banjalukaforum.com

Dobrodošli na banjalukaforum.com
Danas je 22 Jul 2025, 16:50

Sva vremena su u UTC [ DST ]




Započni novu temu Odgovori na temu  [ 12 Posta ] 
Autoru Poruka
PostPoslato: 26 Feb 2007, 15:09 
OffLine
Početnik
Početnik

Pridružio se: 26 Feb 2007, 14:38
Postovi: 13
Lokacija: Ruma - Srbija
Поштовани учесници форума,
Ево прође још једна година,надам се да ћемо у овој години коначно за собом оставити све сто је лоше и у овој години кренути са креирањем нових и здравих идеја,а све са циљем који свакога интересује,а то је економија и улагање у бизнис,који би „свима”доносио неки профит.
Често сам сам себи постављао питање,дали има наде за улагање у производњу,без обзира на искуства,политичке промене,неприменљиве законе у неким областима,лошом организацијом у неким општинама и многим другим проблемима,сматрам ипак да нада постоји,по оној старој,али ако почнемо да мењамо наш поглед на решавање неких проблема и стварање боље економске климе.
Срби,који су годинама у расејању,треба да оставе за собом нека лоша искуства у прошлости,сви треба да знају,а ја ћу овом темом покушати да наметнем један,надам се добар концепт,економског опоравка и назваћу га „Зупчаник”.
Ову идеју,ако сте били 2005 на сајту министарства за привреду Србије,заговарала је влада републике Србије,али пошто сам јавно преко средстава информисања дао информацију о аутору те идеје,дотично министарство је скинуло убрзо са свог сајта све везано за овај пројекат.
без обзира на то ја Вам желим скренити пажњу на пројекат „Зупчаник” и идеју како покренити привреду ,по рецепту неких у економском смислу веома успешних земаља,као што је рецимо јапан,тајван и друге.
Покушаћу да вам конкретним примерима из Србије и Републике Српске ,покажем и укажем на оно што лако може бити српски бренд и производ који имају већ прођу на пробирљивом тржишту света.
Свестан сам да ћр бити доста и оних,без којих ја просто не могу да замислим,да се покрене нека тема,људи свезналица и критичара,али Боже мој и њима треба уступити,како би сами схватили да су залутали на тему.
Толико за почетак,ајдемо да снагом аргумента докажемо ко је у праву,ми који милимо да није све црно или Ви који мислите да нема наде..
Обавештавам вас да ћу доста коритити података са форума Српских проналазача,који има преко 650 идеја,на који начин може да се продре на свако тржиште,адреса коју и Ви сви можете посетити је :
http://www.yukotatami.co.yu/forum .

Јован Керешић
Српки проналазач

_________________
Ideja jednog coveka moze doneti ogromno bogatsvo celom covecanstvu...


Vrh
 Profil  
 
PostPoslato: 02 Mar 2007, 00:05 
OffLine
Početnik
Početnik

Pridružio se: 26 Feb 2007, 14:38
Postovi: 13
Lokacija: Ruma - Srbija
Ред би био да почнем да објашњавам појам и концепт ЗУПЧАНИКА,који би могао једнога дана да се уједини са дискусијом коју је повео Милојко на СЦ,чији део ћу дати ,како би објаснио своје виђење:

СРПСКИ РАЧУН СРПСКИ ПРОЈЕКАТ
MilojkoTheGreat (srbin u americi) - 10. februar 2007. u 17.39 (registrovani član)
СРПСКИ РАЧУН СРПСКИ ПРОЈЕКАТ
MilojkoTheGreat (srbin u americi) - 10. februar 2007. u 17.34 (registrovani član)
НЕМА ТАЈНИ .
НЕМА ТРИКОВА .
КО ИМА ВЕРУ ДЕТЕТА и УМ ЧОВЕКА НЕКА ПРИСТУПИ .
ДА, ВЕРУ ДЕТЕТА , ОНУ НАЈЧИСТИЈУ И НАЈСРЧАНИЈУ .
СРПСКИ РАЧУН ...банка у коју ћемо уплаћивати наш улог у
СРПСКИ ПРОЈЕКАТ ...пројекат који ћемо изгласати већином чланова управног одбора после аргументоване , културне и озбиљне дискусије
или како то ови који су то већ добро увежбали зову ОЛУЈЕ МОЗГОВА.
Ако верујеш ПРИСТУПИ !
Ако се НЕ ПЛАШИШ ОЛУЈЕ ПРИСТУПИ !
Ако си СРБИН ПРИСТУПИ !
Све претходне мисли и коментаре можете наћи на следећим линковима
http://www2.serbiancafe.com/lat/disk...651046.html?37
http://www2.serbiancafe.com/lat/disk...649013.html?19
http://www2.serbiancafe.com/lat /diskusije/mesg/15/009649775.html?7
Уколико имате озбиљних питања
srpskiprojekt@msn.com
milojko1@yahoo.com
Ово нису ДОНАТОРСКИ ПРОЈЕКТИ ово су пројекти УЈЕДИЊЕЊА и РАЗВОЈА .
Издвојио бих пар људи који су начелно већ у ПРОЈЕКТУ .

Свестан сам да ће у дискусији своје активно учешће узети и \„веома обавештавани\”,чија имена нећу спомињати,али би их назвао ѕаједничким именом,народски \„НевернеТоме\”,који лете са теме на тему и просипају своју мудрост,али Боже мој и са њима се мора дискутовати,јер то је демократија...
Ова дискусија је отворена због људи који,који немају предрасуде као неки,људи који су искрене патриоте и који нису заборавили на своје пријатеље из матице,Ви Срби у расејању, ако искористимо искуства које смо стекли у другим земљама и искрено то желимо да пренесемо у своју матицу,можемо тим чином направити мали корак за свакога авелики за Србију...
Како?
Скрећем пажњу да прочитате делове које сам цитирао из дискусије Милојка,нека Вам то буде водиља,све остале проблеме,уколико будемо јединствени можемо да решавамо...
Молим такође да за тренутак склоните свако понаособ зрно љубоморе,које се провлачи кроз размишљања,ко је покренуо идеју,зар је то битније од основне ствари,а то је успех идеје,јер у овом тренутку то нам је потребно,ИСКРЕНОСТ;ЖЕЉА;ПОВРЕЊЕ;РАЗУМЕВАЊЕ,ак о то преточимо у Српску водиљу:САМО СЛОГА СРБИНА СПАСАВА,добићемо УСПЕХ појединаца и целе заједнице и наше и ваше матице СРБИЈЕ...
Зупчаник је настао онога тренутка,када сам улазећи у нека опустошена предузећа видео страшан призор.Прво у очи ми је запало застарене технологије,машине у које није годинама улагано,иѕ времена када је привреда Србије цветала.
Такође у бројним сусретима са мојим колегама који се баве тешким занатом,звани нове технологије и патенти,видео сам да они због мањкана средстава су све више радили на модификацији старих и застарелих машина,што се у овом тренутку може и те како искористити...
Од 2000 ја сам кроз своје обраћање владама,које су се смењивале,а иза њих је остајало нерешено питање и решавање оваквих проблема,није ствар само продати неко предузеће,ствар је продати га за већу цену...
Зашто то није прихваћено и оставрено,то је питање за већу дискусију,али нетреба обраћати пажњу,јер ако владе нису решавале проблеме,мислим да би могли неки људи који имају сасвим другу визију...
У свему овоме се протеже економија и интереси,са чим се слажем,зато предлажем да они буду у старту дефинисани.
Мој предлог је био јасан и конкретан а то је.
1.да се створи фонд или било какав вид окупљања људи и организовања,са циљем да се покрену активности у развоју привреде и предузетништва у Србији,тај фонд би могао бити и акционар у неким будућим производним фирмама...
2.да се прикупљена средства усмере у програме малих пројеката,тј формирање предузећа,а за сада је најбољи облик доо,у којима би сваки улагач био и акционар,те спрам уложених средстава имао би у предложеном одређивању процената улагача,а самим тим и управљао са тим малим предузећима.
Да би заштитио свој улог он би морао да се активно укључи,ако није у могућности директно,онда преко својих посредника и овлашћеним лицима који имају боравак у Србији.Сваки тај акционар,би путем интернета пратио рад и имао увид у трошење средстава,а после и када би се почело са радом увид у остваривање профита...
Опет Вас позивам да погледате на форуму српских проналазача,све важеће законе у Србији,да би сте видели дали вреди стварати и учествовати у оваквим пројектима...
Држава Србија чини неке мале кораке,али спрам броја незапослених,то је јако мали део,тако да треба се радити и на овим идејама.
Волео би да отворим дискусију,да заједно покушамо да створимо добру климу и разумевање,међу учесницима дискусије,а после и сарадницима у неком новом Зупчанику...

