banjalukaforum.com

Jugoslavija se raspala zbog nafte u BiH

Urednik i voditelj HRT-ove emisije ''Na rubu znanosti’’ i suradnik ''Večernjaka’’ Krešimir Mišak na svom blogu objavio je intrigantan razgovor austrijskim profesorom Siegfriedom Tischlerom, gostujućim predavačem Sveučilišta u Grazu i Sveučilišta RIAU u Indoneziji koji mu je iznio svoje viđenje o pronalasku nafte u BiH i uzrocima rata na području bivše Jugoslavije.

Profesor Tischler inače renomirani stručnjak za naftu, iznio je svoju tezu po kojoj je Jugoslavija rasturena zbog nafte za koju nije ni znala da postoji i da je riječ o zalihama koje bi dugoročno BiH mogle držati u stanju potpune nezavisnosti od svjetskog tržišta nafte i vještačkog divljanja cijena.

Intervju koji je Krešimir Mišak napravio s austrijskim profesorom još 2005. godine nikad nije objavljen jer mu se priča o otkriću nafte u BiH, i naravno logični zaključak da to otkriće može imati i neke veze s pokretanjem rata u Jugoslaviji, činila jednostavno nevjerojatnom, s mirisom onoga što zlonamjernici nazivaju teorijama urote. Ostavio sam intervju sa strane, pasivno čekajući da se te nevjerojatne teze potvrde, sve do prije koji tjedan kad je kaže naletio na tu vijest u Večernjaku.

VL: Koje su rupe u teoriji porijekla nafte?
TISCHLER: Postoji niz problema u teoriji fosilnih goriva. Glavni je problem taj što se teorija ne može testirati. Po teoriji fosilnih goriva nafta je u prošlosti nastala od živih organizama. To ne možete napraviti u laboratoriju i dokazati. Naftu, međutim, možete napraviti na različite načine, od običnih stijena, vode, uz određenu temperaturu. Vjerujem da je teorija fosilnih goriva, koja je stara 250 godina - prvi ju je predložio 1757. godine ruski geolog Lomonosov - dobila status religije. Naftne su kompanije zbog toga sretne, jer prema toj teoriji postoji samo ograničena količina nafte, što znači da što nafta bude manje, to će ona biti sve vrijednija i njezina će cijena rasti. Količina, međutim, nije ograničena i nema razloga za ovakav porast cijena, nema razloga da se napada Irak, Iran ili Venezuela. To će se dogoditi idući tjedan ili idući mjesec - Iran ili Venezuela sljedeći su na popisu. Nije bilo razloga za silovanje Jugoslavije. Možda je jedan od razloga taj što je Amco 1992. godine u BiH pronašao znatne količine nafte, no to u medijima nije objavljeno. Usuđujem se reći da bi Jugoslaveni danas vjerojatno bili sretniji da rata nije bilo.

VL: Kada je i koliko nafte nađeno?
TISCHLER: Ja imam podatke da je Amaco izbušio rupe u blizini Drežnice u BiH, u blizini Tuzle. Nađeno je dvije i pol milijarde barela nafte što je nekoliko postotaka od ukupne količine nafte koju je čovječanstvo ikada proizvelo. To je, dakle, velika količina.
S tom bi naftom Jugoslavija dobiva autonomiju za sljedećih stotinu godina. Ne znam je li naftna industrija imala veze s događajima u Jugoslaviji, ali mislim da je to vrlo vjerojatno, ako pogledate što se događa u Iraku i tko zna gdje još.

VL: Koja je alternativa, napisali ste da u zemljinu sustavu postoji problem s ugljikom i predložili ste alternativnu teoriju?
TISCHLER: Alternativna teorija postanka nafte dati će filozofsku pozadina u pokušaju pronalaženja nafte na drugim mjestima. Sadašnja teorija fosilnih goriva ograničava potragu na ''prave stijene’’. No, ako to zamijenimo sa ''pravim uvjetima’’, onda možemo bušiti svagdje. Rusi su pokazali da ako na pravom mjestu, geološki gledano u smislu tektonskih struktura, bušite dovoljno duboko, naći ćete naftu.

