banjalukaforum.com

Dionice diljem tržišta novca su ponovno pale,dok se istodobno cijene nafte ubrzano dižu, i dostižu rekordne cijene. Sve to proističe iz velikoga straha od teških nemira u Libiji, koja je jedan od svjetskih proizvodjača nafte. Kompanije BP i Shell su već smanjile radove na naftnim poljima u Libiji, i evakuirali osoblje, medjutim, analitičari kažu da bi posljedice po globalnu ekonomiju mogle biti dalekosežne, bez obzira na to hoće li ostati Ghadafijev režim na vlasti, ili ne.

Neke financijske grupe upozoravaju da bi cijena nafte mogla postići povijesni rekord, od 147 dolara po barelu, ako se nemiri nastave.

Iran je kupio više od pola miliona tona žita ove nedjelje, prenosi Glas Rusije, pozivajući se na izvještaj Rojtersa.

Po riječima agencije, Teheran je u pregovorima sa Rusijom za kupovinu žita za rublje, jer je ova bliskoistočna zemlja sankcionisana od strane zapadnih zemalja.

Nove sankcije protiv iranskog nuklearnog programa ne dozvoljavaju zemlji da trguje i radi sa eurom i dolarom, što je primoralo Teheran da traži alternativne načine plaćanja za uvoz.

Od februara do aprila Iran planira da kupi 420.000 tona njemačke pšenice, 360.000 tona kanadske, 240.000 tona brazilske i 200.000 tona australijske pšenice.

Tendencija daljnjeg rasta
Cijena nafte snažno porasla, nakon tri sedmice pada
Objavljeno: 29. 02. 2016 - 09:35 Novosti
A
A
A
Times
Arial
Cijena nafte snažno porasla, nakon tri sedmice pada
Podaci ukazuju i na nastavak stabilnog rasta najveće svjetske ekonomije

Cijene nafte na svjetskim tržištima prošle sedmice su snažno porasle, nakon tri sedmice neprestanog pada, jer se ulagači nadaju smanjenju proizvodnje, a jačanju potražnje.

Na londonskom je tržištu cijena barela u petak iznosila 35,10 dolara, što je oko 6 posto više nego sedam dana prije.

Na američkom je tržištu, pak, barel prošle sedmice poskupio 11 posto, na 32,75 dolara.

Cijene su nafte rasle od samog početka prošle sedmice jer su podaci pokazali da je u SAD-u proizvodnja iz škriljca dodatno pala, dok je potražnja za gorivom znatno porasla.

Poticajno je na cijene uticala i vijest da će se u martu održati sastanak najmanje četiri najveće svjetske izvoznice nafte, uključujući Saudijsku Arabiju, kako bi razgovarale o zamrzavanju proizvodnje na razinama od januara.

Uz to, izvještaj kompanije Baker Hughes pokazalo je da je u SAD-u već 10. sedmica zaredom pao broj bušotina.

Pozitivno su na tržišta nafte utjecali i bolji nego što se očekivalo ekonomski pokazatelji u SAD-u, najvećem svjetskom potrošaču 'crnog zlata'.

Prema drugoj procjeni, američki bruto domaći proizvod (BDP) porastao je u posljednjem lanjskom tromjesečju 1 posto na godišnjoj razini, nešto brže od 0,7 posto, koliko je pokazivala prva procjena.

Premda je to znatno manje od 2-postotnog rasta u prethodnom kvartalu, taj je podatak ipak ublažio strahovanja ulagača od oštrog usporavanja rasta američke ekonomije, a time i potrošnje.

Tim više što podaci ukazuju na nastavak stabilnog rasta najveće svjetske ekonomije na početku ove godine.

Zahvaljujući svemu tome, pojedini analitičari očekuju daljnji rast cijena nafte. Tako, primjerice, Jeffrey Grossman, analitičar u tvrtki BRG Brokerage, očekuje da bi na američkom tržištu cijena 'crnog zlata' do kraja marta mogla dosegnuti 40 dolara po barelu.

Ali i dalje se očekuje velika nestabilnost cijena 'crnog zlata', koje su proteklih tjedana dnevno rasle i padale i po 5 posto.

Cijene nafte strmoglavile su od sredine 2014. godine s više od 100 na otprilike 30 dolara po barelu, najniže razine u 12 godina, jer je proizvodnja znatno veća od potražnje, koja slabi jer se usporava rast globalne ekonomije, ponajviše kineske, najvećeg svjetskog potrošača sirovina.


Autor: J.K.

Prognoze velikih Goldman Sachs, možda najutjecajnija banka na svijetu, ima nešto oprezniji pogled, navodi agencija AP. U poruci klijentima „Novi naftaški red: Dobar, loš i zao“, takođe od petka, istražni tim banke upozorava da rani rast može biti „preuranjen“. „Održivo niske cijene su neophodne, po našem mišljenju, da se zadrži dovoljan nivo finansijskog stresa kako bi se okončao rebalans koji je tek počeo. Rani rast cijena bi bio samoporažavajući“, upozoravaju iz banke. Prema ovoj banci, „idealno“ kretanje cijena nafte bi bilo: približno 35 dolara za barel u drugoj četvrtini 2016, porast do prosječno 45 dolara kroz drugu polovinu godine, te prosjek između 55 i 60 dolara 2017. godine. Poskupljenja na lokalnim i većim tržištima počela su prije nekoliko sedmica, pa je sa rekordno niskih 26 dolara na londonskoj berzi, cijena goriva dostigla 40 dolara. To je razlog zbog smanjenja globalne proizvodnje, a povećane potrošnje. Ukoliko se analize i predviđanja Goldmana obistine, a obzirom na djelovanja velikih igrača i renome same ove banke, mali igrači (kao što je BiH i regija), neće imati drugog izbora nego se uhvatiti u kolo povećanja cijena, nakon perioda u kojem su građani bili malo odahnuli.

Više detalja na: http://www.nezavisne.com/ekonomija/priv ... BiH/358979