Верујем да ово неће бити лупање празне сламе,већ да чемо заједно покренити ову удеју и коначно се ујединити у заједничком циљу РАЗВОЈУ ПРИВРЕДЕ СРБИЈЕ.

Свако добро ма где били и нека Бог чува Србе !!!
Јован
Српски проналазач

_________________
Ideja jednog coveka moze doneti ogromno bogatsvo celom covecanstvu...


Vrh
 Profil  
 
PostPoslato: 02 Mar 2007, 00:07 
OffLine
Početnik
Početnik

Pridružio se: 26 Feb 2007, 14:38
Postovi: 13
Lokacija: Ruma - Srbija
Поштовани учесници форума,
да није спам,ако поставите исте теме на више форума доказ је и ово,наиме на форуму РТС покренуо сам ову тему,да би ми се јавио Иван Илић са једном занимљивом темом,прочитајте:
Ivan Ilic
SAD

Voda Gorivo!

Cela je stvar u tome da se neka"STVAR"stvori i Ona postane najbolja na trzistu ujedno jedna vrsta "monopola" bar za jedno vreme! Mozda da se koristi za "grejace bojlera"Kome netreba struja vec ovo"voda-gorivo"Znaci Voda se ujedno"modificira"ulazi u "grejac"slican(plinskom)jer plamen zagreva kotao-bojler! Tako ima ceo ciklus!nezavisan od struje!nezavisan od cvrsog goriva!Takav "bojler"da Srbija prodaje celom Svetu!Evo sada Vristu!Za CISTU ENERGIJU! Planeta u Plamenu!Zagreva se! Treba shvatiti Koliko u Svetu treba NOVI BOJLERA! Srpski naj bolji i naj efikasni!Kada sam izucavao Teslu preko 20 godina valjda za mene je "bojler"igracka!

Meni je potreban"TIM"EKIPA"ljudi kojicu da To urade sta trebaju onda koce da zastiti i poplaca sve To?Ja imam svo potrebno znanje ali ja nisam ni bankar ni trgovac,Toje samo pocetak!Jer treba rastegnuti imaginaciju i zamisliti sve sta radi danas na benzin ili dizel sve to moze da"frkce"na "H2 0"Vodi!

Sto znaci Treba "menadzer"da sve ove komponente ko sta radi sastavi u EKIPU!Jer Mi pronalazaci udaramo i sudaramo se na"Kineski Zid"Od nas zahteva se i proizvodnja i marketing i finansija!?Mi ustvari imamo samo IDEJU??Jer dasmo Mi bankari i trgovci i menadjeri nebi ni mogli osmisliti ideju jer nebi ni"mozgali"Toje neka VRTESKA!Koja se vrti!

Jer nepostoji "kancelarija"da mi kucnemo na vrata pokazemo sta imamo i ako je validna Ideja da vec ima "ekipa"Koja skoci i nastavi sve to dalje?Vec Mi treba da jurimo proizvodjace koje nas nakraju pokradu!kazu nevalja!posle Oni rade svoje a Mi nemamo para ni daih tuzimo!Mi isto za nase radove nestidimo se traziti i pare!Oni izvucu 1000puta vise!Medjutim nezelimo da nam delu "medalje"pehare"To neplaca nama struju i porezu i rad!Jer nije Tako?

ja komotno mogu da kazem da sam sa svojim "patentima"(sada Idejama)Mogaobi od Srbije brzo stvoriti Balkanski Japan!Ali ja nemam ni vrata gde da kucnem kamoli"ekipe"da kazu"Deder Ilicu pokazi sta imas a ako valja mi teramo dalje"Jer svaka vrata gdebi kuco traze pare!nevide ako je ideja dobra da su vec pare na mestu!

Sada Onaj koji ma pare neka se javi i stvara Biznis Plan ja samo imam IDEJU i mogu korektovati planove pomoci informativno.Jer fakticki nema sta da izgubi!jer kada pokazem da u flasicu natocim vodu i ja je rafiniram iza vrata(tajna je kako)donesem flasicu prospem malo i kresni sibicu i Voda gore!Onda moze da ulaze pare.Jer da ja pokazem kako se radi on obeca a ja daga sanjam??IDEJA I PARE idu zajedno.neka sejavi na Moj PP i dalje razgovaracemo.Hvala

Да биову тему прихватили на СЦ и нашли неке јако занимљива искуста,те и ову дискусију преносим овде:

MilojkoTheGreat (srbin u americi) - 27. februar 2007. u 19.35

Мада још није време за дискусију конкретних пројеката ево једног чланка везаног за поменуту ВОДУ КАО ГОРИВО .

Водоник као гориво у виђењу Била Најса , који је поред инжењера и комичар . Можда би са мало шале и ми требали да прихатимо све наше међусобне разлике и да их на тај начин пребродимо ...


http://encarta.msn.com/encnet/featur...le=BNFuelCells

Ко уграбим времена превешћу ово , а могао би и Теслиана да помогне и самим тим себи објасни неке ствари које кажер да није разумео .

Хоћемо ли да поделимо превод ?

Јован би требао да стави овај линк и превод кад буде готов на свој Јуко татами сајт.

поздрав Srbin

_________________
Ideja jednog coveka moze doneti ogromno bogatsvo celom covecanstvu...


Vrh
 Profil  
 
PostPoslato: 02 Mar 2007, 00:09 
OffLine
Početnik
Početnik

Pridružio se: 26 Feb 2007, 14:38
Postovi: 13
Lokacija: Ruma - Srbija
MilojkoTheGreat (srbin u americi) - 28. februar 2007. u 14.32

Evo prevoda prvog dela teksta sa gornjeg linka , koji govori i Vodonicnim Jedinicama kao generatorima struje .
Jovan će ovo moći da razume bolje nego ja jer ima malo vishe obrazovanja oko elektrike .
U vom pravcu se može nastaviti i diskusija sa Ivanom Ilicem koji tvrdi da ima patemt za sličnu ideju „Voda kao gorivo” .