VL: Možete li nam navesti neka mjesta u svijetu gdje je nafta nađena, a nije trebala biti nađena?
TISCHLER: Pogledajte Sjeverno more. Sva je nafta u Sjevernom moru nađena na vrlo tankom dijelu stijena nastalih taloženjem na dnu mora. U Saudijskoj Arabiji postoje kilometri takvih stijena i možete vjerovati da tu ima mnogo nafte, no u Sjevernom je moru to stijenje vrlo tanko. Svo se crpljenje i proizvodnja nafte odvija oko kružne strukture nazvane 'srebrna jama' koja je nastala od udarca asteroida prije 65 milijuna godina, zbog čega su nastale strukture u unutrašnjosti zemlje koje crpe naftu prema gore. U Sjevernom moru ne bi trebalo biti toliko nafte. U Vijetnamu, nakon Vijetnamskog rata, koji je također imao veze s naftom, opisao sam to u članku prošle godine, Rusi su izbušili rupu do dubine od pet tisuća metara i dobili naftu. To je bilo na mjestu na kojem po teoriji fosilnih goriva ne bi trebalo biti nafte i ne može biti nafte.

VL: Koja je važnost bakterije nađene?
TISCHLER: Bakterije nemaju nikakve uzročne veze s naftom. One su tamo jer je život svagdje - u svemiru, u nuklearnom reaktoru, u kipućoj vodi nacionalnog parka Yellowstone, gdje se god može održati. Bakterije jedu naftu. One odlaze pet tisuća metara u dubinu i jedu naftu. Zašto mi odlazimo u obližnju trgovinu po kruh? Jer ćemo tamo naći kruh. Bakterije odlaze pet tisuća metara pod zemlju jer se tamo nalazi nafta.

VL: Koje je porijeklo nafte, kako se proizvodi?
TISCHLER: Nafta se u ovom trenutku proizvodi duboko dolje pod nama. Ako stlačite bilo koju mineralnu fazu koja sadrži ugljik, dodate vodu i visoku temperaturu, otopit će se i otpustiti ugljikove faze poput CH4.

VL: Postoje li nove tehnologije koje bi mogle proizvesti naftu na temelju ovog koncepta, ove teorije?
TISCHLER: Nije vam potrebno ništa novo. Trebate samo biti u dobrim odnosima s Rusima i zamoliti ih da dođu u vašu zemlju, izbuše nekoliko rupa i crpe naftu. Za dobru će cijenu oni otići bilo kamo. Ne morate ići u američku naftnu kompaniju i moliti ih da vam prodaju naftu.

VL: Koja je danas veza između Rockefellera i nafte?
TISCHLER: U svom sam prošlogodišnjem članku dvadeseto stoljeće nazvao osvetom Rockefellera. Krajem devetnaestog i početkom dvadesetog stoljeća američka je vlada uništila Rockefellerovo carstvo. Rockefeller je imao monopol kakvog Amerikanci nisu željeli i uništili su ga. Otad Rockefellerovi agenti po cijelome svijetu ubijaju predsjednike i svrgavaju vlade. Prije dva ili tri tjedna Chevon Texaco preuzeo je Union Oil - to je bila jedina naftna kompanija izvan Rockefellerovog carstva. Sada je osveta Rockefellera potpuna. Oni mogu raditi što žele i tako će i nastaviti.

VL: Zaključak je da nafta ne bi trebala biti skupa jer se proizvodi svaki dan?
TISCHLER: Zaključak je da ne bismo smjeli dozvoliti oliagarsima, ja ih zovem oiligarsima (oil = nafta) da upravljaju našim životima. Trebamo pokazati suosjećanje za ljude u Iraku, u Iranu - za nekoliko će tjedana Amerikanci napasti Iran ili Venezuelu. Jutros sam dobio e-mail iz Caracasa u kojem stoji da će Amerika napasti ili Iran ili Venezuelu. Moraju učiniti nešto kako bi se ratna industrija održala, jer to je jedino što Amerikanci rade.

Cijena nafte pada zbog pada potražnje u SAD-u

Cijena barela nafte danas je pala za još jedan dolar i dostigla 133 dolara i 56 centi, nakon sve više dokaza o padu potražnje u SAD i novim diplomatskim inicijativama Washingtona prema Iranu.


Barel je pojeftinio za više od 13 dolara u odnosu na rekord svih vremena postignut prošlog petka od147 dolara i 27 centi, javljaju mediji.

U Londonu, barel “brent” nafte za isporuke u rujnu iznosi 134 dolara i 77 centi.

Trgovci kažu da je pojeftinjenje izazvano rastom zaliha ovog energenta u SAD za tri milijuna barela i padom potražnje za oko dva posto u odnosu na isti period prošle godine.

