autsajder je napisao:
To što si opisao spada u varijabilnu kamatnu stopu. Razlika je u tome što je kod varijabilne kamatne stope kamata (u ukupnoj rati) uvijek veća u početnom periodu u odnosu na ostatak duga. Neki kažu da se kod te „varijante“ glavni dio kamate otplati u prvoj trećini kredita, a u preostale 2/3 je „sića“. Al` šta`b ja znao o tom`
Fiksna kamata označava uvijek isti omjer kamate u odnosu na glavnicu u okviru anuiteta.
1. Može li pojašnjenje (primjer bi bio idealan) na koji način se matematički izračunava anuitetni plan pod uslovima koje ti navodiš za fiksnu kamatnu stopu?
2. Ako banka plasira recimo 1 mil. KM prema načinu na koji ti tumačiš fiksnu kamatnu stopu, koliki će biti njen prinos na taj plasman nakon prve godine otplate tih kredita uz recimo fiksnu kamatnu stopu od 5% i rok otplate od 5 godina?
3. Može li nekakav izvor ili upućivanje na literaturu za ovaj dio "Neki kažu da se kod te „varijante“ glavni dio kamate otplati u prvoj trećini kredita, a u preostale 2/3 je „sića“"? Ako uzmemo u obzir da je kamatni račun (ne pretjerano složena) matematika, vjerujem da postoje primjeri obračuna za tvoju tvrdnju, nema potrebe da se vodimo time šta neki kažu.
autsajder je napisao:
Ako te zanima šta je povoljnije – nominalno, varijabilna. Fiksna kamatna stopa u banci je uvijek veća u odnosu na varijabilnu iz prostog razloga, tj veća je kamata na kredit – banka osigurava zaradu dugoročno. Varijabilna kamatna stopa zavisi od euribora, pa banke odrede nižu, ali samo kao mamac. Rizik kod varijabilne stope preuzimaš ti kao klijent. S obzirom da euribor uglavnom bilježi rast na tom međubankarskom tržištu, banke „znaju“ da će zaraditi u budućnosti na osnovu promjene te stope i da te očekuje uglavnom povećanje rate kredita. S druge strane, kod fiksne kamatne stope, ti znaš da u startu plaćaš veću ratu, tj. skuplji ti je novac, ali si siguran sa aspekta promjena euribora – uvijek ti ostaje ista rata, bez obzira na promjenu (neki kažu da banka gubi na fiksnoj kam.stopi, ali takvi „lažu“ – banka nikad ne gubi na kreditima, osim kad iste ne može naplatiti ali to je neka druga priča).
3. Da li su i tokom 2008. godine fiksne kamatne stope bile veće od varijabilnih, s obzirom da je krajem te godine EURIBOR bio veći od 5%?
4. Ako se banka zadužuje na međubankarskom tržištu po EURIBORU, te plasira ta sredstva kroz kredite vezane za EURIBOR, na koji način banka zarađuje na osnovu "očekivanog" povećanja EURIBOR-a?
5. Prema mom shvatanju ako nešto uglavnom raste, onda bi to njegov višegodišnji trend trebao pokazivati. Sa aspekta tvoje tvrdnje da EURIBOR uglavnom raste, kako objašnjavaš činjenicu da je EURIBOR od 2008 skoro konstantno u padu?
Za početak će odgovori na bar 2 od ovih pitanja biti dovoljna, pa možemo kasnije nastaviti sa pitanjima