Pitaj Bila Naja
Zdravo Bile ,
Da li automobili stvarno mogu da idu na vodonicne celije(hydrogen cells) .Da li je to samo mastanje ?
Da li neko radi na tome da to postane stvarnost ?
Drugim rečima , da li bi vodonicni automobile mogli da budu buducnost kad se nafta potrosi ?
Pitalica
Dragi Pitalice ,
Da , automobili mogu da idu na vodonicne celije (hemijski reaktori koji daju elektricitet oksidacijom vodonika I stvaranjem vode) . Da li mi ili ne stvarno promišljamo o tome ovo je upravo vrsta pitanja o kojem svi mi naučno pismeni glasaci I uplacivaci takse
Treba da razmišljamo .
Zbog toga , pocnimo .
Šta su celije goriva ?
Gorivne celije uvek se odnose na uredjaje sa vodonikom kao gorivom za glavnu komoru (ili celiju) , deo uredjaja gde se dogadja glavna hemijska reakcija i proizvodi energija .
Svi znaju da je voda H2O . Ona ima dva atoma vodonika I jedan atom kiseonika u svakom molekulu .
Taj moleku je prilično stabilan . Znaci kljucaj ga , isparavaj , zamrzavaj , mesaj sa kiselinom u svom stomaku oni ostaju zajedno , hemijski spojeni .
Ali vi takođe znate da se oni mogu odvojiti pomoću elektriciteta
Ako propustite struju kroz čistu ili skoro čistu vodu , stvaraju se mehurovi dva čista gasa , vodonika I kiseonika . Vodonik se skuplja na negativnoj elektrodi dok se kiseonik sakuplja na pozitivnoj elektrodi .
Pokusaj to sa destilovanom vodom . Dovoljno je da prikacish par zica , recimo 9V baterija , dobicesh mehurice .
Malo je teze uhvatiti ih ali ih je lako videti .
(Zavisno od vode koju koristish , process bi mogao biti bolji ako dodash malo soli , ekstra jone , koji pomazu elektronski tok .
Prema tome , ovo kretanje elektrona radi takođe u suprotnom pravcu .
Ako kombinujesh kiseonik I vodonik , dobijash energiju nazad . U vozilu kao sto je space shuttle (nebeska kapsula) vodonik I kiseonik su kombinovani u procesu sagoravanja gde se oslobadja ogromna energija koja postaje kontrolisana eksplozija(ili ekspanzija) gasova
usmerena prema zamlji I reakcija na to je let kapsule u nebo .
U celiji goriva ideja je da se koseonik I vodonik mesaju polako I da se sakupi alektricitet koji se oslobadja u toku te hemijske reakcije .
Da li bi mogli da pijemo stvorenu vodu ?
U osnovi , vozila sa gorivnim celijama su elektricna vozila . Umesto baterije , ona imaju gorivne celije . Izlazni gas nije ništa drugo nego vodena para iz „ isparne cevi ” koja se u ovom slučaju može zvati I cesma Smile).
Nema azotnih oksida , ugljenih čestica , nesagorelog benzina , ulja SAMO CISTA PITKA , kao kisha I oblak , voda koja tece iz izduvne cevi kao nevidljivi gas .
Klasicne baterije , kao one koje pokrecu automobile kod paljenja i pokrecu brisace ili moderne baterije koje napajaju celularne telefone , koriste velike duge molekule sa baznim medijumom i metalom kao litijum , nikal , kadmijum i olovo (prema atomskim brojevima-tj broju protona u jezgru) .
Vodonicka gorivna celija koristi najmanji atom koji postoji , atom vodonika (atomski broj 1) i čak i takav odvaja svoj elektron . Umesto pomeranja velikih molekula kroz gust medijum kao vecina beterija , vodonicne gorivne celije ne pomeraju ništa osim protona I elektrona kroz male mehurice gasa . Srce mnogih gorivnih celija je materijal koji podržava ovu hemijsko kretanja protona takozvana „membrane razmene”(exchange membrane) skraceno PEMs.
Zato sto im je efikasnost osobina , vozila na gorivne celije imaju sansu da budu mnogo efikasnija od vozila sa motorima sa unutrasnjim sagorevanjem . Tipican auto sa motorom SUS može imati efikasnost od 28% iskoriscenja energije koja se dobija sagorevanjem benzinskih para I pretvara u mehanicko kretanje .
Gorivna celija ima efokasnost oko 50% . To bi moglo omogućiti da gradimo vozila koja imaju duplo manju potrosnju energije I naravno , ne zagadjuju okolinu .

MilojkoTheGreat (srbin u americi) - 28. februar 2007. u 14.42
Neko će reci , kakve veze ima ova prica o Gorivnim celijama sa Srpskim Projektom ?
Svakako da ima . SRPSKI PROJEKAT je projekat buducnosti za Srpski narod . Ova prica je takođe deo buducnosti .
Mi Srbi ne volimo da zaboravljamo svoju proslost , ali takođe ne volimo da ne budemo deo buducnosti .
Zamislite duz puteva po Srbiji stanice sa čistim destilovanom vodom ili čisternama Vodonika kao gorivom za nove automobile prizvedene u Kragijevackoj Zastavi ...sa investicijama SRPSKOG PROJEKTA i KOINVESTITORA koje će zameniti masne benzinske pumpe i onaj teski miris izduvnih gasova pored puteva ...Smile

Živi Bili
Milojko

_________________
Ideja jednog coveka moze doneti ogromno bogatsvo celom covecanstvu...


Vrh
 Profil  
 
PostPoslato: 05 Mar 2007, 14:24 
OffLine
Početnik
Početnik

Pridružio se: 26 Feb 2007, 14:38
Postovi: 13
Lokacija: Ruma - Srbija
Evo primer,naseg prijatelja iz republike srpske,vredan paznje:
Povodom pisanja Andrije od 11.02 na ovoj temi saljem jedan zanimljivi projekat,koji sam dobio ovih dana,sda pitanjem dali ovo mozebiti zanimljivo...

RbinMud - 11. februar 2007. u 11.47 (*.aol.com)

MOLIM ZA PAZNJU SVIH PRISUTNIH NA FORUMU!

Postovani PRONALAZACI , a i Vi gospodine Jovane pokusajte doći do patenta ( koji verujem postoji ) za dobijanje energije ( struja i slično) a RAZLOG JE ZATO STO SAM U DRUGOM KRUGU UKLJUCEN U POSLOVE
VODECE COMPANIJE ZA TRAZENJE NOVIH IZVORA ENERGIJE, TE STOGA MOGU I IMAM mogućNOST DA PREZENTUJEM DIREKTNO SAMOM VRHU TE ISTE COMPANIJE , PATENT ILI NOVI Način PROIZVODNJE ENERGIJE.
KOMPANIJA IMA OD 5 DO 10 MILIJARDI DOLARA ZA TAKVU INOVACIJU ILI Način PROIZVODNJE ENERGIJE.
TO BI NAM DALO FINANSIJE ZA SVE OSTALO STO BI MOGLI DA PREUZMEMO I DA SAMI FINANSIRAMO SVOJE PATENTWE ILI POSLOVE.

Andria

Miroslav Tešić
Turbina i centralanapogon vetra
Patent našeg prijatelja iz republike Srpske
Posedujemnjegov kontakt slike i ostalo za ovaj projekat
OSNOVNE PREDNOSTI OVIH VJETRENJAČA U ODNOSU NA POSTOJEĆE

1. Nije potreban zakretni mehanizam da bi se turbina okretala prema vjetru. Turbina zbog svoje simetričnosti prima vjetar bez obzira iz kog smjera dolazio i može se postavljati na mjestima gdje duvaju vjetrovi promjenjivih smjerova, što je i najčešći slučaj u prirodi.