Barel pojeftinio na manje od 132 dolara
Cijena barela nafte danas se kreće iznad 131 dolara, poslije pojeftinjenja za deset posto u posljednja tri trgovačka dana na burzama.


Na pad potražnje za ovim energentom uticalo je popuštanje tenzija u odnosima između Irana i zapadnih zemalja, kao i posustalost američke ekonomije, što je dovelo do pada cijena za 15 dolara za samo tri dana.

Barel se u SAD prodaje za 131 dolar i 41 cent, a na burzi u Londonu za 133 dolara i 25 centi.

Nafta je u posljednjih sedam dana ostvarila najveći pad cijene od početka trgovanja ovim energentom u New Yorku 1983. godine.

Jedanaestog lipnja dostignuta je najviša cijena barela svih vremena od 147 dolara i 27 centi, kako prenose svjetski mediji.

U tjedan dana nafta jeftinija 12%, čeka se odgovor domaćih trgovaca

Barel je u petak zabilježio najveći pad od 1983., a u postocima to je najveći pad još od prosinca 2004.

Cijena barela nafte u petak je na svjetskim tržištima zabilježila još jedan drastičan pad, pa je tako dostignula razinu ispod 129 dolara za barel, što je bila konačna cijena proteklog tjedna. Ukupno gledajući, cijena barela je u tih pet prošlotjednih dana pala za nevjerojatnih 14 dolara, što je pad od 9 posto. Isto tako cijena barela u petak, 11. srpnja, probila je rekord od 147 dolara, što je ukupan pad od 18 dolara u samo sedam dana, odnosno 12 posto. Ovoga puta barel nafte pao je pod utjecajem oporavka dolara koji je crpio potporu iz plana SAD-a za obnovu povjerenja u financijski sektor.

Konacno ohrabrujuce vijesti

Cijena nafte ponovno prešla 130 dolara po barelu

Cijene nafte ponovno su u ponedjeljak na međunarodnim tržištima prekoračile razinu od 130 dolara po barelu nakon što su pregovori Irana i Zapada o iranskom nuklearnom programu završili bez rezultata, a tropska oluja Dolly krenula put Meksičkog zaljeva.


Cijena nafte na američkom tržištu porasla je za 2,66 dolara na 131,54 dolara za barel. Na londonskom je tržištu porasla za 2,50 dolara, na 132,69 dolara za barel.

Velike sile dale su u subotu Iranu rok od dva tjedna da obustavi nuklearni program, za koji ta zemlja tvrdi da služi isključivo u mirnodopske svrhe, kako prenose svjetski mediji.

U protivnom, suočit će se s oštrim sankcijama, zaprijetile su. No, pregovori su zapeli na mrtvoj točki unatoč tome što je na njima prvi puta sudjelovao izaslanik Sjedinjenih Država.

Dodatnu potporu cijenama pružila je i tropska oluja Dolly, koja je krenula prema meksičkom poluotoku Yucatan.

U zasebnom izvješću OPEC je u ponedjeljak objavio da je cijena referentne košarice njegove nafte u petak pala za 3,10 dolara u odnosu na prethodni dan, kliznuvši na 127,93 dolara za barel.

21.7.2008.

Pad cijene nafte zbog vremenske prognoze

Cijena barela sirove nafte u terminskom kupoprodajnom futures ugovoru s isporukom u kolovozu na robnoj burzi u New Yorku tijekom ponedjeljka je porasla 1,68 postotnih bodova, ponedjeljak zaključivši na 131,04 američkih dolara. Ponedjeljak je tako bio prvi dan kako je cijena sirove nafte porasla nakon pet uzastopnih dana pada njene cijene. Nafta je trenutno na 75 posto višoj cjenovnoj razini u odnosu na prije godinu dana. Prošlotjedna zaključna cijena barela sirove nafte od 128,88 američkih dolara najniža je od 5. lipnja. Prošlotjedni jedanaestpostotni pad cijene sirove nafte najjači je u više od tri godine, a uzrokovan je znacima usporavanja globalnog gospodarstva i padom američke potražnje za njom. Brent sirova nafta s isporukom u rujnu na ICE Futures Europe robnoj burzi u Londonu u ponedjeljak je zaključila na 132,61 američki dolar za barel, 10,09 posto ispod rekordne razine od 147,50 američkih dolara za barel dosegnute 11. srpnja.

