Rusi opteretili Rafineriju sa 114 miliona evra kreditaBROD, Rafinerija nafte Brod je od svog većinskog vlasnika (80%) ruske kompanije „Neftegazinkor“ uzela dva kredita u ukupnom iznosu od 114,5 miliona evra, pod kamatnom stopom od 12 odsto, saznaje Capital.ba.Prvi Ugovor o zajmu Rafinerija nafte je zaključila 30. januara prošle godine, kojim je definisana suma od 40 miliona evra za rekonstrukciju stare linije u Rafiniji, s rokom povrata do 31. decembra 2010. godine. „Neftegazinkor“ ima pravo na penale u slučaju kašnjenja otplate u visini od 0,3 odsto neplaćenog iznos za svaki dan kašnjenja.
Drugim Ugovorom o zajmu zaključenim 06.juna prošle godine, “Neftegazinkor” odobrava Rafineriji 72,55 miliona evra za regulisanje obaveza preduzeća po Sporazumu sklopljenom sa Vladom RS. Rok povrata je pet godina, kamatna stopa takođe12 odsto. Ovaj put penali u korist „Neftegazinkora“ su manji i iznose 0,1 odsto od neplaćenog iznosa po danu kašnjenja, navodi se u Izvještaju o reviziji Rafinerije nafte.
Reviziju za 2007. godinu uradila je revizorska kuća „VralAudit“, a činjenice u vezi ova dva kredita navedena su na kraju izvještaja kao bitni događaji koji su uslijedili nakon bilansiranja.
Finansiranje rekonstrukcije i otplate obaveza putem kredita, ne odgovara izjavama iz Vlade RS, koje su prethodile i tokom prodaje državnog kapitala u Naftnoj instruji RS.
U Vladi su tvrdili da će ruski partner uložili svoj novac u obnovu, te da će obezbijediti 72,5 miliona evra za vraćanje obaveza Rafinerije nafte.
U jednom od poslednjih intervjua za beogradski NIN (18. decembar 2008.), premijer RS Milorad Dodik rekao je da su Rusi sve obaveze iz ugovora ispoštovali.
“Ruski partner je do sada ukupno uložio oko 300 miliona evra, sve obaveze iz ugovora su ispoštivali. Platili su državno vlasništvo u Rafineriji 126 miliona evra, onda 72 miliona za izmirenje ranijih komercijalnih obaveza rafinerije, zatim su uložili u osposobljavanje zapuštenih postrojenja…”, rekao je premijer Dodik.
Kreditno opterećenje Rafinerije jedan je od mogućih razloga izuzetno malog interesovanja investitora za njene akcije na Banjalučkoj berzi. I pored ulaska strateškog partnera i početka prerade sirove nafte, vrijednost akcije nezadrživo klizi i danas (19. januar) vrijedila je 0,219 KM, što predstavlja pad od 11,6 odsto za samo nekoliko dana trgovanja u januaru 2009. godine.
http://www.capital.ba/wp-content/upload ... a-brod.pdf