2. Zahvaljujući prvoj osobini ovih turbina jedna ili više njih se mogu postaviti u telekomunikacione ili neke druge prijemne ili predajne stubove (mobilna telefonija, radio i TV odašiljači, wireless internet i sl.) kojima je potrebno napajanje. Tako da se isti mogu postavljati i na mjestima gdje je uvođenje električne energije veoma skupo i gotovo nemoguće a to su nepristupačni i visoki vrhovi gdje uvijek ima vjetra što bi i baznim stanicama omogućilo mnogo bolju pokrivenost, efikasnost i sopstveno napajanje.

3. Moguće je postavljenje više turbina na isti stub ili na isti objekat čime se višestruko povećava snaga vjetroelektrane.

4. Svojim radom ne stvara neprirodne zvuke kao što to stvaraju postojeće vjetrenjače, postojeće vjetrenjače svoji radom stvaraju zvukove i u tim prostorima nema više ptica čime se ugrožava cjelokupan eko-sistem tog područja i izazivaju reakcije postojećih pokreta za zaštitu životne sredine.

5. Nije potrebna specijalna tehnologija izrade kao kod postojećih kod kojih se izrađuju krila od specijalnih materijala prečnika i do 80 metara. Ovaj tip vjetrenjače se izrađuje od dijelova mnogo manjih gabarita.

6. Transport i montaža. Stubove i vjetroturbine postojećih vjetrenjača mogu transportovati i postavljati veoma maleni broj specijalizovanih firmi u svijetu. Dok se ove sastavljaju od većeg broja manjih konstrukcionih dijelova.

7. Ova turbina koristi usmjerivače vjetra koji su fiksirani na/u stubu ili koji su sastavni dijelovi stuba koji povećavaju efikasnost turbine, naročito pri slabom strujanju vazduha (malom vjetru).

8. Ležajevi i ostali zamjenjivi dijelovi se nalaze na pristupačnim mjestima tako da je olakšano održavanje.

9. Postojeće vjetroelektrane se pri velikim brzinama vjetra moraju zakretati (zašto se koristi poseban mehanizam) ili se moraju kočiti jer bi u protivnom došlo do rušenja stuba (princip helikoptera) što kod ovih turbina nije slučaj jer imaju vertikalnu osu i mogu izdržati velike udare vjetra. Izdržljivost ovih turbina isključivo zavisi od materijala od kojih su napravljene.

10. Postojeće vjetroelektrane sa horizontalnom osom su izložene većim mehaničkim naprezanjima (savijanju, vibracijama, centrifugalnim silama, naglim pritiscima vjetra, koroziji, eroziji itd.), za razliku od ove turbine (sa vertikalnom osom) kod koje su ta mehanička naprezanja mnogo manja.

11. Vjetroelektrane sa horizontalnom osom (postojeće) većih snaga moraju imati veliki raspon krakova rotora što zahtjeva viši noseći stub, a ovo stvara dopunske mehaničke i konstrukcione probleme zbog čega je snaga postojećih turbina ograničena.

12. Generator ili pumpe za vodu se mogu postaviti blizu zemlje tako da nije potreban toranj za njeih i ostalu opremu na velikim visinama.

13. Izrada i montažu mehaničkog, kao i građevinskog dijela ove vjetroelektrane ne moraju obavljati usko-specijalizovane firme kojih je veoma mali broj u svijetu, što daje mogućnost državama koje investiraju u vjetroenergiju da za određene faze izrade vjetroelektrana angažuju i domaće firme.

14. Ove vjetrenače su dizajnirane tako da se svojim izgledom mogu uklopiti u svako okruženje, pa i u urbane sredine.

Ideja je vredna paznje i treba naci mogucnosti sa nasim ljudima iz dijaspore da se vidi mogucnost finansiranja i da ostane i zazivi kod nas...

Jovan

_________________
Ideja jednog coveka moze doneti ogromno bogatsvo celom covecanstvu...


Vrh
 Profil  
 
PostPoslato: 06 Mar 2007, 21:42 
OffLine
Početnik
Početnik

Pridružio se: 26 Feb 2007, 14:38
Postovi: 13
Lokacija: Ruma - Srbija
Sagorevanje vode, put zelenijoj buducnosti
Treća Prevodilačka - 6. mart 2007. u 12.19 (207.164.*)

Originalni clanak je na ovoj stranici a evo i mog nevjestog prevoda http://www.btimes.co.za/97/0504/tech/tech7.htm

Autor: Timothy Wood
Prevod: Treca Prevodilacka

> Burning water the way to a greener future

Sagorevanje vode, put zelenijoj buducnosti

> TIMOTHY WOOD looks at a new company which is set to revolutionise the gas industry

Timothy Wood pregleda novo preduzece koje je rijesilo da revolucionira gas industriju.

>> MICHAEL Roets may be only 28, but his commanding presence and a device that turns water into fire has some of South Africa's largest gas companies courting his new Cape Town outfit.

Možda Michael Roets ima samo 28 godina, ali njegov komandni pristup i sprava koja pretvara vodu u vatru je razlog zašto Juzno Africke najvece gas kompanije zaljecu negovu Cape Town ustavnovu.

>> In 1874, Jules Verne predicted that water would be the fuel of the future. Dusan Petrovic has made that prediction a reality by inventing the Green Gas Generator.

1874 godine, Jules Verne je prognoziro da će voda da bude gorivo buducnost. Dusan Petrovic je pretvorio tu prognozu u realnost pronalaskom Zeleni Gas Generator.

>> His invention uses an electrolytic process to convert ordinary tap water into a flammable gas which doesn't cause pollution.

Njegova inovacija upotrebljava elektroliticki proces koji pretvara običnu vodu iz cesme u sagorjevajuci gas koji ne stvara zagadjenje.

>> Electrolysis, a way to break water up into hydrogen and oxygen, was first achieved by physicist Michael Faraday in the 1800s, but scientists have never been able to recombine the two gases in a stable form.

Elektrolizu, način razdvajanja vode u vodonik i kiseonik, najpre je postigao fizisist Michael Faraday 1800ih, ali naucnici nikad nisu uspjeli da ponovo spoje ta dva gasa u stabilnoj formi.

>> Petrovic's invention achieves this for the first time and the technology is now available in southern Africa.

Petroviceva inovacija ovo postize po prvi put a tehnologija je sad na raspolaganju u juznoj Africi.

>> Roets learnt about the generator when, after a stint working for multinational companies in London, he decided to visit Singapore in December 1996. „On arriving, I read about the generator in the Straits Times. I was fascinated so I set about trying to contact the managing director of Green Gas Holdings, Francis Chua.”

Roets je sazno za generator kad je radeci za mulitnacionalne kompanije u Londonu, rijesio da poseti Singapore u Decembru 1996. „Na dolasku, citao sam o generatoru u Straits Times. Bio sam zanesen pa sa odlucio da kontaktiram generalnog direktora za Zeleni Gas Holdings, Francis Chua.

>> Roets, who doesn't lack chutzpah, eventually found his way to the factory and was given the grand tour.

Roets, kome nije manjak smelosti, eventualno je nasao pravac do fabrike gde mu je dat obilazak.

>> Barely a month later, in January 1997, he returned to Singapore with a raiding party, determined to secure the distribution licence for Africa. With business partner Brian Parry and a willing financier, he secured the agency for Africa and the rest is almost history.