Vremenska prognoza da će nevrijeme zaobići proizvodna područja u Meksičkom zaljevu uzrok je pada cijene sirove nafte u New Yorku, piše Bloomberg.com. Tropska oluja Dolly najvjerojatnije neće utjecati na proizvodnju sirove nafte i prirodnog plina u Meksičkom zaljevu jer su olujni oblaci krenuli prema obali južnog Texasa i do tamo bi trebali doći u srijedu 23. srpnja. Oluja će proći južno od glavnih američkih proizvodnih područja sirove nafte, objavio je Nacionalni centar za predviđanje uragana iz Miamija. Sjeverni dio Meksičkog zaljeva računa na oko 25 posto američke proizvodnje sirove nafte. Američka ponuda sirove nafte prošli je tjedan vjerojatno pala kako je cijena sirove nafte blizu svoje rekordne razine obeshrabrila rafinerije da ju kupuju, prema pregledu izjava analitičara koje je objavio Bloomberg News.

“Uragani su vrlo jaka injekcija koja cijenu barela sirove nafte vrlo brzo može vratiti na 150 američkih dolara. Do te cjenovne razine trenutno smo samo jedan uragan daleko”, izjavio je u intervjuu za Bloomberg televiziju Jonathan Kornafel, direktor Hudson Capital Energy u Singapuru.

Exonn Mobil Corp., globalno najveće energetsko poduzeće, počelo je evakuaciju radnika i opreme u Meksičkom zaljevu prije dolaska tropske oluje Dolly. Utjecaj na Exonnovu proizvodnju bio je minimalan, stoji u današnjoj objavi tog poduzeća. Royal Dutch Shell Plc, najveće europsko naftno poduzeće, zbog nevremena koje se približavalo također je evakuirao većinu opreme i radnika. Podsjećamo da su cijene sirove nafte već uzletjele do rekordnih visina kada su tijekom kolovoza i rujna 2005. godine uragani Katrina i Rita poharali obalu Meksičkog zaljeva. Samo uragan Katrina oštetio je 19 posto američkih proizvodnih kapaciteta i smanjio output u regiji za 95 postotnih bodova.

Američke zalihe sirove nafte pale su tijekom sedam od devet vladinih tjednih izvještaja. Američke zalihe sirove nafte porasle su za 2,95 milijuna barela u tjednu koji je zaključen 11. srpnja, prošli tjedan objavilo je američko ministarstvo energetike.

Najvišu cijenu nafte ima Norveška
Objavljeno: 22.07.2008. u 15:58
Izvor: capital.ba
Najviše cijene nafte u Evropi plaćaju Norvežani, uprkos tome što je njihova zemlja peti najveći svjetski izvoznik nafte.
Foto: Arhiva

To je pobudilo mnoge domaće potrošače da postave logično pitanje zašto jedna od zemalja najbogatijih naftom ima i najveće cijene goriva u maloprodaji. Litar dizela košta 14,23 krune ili 1,78 evra, a litar bezolovnog benzina iznosi 13,84 kruna. I dok se u drugim zemljama povodom sve viših cijena razmatraju mjere kojima bi se cijena kako-tako ohladila, pa i uz pomoć sniženja poreza, u Norveškoj je 1. jula taksa povećana 0,1 kruna za litar dizela.

Prema ovomjesečnoj anketi dnevnog lista VG, više od dve trećine Norvežana je protiv najnovijeg povećanja cijene. Povećanje poreza je povučeno, međutim, u drugom kontekstu, kao namera Vlade da se što više obuzda korišćenje automobila u borbi protiv klimatskih promena. Tako je, makar, najnovije povećanje cijena objasnila norveška ministarka finansija Kristin Halvorsen.

Norveška ima najveće nadnice među najrazvijenijim zemljama, pa i posljednje povećanje poreza na gorivo ne bi trebalo da ima ozbiljniji efekat na standard stanovništva.

Da li se stanje u svijetu sto se tice nafte pocinje normalizovati? Do prvog uragana.....

http://www.poslovni.hr/87078.aspx

http://www.poslovni.hr/87094.aspx nafta i dalje u padu

http://www.poslovni.hr/87216.aspx nafta i dalje prema dolje

Pravedna cijena nafte je 100 dolara.

http://www.pincom.biz/vjesnik/opsirnije ... &rub=izbor

http://www.nezavisne.com/ekonomija/vije ... alihe.html Arktik

http://www.nezavisne.com/ekonomija/vije ... kriza.html Moskva

http://www.glassrpske.com/vijest/4/ekon ... nafta.html
Pojeftinjuje nafta na benz. pumpama u RS

http://www.poslovni.hr/87522.aspx

Nafta i dalje u padu

Hoće li se nastaviti uzlet američkog dolara?

