od Hercegovine napraviti Toskanu, obnoviti kamene kuće posaditi malinjake, mediteransko bilje i voće pa da vidite dobrobit.U drugim krajevim obnoviti vodenice,drvene kuće,dati podrčku starim zanatima,pa čak da im se da o plata iz buđžeta. Podsticati svaki vid prouzvodnje zdrave hrane za turiste.
Iskoristiti aerodrom u BL za dovođenje turista. Posebno razviti zdravstveni turizam, banje, stomatološke usluge. Iskombinovati manstire, ribolov , Janjske otoke, rafting,pećine. Za kartu koju bi stranci platili,njima je sve to budzašto,imali bi red za tako nešto,posebno za zubare.
Mlađim poljoprivrednicima nuditi zemlji i druge podsticaje da ostanu na selu,kao I zainteresovanim iz grada. Povezivati poljoprivrednike u zadruge.
Napraviti tehnološke inkubatore u svakom većem gradu, BL, Bijeljini, Prijedoru, Gradišci,Zvorniku,Ist. Sarajevu, Trebinju za progamere i druge stručnjake iz industrije inovacija.

Zakonskim rješenjem su predviđena podsticajna sredstva privrednim subjektima po dva osnova, i to: povećanja plate radnika i podsticanja direktnih ulaganja.

Iznos podsticaja za povećanje plate radnika utvrđuje se prema sljedećim kriterijumima:

1) ako je početni iznos plate radnika viši od 550 KM, privredni subjekt ostvaruje pravo na novčana sredstva u iznosu koji odgovara vrijednosti 70% plaćenih doprinosa na povećanje plate,

2) ako je početni iznos plate radnika viši od najniže plate u Republici Srpskoj, ali ne prelazi iznos od 550 KM, privredni subjekt ostvaruje pravo na novčana sredstva u iznosu koji odgovara vrijednosti od 30% plaćenih doprinosa na povećanje plate.

Privredni subjekti ostvaruju pravo na podsticaj za povećanje plata u dva obračunska perioda, od kojih jedan period traje od 01.01. do 30.06, a drugi period od 01.07. do 31.12. u jednoj kalendarskoj godini počevši od 01. jula 2019. godine.

Predviđenim izmjenama ovih zakona stvoriće se uslovi za razdvajanje sticanja statusa nezaposlenog lica od prava na zdravstveno osiguranje o trošku Republike.

Ovo je ključna izmjena omogućiće da Zavod za zapošljavanje Republike Srpske konačno dobije precizne podatke o ponudi radne snage na tržištu rada Republike Srpske. Prema predloženim rješenjima, Zavod za zapošljavanje će se moći isključivo posvetiti radu sa nezaposlenim licima koja uistinu aktivno traže zaposlenje, a ne onima koji se, radi ostvarivanja drugih prava (prije svih zdravstvene zaštite), nalaze na evidencijama nezaposlenih i ne traže posao.

Druga važna izmjena odnosi se na poboljšanje materijalnog položaja nezaposlenih lica kojima bez njihove saglasnosti, krivice ili zahtjeva, prestane radni odnos. Naime, kroz predložena rješenja produženo je trajanje prava na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti i njena visina.

Maksimalna dužina trajanja prava na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti za radnike sa najdužim stažom je sa 12 produžena na 24 mjeseca. Povećana je i visina novčane naknade koja, prema predloženom rješenju, iznosi: za lica koja su radila do 15 godina 45% prosječne plate koju su ostvarivali prije prestanka radnog odnosa (ranije 40%), odnosno, 50% (ranije 45%) plate za lica sa 15 i više godina staža.

UNO PORTAL
Naslovnica Novosti Društvo
Nijemci zainteresovani za banjalučku „Čistoću“
1. Juna 2019.

Za banjalučku „Čistoću“ zainteresovana je jedna njemačka kompanija, koja o kupovini većinskog paketa akcija u tom komunalnom preduzeću pregovara sa Mladenom Milanovićem Kajom.

Naime, njemačka kompanija želi da preuzme upravljanje komunalnim preduzećem „Čistoća“ tako što će kupiti većinski dio akcija koji sada ima „Tržnica“ Banjaluka koja je u vlasništvu Kaje.

Kaja je potvrdio da je ponuda došla od jedne od najvećih kompanija u Njemačkoj, koja se bavi komunalnim otpadom, da je sastanak sa predstavnicima te kompanije održan prekjuče te da razmatra ponudu.

„Čistoća“ je prošlu godinu završila sa dobiti od 407.388 KM, što je manje u odnosu na godinu ranije kada je imala dobit od 657.697 KM.

Ovo preduzeće zapošljava 228 radnika.

„Tržnica“ Banjaluka je prije tri godine postala većinski vlasnik „Čistoće“. „Tržnica“ je tada za 1,67 miliona KM kupila 24,8 odsto akcija od investicionih fondova, što joj je bilo sasvim dovoljno da poveća svoj vlasnički udio na 51,02 odsto, o čemu smo pisali u tekstu Kaja postao većinski vlasnik banjalučke „Čistoće“.

Milanovićeva kompanija “MG Mind” iz Mrkonjić Grada kupila je 2015. godine i komunalno preduzeće KPL iz Ljubljane. Među osam ponuđača “MG Mind” je ponudio najvišu otkupnu cijenu, odnosno 7,9 miliona evra.

izvor CAPITAL

"Danas smo razgovarali o otvorenim pitanjima i rečeno je da će u naredna tri dana biti definisan sadržaj javnog poziva, na osnovu čega će biti raspisan poziv i izabrana finansijska kuća koja će definisati i model transfernih cijena. Sporno pitanje dugi niz godina je pitanje poreza, koji je Poreska uprava ustanovila za Arselor Mital, a koji oni nisu prihvatili da plaćaju, smatrajući da Uprava nije primijenila adekvatan model transfernih cijena i da po tom osnovu oni nemaju poreski dug", rekao je Đokić.

Kada je riječ o ekonomiji, predsjednik je istakao američku kompaniju NCR u Beogradu koja zapošljava nekoliko hiljada ljudi, a nedavno je postaviljen i kamen temeljac za kampus te kompanije.

Podsjetio je i da se očekuje da sa američkim kompanijama u Srbiji započnu neki od najvažnijih infrastruktrnih projekata.