Jedva mjesec dana kasnije, u January 1997, vratio se u Singapore sa napadskom ekipom, odlucan da obezbedi licencu za distribuciju u Africi. Sa poslovnim partnerom Brian Parry i sa spremnim finansijerom, on je obezbedio agenciju za Afriku a ostalo je skoro istorija.

>> The model 1500 generator used for demonstrations is a 50cm² cube that weighs about 120kg and produces gas on demand.

Taj model 1500 generator upotrebljavan za demonstracije je 50cm² kocka tezine 120kg a proizvodi gas na zahtev.

>> The technology can cater for anything from small workshops to massive plants. Its immediate application is in the cutting, welding and brazing sectors.

Tehnologija je upotrebljiva za bilo šta od malih radionica do masivnih pogona. Njena sadasnja upotreba je u sjeci, varenju i tvrdom lemljenju sektorima.

>> ”At less than 20% of the cost of standard oxy-acetylene, the generator produces hydroxy gas that burns at 3 000 °C. One litre of water will produce 1 860 litres of gas, sufficient for hours of continuous operation,„ says Green Gas engineer Mark Gelman. ”The only by-product is water vapour.„

”Po manje od 20% cijene standardnog „oxy-acetylne”, taj generator proizvodi „hydroxy” gas koji gori na 3 000 °C. Jedna litra vode će da proizvede 1 860 litara gasa, dovoljno za vise sati neprekidnog rada,„ kaže Zeleni Gas inzinjer Mark Gelman. ”Jedini nužni proizvodi su vodene kapljice.„

>> The gas's focused cutting flame enables it to slice through 100mm-thick steel with remarkable speed and efficiency. The gas's properties also allow bevelled cuts which cannot be achieved as effectively using oxyacetylene.

Fokusirani plamen tog gasa može da sijece kroz zeljezo 100mm develo, sa izvanrednom brzinom i efikasnosti. Gasove osobine omogućavaju koso presjecanje koje se ne mogu sa istom efikasnosti uraditi upotrebom ”oxyacetylene„.

>> The cut produced using green gas is visibly cleaner than one using oxyacetylene.

Isecak napravljen sa zelenim gasom je vidljivo čistiji nego onaj koji upotrebljuje ”oxyacetylene„.

>> In a demonstration using a straight line cutter, the surface was ready for use immediately. No grinding was required as the heat zone was small.

U demonstraciji koja upotrebljava sekac koj sjece u pravoj liniji, povrsina je bila gotova za upotrebu. Brusenje nije bilo potrebno posto je zona zagrejavanja bila mala.

>> Skilled operators are able to make cuts without any slag adhering to the cut. The acid test is in brazing thin plates of steel to each other. Artisan Tony Cotton of Globe Engineering Works explains: ”With oxyacetylene, thin plates distort because the heat of the flame is unfocused and spreads uncontrollably.„

Iskusni operatori mogu da prave isjecke bez ikakve lave da se lijepi na isjecak. Test je u zavarivanju tankih zeljeznih plocica. Zanatlija Tony Cotton iz Globe Engineering Works objašnjava: ”Sa „oxyacetylene”, tanke plocise se iskrive zato što toplota plamena nije fokusirana i razidje se nekontrolisano.„

>> The only apparent disadvantage of the generator is that it requires a nearby power supply which reduces its portability and flexibility.

Jedini ocigledan nedostatak generatora je sto mu je potreban blizak izvor energije sto mu smanjuje portabilnost i fleksibilnost.

>> Potential applications include transportation fuel, incinerator facilities, and replacing conventional electric arc furnaces used to refine gold.

Potencijalne upotreble su kao transportno gorivo, pogon za spaljivanje, i zamjenu obične struje u pecima koja se upotrebljavaju za preradu zlata.

>> Green gas also facilitates the welding of aluminium. In China, the bright flame produced by hydroxy gas is being used for household lighting. Roets notes: ”A glass of water has 300 times more energy than an equivalent volume of petrol.„

Zeleni gas takođe omogućava varenje aluminija. U Kini, sjajan plamen proizveden sa ”hydroxy„ gasom se upotrebljava za kucna osvetlenja. Roets zapazava: ”Casa vode ima 300 puta vise energije nego jednaka kolicina benzina.„

>> The safety of green gas is also impressive. Gelman explains: ”Green gas is far safer than conventional fuel gas. It has a low density, dissipating very quickly when released.

Bezbednost zelenog gasa je impresivan. Gelman objašnjava: „Zeleni gas je daleko bezbedniji neko konencijalni gorivo gas. On ima nisku gustinu, a brzo se razilazi kad se ispusti.

>> ”You can leave the gas running for hours in a room with a naked flame and no ignition will occur. This is especially important in the ship-building industry where explosive oxyacetylene gas often escapes and settles in the bilges.„

”Možeš ostaviti gas da toci satima u sobi sa golim plamenom a da se paljenje nedesi. Ovo je posebno važno u brodo-gradilackoj industriji gde eksplozivni „oxyacetylene” gas često iscuri pa se skupi u koritnom delu broda.

>> Roets, who is an aspirant mechanical engineer, has revealed an impressive strategic understanding of green gas's future.

Roets, koji prizeljkuje da bude mehanicki inzinjer, je istakao impresivno stratesko razumevanje buducnosti zelenog gasa.

>> „We are negotiating with some of the largest gas companies to form a strategic partnership. Whilst hydroxy gas is an alternative to oxyacetylene, we are interested less in competing than in developing new applications for the gas.

”Mi pregovaramo sa nekim od najvecig gas kompanija da formiramo stratesko partnerstvo. Dok je „hydroxy” gas alternativa za „oxyacetylene”, mi smo manje zainteresovani za konkurenciju nego za razvoj novih upotreba za [zeleni] gas.

>> „It has outstanding qualities that require further research and development.”

Ono ima izuzetne kvalitete koji zahtjevaju dalje izucavanje i razvoj.„.

>> The model 1500 generator is priced at R25 000. ”The initial capital outlay seems high, but we can prove that moderate to large gas users would achieve short pay-back periods.

Cijena tog model 1500 generatora je R25 000. [1 South African Rand = 0.134 USD ili 7.46 Rand za 1.00 USD] „Početni kapital se čini visok, ali mi možemo dakazati da skromni do visokih gas potrosaca bi stvorili kratko rocne periode isplativosti.

>> ”Green Gas will be offering creative financing and leasing schemes to make the technology more affordable.

„Green Gas će nuditi kreativne finansijske i lizing seme da naprave tu tehnologiju da se sto lakse može priustiti.

>> ”We also have unconditional technical support from our parent in Singapore.„

”Mi isto tako imamo bezuslovnu tehnicku podrsku od naše matice iz Singapore„.

Autor: Timothy Wood
Prevod: Treca Prevodilacka

_________________
Ideja jednog coveka moze doneti ogromno bogatsvo celom covecanstvu...


Vrh
 Profil  
 
PostPoslato: 08 Mar 2007, 16:26 
OffLine
Početnik
Početnik

Pridružio se: 26 Feb 2007, 14:38
Postovi: 13
Lokacija: Ruma - Srbija
Да се подсетимо мало напредка и развоја економије у Јапану.
Питање за све на форуму је дали Срби могу бити „Други Јапан”.
Милим да могу,али треба можда развити дискусију,шта је потребно да би Србија кренула стопама Јапана,ја сам неке појмове дао,хтео би да чујем и Вас...

