Prema istraživanjima i analizama, koje su u periodu od 22. avgusta do 30. septembra 2011. godine, na uzorku od 344 konkursa za radna mjesta objavljenih u bh. dnevnim novinama, proveli Centri civilnih inicijativa došlo se do podatka, da je jednoj osobi za prijavu na konkurs potrebno oko 50 KM.
Ne bi 50 KM, bilo ni mnogo, kada bi dokumenta, koja poslodavci traže zaista bila i neophodna. Većina ih, poput Poljoprivredne škole iz Banja Luke, za radno mjesto profesora srpskog jezika traži da se pored dokumenata o stručnosti kandidata, dostavi ljekarsko, kao i Uvjerenje o nekažnjavanju. Za ljekarsko uvjerenje kandidat treba izdvojiti od 30 do 60 KM, a Uvjerenje o nekažnjavanju košta 15 KM.
Iste dokumente, za diplomiranog ekonomistu traži i Mješovita srednja škola "Nikola Tesla" iz Kozarske Dubice.
Iz ovih primjera vidimo da je stavka o ljekarskom uvjerenju ispoštovana u skladu sa kampanjom "Besplatni konkursi", odnosno da će oni kandidati koji budu odabrani, ljekarsko uvjerenje dostaviti prije zaključivanja Ugovora o radu.
Međutim, u oba konkursa i dalje se ne poštuje Zakon o zaštiti ličnih podataka. Poslodavci i dalje zahtijevaju da kandidat lično dostavi Uvjerenje o neosuđivanosti/nekažnjavanju, a morali bi to pribaviti službenim putem.
Kada je u pitanju Uvjerenje o nekažnjavanju postoji 34% poslodavaca u javnom sektoru i 7% poslodavaca u privatnom sektoru koji krše Zakon o zaštiti ličnih podataka, obavezujući kandidate da sami dostave ovaj dokument.
Iz Agencije za zaštitu ličnih/osobnih podataka napominju još i to da kandidat koji se prijavi na konkurs, u kojem se traži Uvjerenje o nekažnjavanju ima pravo tužiti poslodavca, a poslodavac će zbog toga morati platiti kaznu. Prema mišljenju Agencije, za ovakav prijestup predviđena je novčana kazna i do 100.000,00 KM.
Ova dva dokumenta, koja poslodavci vrlo često traže od kandidata nepotrebni su dok kandidat ne prođe testiranja ili obavi intervjue. Ukoliko se poslodavac odluči za nekog od kandidata, ljekarsko uvjerenje može tražiti prije potpisivanja Ugovora o radu.
Ako ima stotinu kandidata za jedno radno mjesto, svi oni dostave potrebnu dokumentaciju, kao i ova dva sporna dokumenta, što znači da je od građana uzeto skoro 2.000 KM, bez potrebe.Na ovaj način su nezaposlena lica ponovo izložena nepotrebnim troškovima, pa se na neke konkurse ne mogu ni prijaviti usljed nedostatka novca. Cijela ova situacija dobija izrazito apsurdan karakter ako se uzme u obzir da se novcem nezaposlenih lica obezbjeđuju prihodi zaposlenima u zdravstvu, sudstvu ili nekoj drugoj Javnoj ustanovi.
Nakon iznošenja podataka Analize CCI-a o konkursima u javnost, uveliko je smanjen broj konukrsa u kojima se traže sporni dokumenti. U 87% slučajeva pokazalo se da poslodavci naglašavaju kako ljekarsko uvjerenje kandidat treba dostaviti tek ako ga prime na posao.
Kampanja je u javnosti i kod institucija prihvaćena kao osnovana i svrsishodna, jer daje na uvid razloge da je neophodno hitno urediti oblast Javnih konkursa u cilju zaštite interesa nezaposlenih građana.
U skladu sa svim iznesenim činjenicama preporuka je da svi poslodavci uvedu povoljnu konkursnu praksu radi zaštite interesa onih ljudi koji traže posao i radi jasnih zakonskih odredbi kada je u pitanju zaštita ličnih podataka.
Također, iz CCI-a ističu kako je primarna odgovornost na resornim Ministarstvima da što hitnije donesu Pravilnike, ili druge akte, kojima će se urediti oblast Javnih konkursa, za oblasti u kojima su nadležna, tako da budu zaštićeni interesi i zakonska prava svih učesnika u konkursnoj proceduri.
Izvor vijesti:
http://www.24sata.info/vijesti/ekonomij ... z1dQ0yUXrL