Nedavno sam otvorio svoj SP (samostalni preduzetnik) radi saradnje sa klijentom u inostranstvu (usluge programiranja). Posto sam naisao na puno razlicitih informacija u vezi sa tim moze li samostalni preduzetnik uopste saradjivati sa inostranstvom, odlucih da podijelim s vama tacnu informaciju do koje sam na kraju dosao.
Ja sam se raspitivao i kod knjigovodja, neki su rekli da moze a neki da ne moze. Trazio sam po netu (i na ovom forumu). Trazenje na netu je nezgodno jer su Srpski, Hrvatski, Bosnjacki, Crnski i Gorski isti jezik pa Google izbacuje rezultate iz svih nasih mikrodrzava
a svaka ima svoje zakone. Nakon toga sam poslao pismo Ministarstvu i Upravi za indirektno oporezivanje i nakon par dana dobio definitivan odgovor.Odgovor iz ministarstva:
“U vezi sa postavljenim pitanjem najprije ukazujemo na činjenicu da je potrebno posebno razmatrati pitanje djelatnosti prometa roba sa inostranstvom od pitanja djelatnosti prometa usluga sa inostranstvom.
Pitanje djelatnosti prometa roba sa inostranstvom je u potpunosti regulisano Zakonom o spoljnotrgovinskoj politici (“Službeni glasnik BiH”, br. 7/98 i 35/04) i Zakonom o carinskoj politici (“Službeni glasnik BiH”, br. 57/04, 51/06, 93/08 i 76/11). Nijednim ovim zakonom nisu propisani uslovi za obavljanje spoljne trgovine od strane preduzetnika niti je propisano da preduzetnici mogu biti lica u spoljnoj trgovini. Prema entitetskim propisima o preduzećima i propisima o registraciji poslovnih subjekata, sva lica koja namjeravaju da se bave uvozom i izvozom roba, trebaju kod nadležnog suda biti registrovana za obavljanje spoljnotrgovinskog poslovanja, te nakon toga, kod Uprave za indirektno oporezivanje upisati se u Jedinstveni registar obveznika indirektnih poreza. Iz navedenog je jasno da samostalni preduzetnik ne može obavljati djelatnost prometa roba sa inostranstvom.
Pitanje djelatnosti prometa usluga sa inostranstvom regulisan je Zakonom o spoljnotrgovinskoj politici Glava III – međunarodna trgovina uslugama. Odredbama člana 23. stav 3 alineja druga propisane su definicije termina “usluge” i “trgovina uslugama”, po kojima “usluga” podrazumijeva svaku uslugu u svakom sektoru a “trgovine uslugama” je pružanje usluga između pravnih i fizičkih lica iz Bosne i Hercegovine i iz strane zemlje ili carinske teritorije. Iz navedenog je jasno da samostalni preduzetnik može obavljati djelatnost prometa usluga sa inostranstvom. Ovdje ističemo pitanje koje takav preduzetnik može imati a tiče se primjene Zakona o porezu na dodatu vrijednost (“Službeni glasnik BiH”, br. 9/05, 35/05 i 100/08) po kojem u slučaju usluga ne postoji uvoz i izvoz kao kod roba i po kojem je propisano da se PDV plaća na promet usluga koje poreski obveznik, u okviru obavljanja svojih djelatnosti, izvrši na teritoriji BiH uz naknadu. S obzirom da je ovim Zakonom i podzakonskim aktima u potpunosti regulisano vršenje prometa usluga, upućujemo vas da se sa pitanjem primjene ovog Zakona, obratite Upravi za indirektno oporezivanje sa konkretnim pitanjem koje će sadržavati i vrstu usluge koja namjerava da se vrši.”
Odgovor iz Uprave za indirektno oporezivanje:
“Članom 3. Pravilnika o registraciji i upisu u Jedinstveni registar obveznika indirektnih
poreza ("Službeni glasnik BiH", broj: 51/12), registracija i upis u Jedinstveni registar obveznika indirektnih poreza može se vršiti po sljedećim osnovama:
a) registracija za PDV i/ili
b) obavljanje spoljnotrgovinskog poslovanja i/ili,
c) obavljanje djelatnosti međunarodnog otpremništva i/ili,
d) registracija za akcizu.
Odredbama člana 13. stav (1) pod a) is tog Pravilnika je propisano da registrovano lice
u BiH koje obavija spoljnotrgovinsko poslovanje, uz zahtjev za registraciju podnosi u kopiji uz
predočenje originala ili ovjerenoj kopiji sljedeću dokumentaciju:
- za pravna lica - rješenje nadležnog suda, a za ostala lica rješenje drugog nadležnog organa, za
obavljanje djelatnosti spoljnotrgovinskog poslovanja.
Dakle, spoljnotrgovinsko poslovanje se može obavljati isključivo na osnovu rješenja
kojim se odobrava vršenje spoljnotrgovinskog poslovanja, a dosadašnja praksa je pokazala da
preduzetnici nisu dobijali navedena odobrenja. Međutim, samostalni preduzetnici mogu vršiti uvoz opreme za obavljanje svoje poslovne djelatnosti putem lica registrovanih za obavljanje
spoljnotrgovinskog poslovanja.
Međutim, kada se radi o pružanju usluga prema inostranstvu, nema ograničenja u vršenju
istih sa stanovišta oblika organizovanja lica koje vrši promet usluga, s tim da prilikom određenja mjesta prometa usluga treba uzeti u obzir odredbe člana 15. Zakona o porezu na dodatu vrijednost ("Sluzbeni glasnik BiH", broj: 09/05, 35/05 i 100/08), kojima je definisano mjesto prometa usluga.
Prometom usluga, u smislu člana 8. stav (1) Zakona o porezu na dodatu vrijednost
("Službeni glasnik BiH", broj: 09/05 , 35/05 i 100/08) smatraju se svi poslovi i radnje izvršene u okviru obavljanja privredne djelatnosti, a koji ne čini promet dobara iz čl. 4 - 7. ovog Zakona.”
Vaše pitanje je proslijeđeno i Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, od kojeg očekujemo odgovor, koji će Vam biti poslan naknadno.
S poštovanjem,
Ministarstvo za ekonomske odnose i regionalnu saradnju"
Ukratko, SP moze "izvoziti" usluge ali ne i robu. Dakle dizajneri, programeri, fotografi, video itd