Јован

Технолошке иновације кроз материјалну производњу стварају нове производе и не само то оне су главни извор богатства и основни фактор освајања тржишта.У свету је одавно прихваћено схватање да раст производње неупоредиво више зависи од технолошких иновација,о људској способности да размишља и ствара нешто ново и продуктивно,него од капиталних улагања у природне ресурсе.Ово је најбоље схватио Jапан,када је од разрушене земље,брзо прешао од имитацијског до иновацијског друштва,захваљујући технолошким иновацијама,постао светска економска сила,која је достигла завидни ниво развијености на сопственим иновацијама,приморани да се боре за опстанак.У периоду 2 и 3 нафтног удара, када су најразвијеније земље запада доживеле велике економске потресе па и пад производње,Јапан се брзо развијао,тако да је од 1000 долара по глави становника 1967 године па до 1998 Јапан достиже фантастичну цифру од преко 50.000 долара и невиди се крај успона.Јапанска нпривреда је путем ИНОВАЦИЈСКОГ ДРУШТВА,створила толико
Технолошких иновација да су најугледније Америчке,Немачке,Енглеске,Француске фирме за само 20 година ставиле по страни,освајајући њихова тржишта.
Ко су ти људи и ко је мозак Јапанаког економског чуда?
Један од кључних људи и сам мозак Јапанске економске моћи је Тошиба Дока,проналазач и власник фирме ТОШИБА,Соширо Хонда,Проналазач и оснивач фирме Хонда,Масару Ибука проналазач и геније,власник фирме СОНИ,Киширо Тојота,проналазач и творац фабрике аутомобила ТОЈОТА и још много познатих проналазача и бизнисмена.Иновацијски процес у јапану,створио је плејаду изваредних проналазака,који су патенте пласирали и од њих створили светске фирме, аоваква генија су у јапану створили економски снажну и јаку државу у којој се преко 85% радника бави инвентивним радом,такође имају највише пријављених патената у свету око 400.000 годишње,што је четири пута више него у САД.Јапански проналазач Др.Јаширо наканачи има највише патентних списа око 2360.Однос државе,сређено стање у њиховом националном заводу за патенте,повољни и коректни односи банака око добијања повољних кредита,говори да однос Јапанаца према својим проналазачима и Технолошким иновацијама је такав,да то своје благо уздижу и поистовећују са веровањем у будизам.Aко ово поређење пробуди свест и размишљање наших политичара,схватићете да ми сада смо на том путу и да ако се пробудимо можемо коначно искористити време и тренутак...

_________________
Ideja jednog coveka moze doneti ogromno bogatsvo celom covecanstvu...


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta: BRENDIRANJE SRBIJE
PostPoslato: 14 Mar 2007, 13:15 
OffLine
Početnik
Početnik

Pridružio se: 26 Feb 2007, 14:38
Postovi: 13
Lokacija: Ruma - Srbija
BRENDIRANJE SRBIJE

Izvor:B92

Beograd -- Osam velikih svetskih marketinških kompanija prijavilo se na konkurs za savetnika Srbije u pravljenju strategije za novi imidžSrbije u svetu.

Za početak takozvanog „brendiranja Srbije” Ministarstvo za ekonomske odnose sa inostranstvom izdvojilo je milion evra. Marketinški stručnjaci, ali i ministar Milan Parivodić slažu se da će, kada strategija bude završena, biti potrebno mnogo više novca, kako bi počela da se menja negativna slika koja postoji o Srbiji u svetu.

Slobodan Milošević, gradjanski rat i desavanja u bivsoj SFRJ- to su simboli po kojima se u inostranstvu prepoznaje Srbija. Dugo građen negativan imidžpokušavaju da promene brendovi Srbije nastali posle 5. oktobra. Sada su potrebne ideje kojim sredstvima to učiniti i pokazati da se vrednosti Srbije razlik uju.

Da bi se loš imidžSrbije promenio, kako kaže ministar Milan Parivodić, biće angažovana savetnička agencija čiji će zadatak biti da osmisli celokupan plan aktivnosti koje treba da afirmišu proizvode sa oznakom „Made in Serbia”, turističku ponudu zemlje i poboljša politički ugled u inostranstvu: „To ne može da se radi amaterski, sad kao mi ćemo da se učimo u hodu, na samima sebi da učimo. To moraju da rade ljudi koji imaju iskustva, a to su jedino velike svetske kompanije koje se time bave”, kaže Parivodić.

Prema mišljenju ekonomiste i bivšeg ministra Gorana Pitića, pravo brendiranje nije u tome da mi sami o sebi govorimo lepo, već da jedan Nemac, na primer, ispriča svojim prijateljima kako je u Srbiji sreo ljubazne ljude, vozio dobrim putevima na kojima nema gužvi: „U trenutku kada i dalje imamo pitanje Haga i Kosova, možemo da kažemo da je i plus i minus brendiranje u ovom trenutku. Minus iz ugla što smo uglavnom negativna vest”, kaže Pitić.

Marketinški stručnjak Nadežda Milenković smatra da je ideja o brendiranju Srbije odlična, ali da uspeh akcije ne zavisi od ministarstva za ekonomske odnose sa inostranstvom, već od čitave Vlade koja, po njenim rečima, mora cela da radi na promeni imidža zemlje: „Imam utisak da oni neće slušati koju god ideju da dobiju kao prezentaciju Srbije jer očekuju da tu vide neke manastire, neka zvona koja kao udaraju, a to nije ono što nam treba”, kaže Milenkovićeva, novinarka lista Vreme.

Prema pravilima tendera, imena svetskih agencija koje su mogući savetnici Srbije moraju da ostanu tajna do završetka postupka. Milion evra, koliko će dobiti ona koja pobedi, biće korišćeni samo za izradu strategije, dok će, po rečima samog ministra Parivodića, za sprovođenje tog plana biti potrebno i više novca i više godina.

_________________
Ideja jednog coveka moze doneti ogromno bogatsvo celom covecanstvu...


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: 16 Sep 2007, 10:17 
OffLine
Početnik
Početnik

Pridružio se: 26 Feb 2007, 14:38
Postovi: 13
Lokacija: Ruma - Srbija
Patenti:
Zanesenjaci i izumitelji

Od ukupno dvadeset četiri miliona izuma registrovanih u svetu otkako postoji patent kao pravo, u arhivi Zavoda za zaštitu intelektualne svojine nalazi se njih više od jedanaest miliona. Nažalost, malo ko ovde i zna za to
piše: Zoran Majdin
Image
U Zavodu za zaštitu intelektualne svojine

Zaštita intelektualne svojine nije novotarija novog svetskog poretka i globalizacije tržišta niti se prevashodno odnosi na kompjuterski softver, filmove i muziku, kako bi se brzopleto moglo zaključiti po galami koja se svakodnevno, kod nas kao i u svetu, diže oko toga. Novotarija je naprasno objedinjavanje u jednom nazivu suštinski raličitih rezultata inventivnosti pojedinca ili grupe i prava koja iz te inventivnosti proizlaze, autorskih prava i patenta. Patent je čedo industrijske revolucije a patentirani proizvodi i postupci zadiru u sve aspekte života. Neki patenti su postali sinonim za vrstu proizvoda kao što je, na primer, žilet – izum koji je spomenik njegovom pronalazaču po kome nosi ime. Danas ekonomski položaj više zavisi od tehnoloških promena nego od kapitalnih ulaganja, tehničko-tehnološke informacije su glavni razvojni resurs a većina tih informacija sadržana je isključivo u patentnim spisima. Prema iskustvu razvijenih zemalja, praćenjem patentnih informacija može se uštedeti čak trećina i više izdataka za razvoj novih tehnologija i novih proizvoda.