Ukoliko Saudijska Arabija zaista ispuni obećanje i poveća proizvodnju sirove nafte te ukoliko globalna potražnja za gorivom zaista padne zbog usporenog ekonomskog rasta, sljedeći tjedan treba očekivati nastavak pada cijene sirove nafte. A ako cijena nafte padne, to će sudionicima deviznog tržišta pružiti čvrsto fundamentalno uporište zbog kojeg bi američki dolar mogao nastaviti svoj trend jačanja. Uz cijenu sirove nafte kojom se trguje tek nešto iznad 123 američka dolara za barel među sudionicima globalnog tržišta kapitala osjeća se uzdah olakšanja.

Tijekom ponedjeljka se do trenutka pisanja teksta tečaj EUR/USD kretao u rasponu između 1,5685 i 1,5725 američkih dolara za euro. Tečaj se za sada stabilizirao, a ključno pitanje je ima li američki dolar fundamentalno uporište da sljedeći tjedan nastavi svoj uzlet. Uz cijenu nafte, tečaj američkog dolara vjerojatno će odrediti objava podataka o američkom gospodarskom rastu u drugom kvartalu te novi podaci s američkog tržišta rada. U svakom slučaju, čini se da je prijetnja globalne stagflacije iza nas.

Blagi porast cijene nafte

Cijene nafte ustalile su se na razini od oko 124,90 dolara po barelu. Razlog porasta su napadi pobunjenika na naftna postrojenja u Nigeriji.

Tako je na američkom tržištu cijena nafte porasla za 1,49 dolara, na 124,75 dolara po barelu. Na londonskom je tržištu cijena barela porasla za 1,43 dolara, na 125,95 dolara. Jedna militantna skupina u Nigeriji rekla je da je napala dva velika naftovoda Royal Dutch Shella. Shell je pak priopćio da je pokrenuo istragu o navodnom napadu. Analitičari smatraju da su burze otvorene s nešto višim cijenama nafte zbog otmice naftnih radnika u Nigeriji i bombaških napada u Turskoj. Posljednjih dana cijena nafte pala je za više od 23 dolara, odnosno oko 16 posto, u odnosu na rekordnih 147 dolara po barelu zabilježenih 11. srpnja.

http://www.poslovni.hr/87661.aspx

Da li cijena nafte nezustavljivo ide prema 80 dolara po barelu?


Nafta u BiH na dubinama do 5000m
http://www.nezavisne.com/ekonomija/vije ... -FBiH.html

Iračka proizvodnja sirove nafte najviša je od invazije

Iračka dnevna proizvodnja sirove nafte najviša je od ožujka 2003. godine, najvećim dijelom kao posljedica poboljšane sigurnosti, priopćili su američki revizori, a prenosi Bloomberg.com.

Sigurnosni sustav vrijedan 34 milijuna američkih dolara zaustavio je napade na opskrbne putove sirovom naftom u Iraku. U proteklih 12 mjeseci nije bilo prekida u isporuci sirove nafte što je rezultiralo rastom iračkog izvoza sirove nafte.

“Iračka proizvodnja sirove nafte postavila je novi rekord tijekom prošlog kvartala, dosegavši 2,43 milijuna barela dnevno, najviši kvartalni prosjek od invazije. Irak je povećao proizvodnju između srpnja prošle i ove godine za oko 91,3 milijuna barela ili za oko 8215 milijardi američkih dolara”, napisao je Stuart Bowen, inspektor za obnovu Iraka.

Jos da nase pumpadzije prate situaciju kad cijene nafte ide na dole, onda bi bilo ok. Za sad, cini mi se, do njih samo dopiru informacije kad nafta ide ka gore.

_________________
"Baš je dobro kada misliš da živiš u slobodi"

http://www.pincom.biz/vjesnik/opsirnije ... &rub=izbor nafta klize prema dolje

http://www.poslovni.hr/87936.aspx

http://www.poslovni.hr/88100.aspx Pad cijena nafte 123,22