Da bi pronalazak bio zaštićen patent, izumitelj ili nosilac prava mora podneti prijavu koja sadrži jasan i dovoljno detaljan opis pronalaska propraćen odgovarajućim skicama i crtežima, tabelama i dijagramima, tako da ga stručnjak iz odgovarajuće oblasti tehnike može proizvesti i primeniti. Pronalazak, pored toga što je neophodno da bude nov i da ima inventivni nivo, mora biti tehnički ostvariv i mora da funkcioniše. Put od prijave patenta do njegovog priznavanja nije ni jednostavan ni kratak. Po podnošenju prijave, on se formalno i suštinski proverava. Formalno ispitivanje podrazumeva analizu dokumentacije, klasifikaciju izuma po međunarodno usvojenom sistemu i tehničku ostvarivost i primenjivost; postupak traje nekoliko meseci. Suštinska provera odnosi se na upoređivanje sa sličnim registrovanim patentima u svetu i kod nas, radi utvrđivanja originalnosti konkretnog tehničkog rešenja. Taj posao može potrajati godinama. Posle prve provere prijava se objavljuje u specijalizovanom dvomesečniku "Glasnik intelektualne svojine", posle druge se izdaje sertifikat.

TALENTOVANI NAROD: "Pronalazaštvo ima dugu tradiciju kod nas i sudeći po broju prijavljenih patenata spadamo u inventivnije nacije, ako ne baš u svetu, u regiji zasigurno", kaže za "Vreme" Aleksandar Petrović, u Zavodu zadužen za komuniciranje s javnošću. Ipak, po rečima Snežane Šarboh, načelnice odeljenja za mašinstvo sektora za patente Saveznog zavoda za zaštitu intelektualne svojine, tek svaki peti izum i zasluži patent. Po tome smo takođe rekorderi. Za takvu nisku prolaznost ima više razloga. Najčešći je umišljena veličina neukih i takvi najčešće "padaju" na prvom koraku, na popunjavanju prijave koja je sve samo ne jednostavna. Drugima je, pak, dovoljno da se prijava uzme u razmatranje da bi se pred rodbinom i komšijama mogli hvaliti da su pronalazači, ne baš kao Tesla i Pupin, ali tu negde. Nekima se, opet, prijava patenta boduje za napredovanje u službi, ne mnogo, ali prijava po prijava pa se nakupi. Svim ovim slučajevima je zajedničko jedno: taksa za prijavu patenta je simbolična, svega par stotina dinara, a šta je jeftino troši se neumereno. U svetu je ta zabava mnogo skuplja pa je i broj odbijenih prijava mnogo manji.

Najbizarniji i ujedno najtužniji je slučaj Miodraga Mičića zvanog Mimi, "mladog genijalnog pronalazača" koga je krajem osamdesetih godina prošlog veka promovisao Milutin Mrkonjić, tadašnji direktor CIP-a a kasnije obnovitelj bombardovanjem porušene infrastrukture. "Pegla – glačalo načinjeno od 'vidasila' sa poluprovodničkim regulatorom", "postupak za izradu pontonskih plovnih objekata, a naročito restorana", "protočno-mlazni motor sa pulsirajućim konusom i kompresionim prstenastim klipovima", "nova vrsta motora sa unutrašnjim sagorevanjem – Mimijev motor" samo su neki od mnoštva "pronalazaka", devetnaest ukupno za svega četiri godine. Da bi sve imalo potrebnu težinu, prijava "izuma" Zavodu javnosti je prikazivana kao patent i nametana kao dokaz trijumfa domaće pameti koja će uticati da se razmahne domaća privreda. "Mimi je bio pametan dečak koji je brzo shvatio ulogu koja mu je dodeljena. Njegovi roditelji, budući neobrazovani, olako su prihvatili ‘genijalnost’ svog deteta", seća se Petrović. Olako je priču progutala i najšira publika slepo verujući u obećanu brzinu dostizanja švedskog standarda. Bilo je tu i sitnog profita: dobio je tada Mimi na poklon kompjuter, stipendiju i čak kancelariju u CIP-u sa sve sekretaricom. U celoj farsi su, na opštu sramotu, pored do tada anonimnog Mrke, učestvovali i mnogi univerzitetski profesori. Sve prijave su, međutim, već posle formalnog ispitivanja odbačene, prevashodno zbog nepotpune dokumentacije, smušenog opisa i bez realnog osnova za tvrdnju da je reč o nečem novom i da to uopšte može da funkcioniše, naravno bez bilo kakvog odjeka u javnosti.
Image

ENERGIJA CRNIH RUPA: Perpetuum mobile, mašina koja jedanput pokrenuta nastavlja da radi bez daljeg utroška energije, čest je slučaj. "Teško je opisati kakvih je sve prijava bilo. Biser nad biserima je postupak za korišćenje energije crnih rupa", kaže Petrović i dodaje da to nije slučaj samo kod nas već da je to opšta pojava. Navodi primer češkog zavoda koji je, budući zatrpan takvim "izumima", štampao oveću knjigu sa zbirkom takvih projekata ne bi li potencijalne genijalce odvratio od nauma koji se kosi sa osnovnim zakonima fizike, ali bez uspeha: broj takvih prijava nije se smanjio. "Zanesenjaka je uvek bilo i biće", odmahuje glavom Petrović. Navodi tužan primer čoveka koji je takvu mašinu konstruisao i, ljut što mu je prijava odbijena kao neostvariva a ubeđen u ispravnost zamisli, celu svoju nemalu ušteđevinu spiskao je na realizaciju nemogućeg. Mašina na kraju nije proradila ali je on i dalje uporno tvrdio da ju je moguće napraviti a za neuspeh je optuživao fušeraj u alatnici koja se tog jalovog posla latila ne želeći da prizna da "nešto od ničega ne biva".

Iako je već formalno ispitivanje nepremostiva prepreka takvim "konstruktorima", događa se i da se takvi projekti prihvate za detaljno ispitivanje. U "Glasniku" je objavljeno prihvatanje prijave "uređaja za proizvodnju električne energije inicijalnom energijom", bez obzira na to što je sam naziv definicija za perpetuum mobile. Mašina, po zamisli autora, sa elektromotorom, proizvodi struju uz energetski dobitak veći od uložene energije i to više od deset puta.

ZANEMARENO BOGATSTVO: Od ukupno dvadeset četiri miliona izuma registrovanih u svetu otkako postoji patent kao pravo, u arhivi Zavoda za zaštitu intelektualne svojine nalazi se njih više od jedanaest miliona. Većini je patent istekao i može se koristiti bez nadoknade, ima ih neinteresantnih jer su zastareli, kao i onih koji se uveliko primenjuju i masovno proizvode i deo su svakodnevnog života. Među njima je, primera radi, nikad primenjeni analogni hidraulični računar Mihajla Petrovića Alasa patentiran krajem devetnaestog veka, kao i patent Intelovog mikroprocesora od pre nekoliko decenija, sastavni deo svakog kompjutera. "Uz Narodnu biblioteku i Muzej kinoteke, naš arhiv je najznačajnija zbirka ljudske inventivnosti koju ova zemlja poseduje", s ponosom ističe Aleksandar Petrović. "Nažalost, malo ko ovde i zna da to uopšte postoji."

Arhiv je, inače, podstanarski smešten na nekoliko lokacija u gradu, često se seli s mesta na mesto, kao nešto što je na smetnji, ali je grehota baciti ga. Većina dokumenata se, privremeno, nalazi u Palati federacije na Novom Beogradu. Pre nekoliko meseci, prvi put od osnivanja, Zavod se uselio u svoju zgradu. Predviđeno je otvaranje čitaonice namenjene pronalazačima, ali i proizvođačima, da bi se efikasno informisali o tehničkim dostignućima iz oblasti za koje su zainteresovani: pronalazači da ne gube energiju u otkrivanju otkrivenog, proizvođači da nađu rešenje za problem koji imaju, ideju za proizvodni program ili ime i adresu onoga kome treba platiti za korišćenje izuma ako patent nije istekao. Dostupnost dokumentacije, smatraju u Zavodu, pomoći će boljoj cirkulaciji informacija i pomoći razvoju domaće privrede. Za očekivati je i da će nemogućih izuma koji ne rade i ničemu ne služe tada biti manje.



Šta je šta

Patent je priznanje za pronalazak koji nudi novo tehničko rešenje nekog problema i odnosi se na proizvod, postupak ili primenu i obezbeđuje ekskluzivno pravo na eksploataciju pronalaska, vremenski ograničen monopol kroz koji pronalazač može ostvariti materijalnu dobit kao nagradu za svoju inventivnost, naravno samo ako pronalazak nađe svoje mesto u industrijskoj proizvodnji ili komercijalnoj primeni. Jednostavno rečeno, pronalazak zaštićen patentom ne sme se bez saglasnosti nosioca patenta komercijalno izrađivati, koristiti, stavljati u promet ili prodavati. Pronalaskom se, međutim, ne smatraju otkrića, naučne teorije i matematičke metode, estetske kreacije, planovi, pravila i postupci za obavljanje intelektualnih delatnosti, za igranje igara ili obavljanje poslova, kao i prikazivanje informacija definisanih samim sadržajem tih informacija. Ovo poslednje je danas, zahvaljujući napretku kompjuterske tehnologije, lakoći umnožavanja i profitu koji tržište virtuelnih proizvoda donosi, sinonim za pojam "intelektualna svojina". Osnovna razlika između ova dva oblika intelektualne svojine jeste u tome što je pronalazak materijalan, a autorsko delo nije. Takođe, patent traje najviše dvadeset, a autorsko pravo pedeset godina po smrti autora. Zajedničko im je da posle isteka pravne zaštite postaju javna svojina. Patent može biti registrovan na nivou jedne države, regije ili na celom svetu, zavisno od toga šta se želi i koliko se novca za zaštitu ima. Bez obzira na teritoriju na kojoj patent važi, nacionalni zavodi razmenjuju međusobno dokumentaciju po principu "svi sve svima". Posle prijema dokumentacije, izum koji na nekoj teritoriji nije zaštićen patentom a na drugoj jeste, tamo gde nije zaštićen postaje javno vlasništvo.

Prvi i poslednji

Pre sto dvadeset godina u Parizu su predstavnici deset zemalja: Belgije, Brazila, Gvatemale, Italije, Holandije, Portugala, Salvadora, Srbije, Španije i Švajcarske, potpisali Sporazum o zaštiti industrijske svojine kojim su se obavezali da će poštovati pronalazačko autorstvo i način otkupljivanja prava na eksploataciju pronalazaka i tako udarili temelj današnjoj Svetskoj organizaciji za zaštitu intelektualne svojine. Razvijene zemlje, koje danas najviše insistiraju na autorskim pravima i njihovoj zaštiti, odrekle su se svog piratstva naknadno i znatno kasnije potpisale sporazum. Uprava za zaštitu industrijske svojine, kasnije Patentni zavod Kraljevine Jugoslavije, a danas Savezni zavod za zaštitu inntelektualne svojine, osnovana je 1920. godine i od tada, s prekidom od 1941. do 1951, registruje i obezbeđuje zaštitu izuma, žigova i industrijskog dizajna. Sankcije su učinile da se veze sa svetom pokidaju. Ne može se reći da je Zavod baš najuren iz svetske organizacije, ali se morao zadovoljiti statusom posmatrača. Promena statusa nije znatnije uticala na zaštitu domaće inventivnosti u svetu, ali je postupak priznavanja patenta bio veoma usporen jer dokumentacija neophodna za suštinsko ispitivanje iz sveta tih godina nije stizala. Posle potpisivanja Dejtonskog sporazuma veze su ponovo uspostavljene. Ostalo je još da se ostvari punopravno članstvo u Evropskoj patentnoj organizaciji. Nacrt sporazuma je usvojen i za koju godinu ćemo pristupiti, poslednji na Starom kontinentu.

Malo a veliko

Zbog činjenice da nesrazmerno velik broj prijava patenata, čiji su podnosioci domaća fizička i pravna lica, nije okončavan donošenjem rešenja o priznavanju patenta, ili zbog neurednosti prijava ili niskog nivoa inventivnosti, uvedena je nova kategorija zaštite pronalazaka – mali patent. Obim zaštite se ne razlikuje od onog "velikog", ali procedura priznavanja traje znatno kraće. Mali patent štiti samo proizvod i važi samo na našoj teritoriji.
preuzeto :http://www.vreme.com/cms/view.php?id=320919
preuzeto:http://www.yukotatami.co.yu/forum/index.php?showtopic=947

_________________
Ideja jednog coveka moze doneti ogromno bogatsvo celom covecanstvu...


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: 16 Sep 2007, 10:18 
OffLine
Početnik
Početnik

Pridružio se: 26 Feb 2007, 14:38
Postovi: 13
Lokacija: Ruma - Srbija
Patenti:
Zanesenjaci i izumitelji

Od ukupno dvadeset četiri miliona izuma registrovanih u svetu otkako postoji patent kao pravo, u arhivi Zavoda za zaštitu intelektualne svojine nalazi se njih više od jedanaest miliona. Nažalost, malo ko ovde i zna za to
piše: Zoran Majdin
Image
U Zavodu za zaštitu intelektualne svojine

Zaštita intelektualne svojine nije novotarija novog svetskog poretka i globalizacije tržišta niti se prevashodno odnosi na kompjuterski softver, filmove i muziku, kako bi se brzopleto moglo zaključiti po galami koja se svakodnevno, kod nas kao i u svetu, diže oko toga. Novotarija je naprasno objedinjavanje u jednom nazivu suštinski raličitih rezultata inventivnosti pojedinca ili grupe i prava koja iz te inventivnosti proizlaze, autorskih prava i patenta. Patent je čedo industrijske revolucije a patentirani proizvodi i postupci zadiru u sve aspekte života. Neki patenti su postali sinonim za vrstu proizvoda kao što je, na primer, žilet – izum koji je spomenik njegovom pronalazaču po kome nosi ime. Danas ekonomski položaj više zavisi od tehnoloških promena nego od kapitalnih ulaganja, tehničko-tehnološke informacije su glavni razvojni resurs a većina tih informacija sadržana je isključivo u patentnim spisima. Prema iskustvu razvijenih zemalja, praćenjem patentnih informacija može se uštedeti čak trećina i više izdataka za razvoj novih tehnologija i novih proizvoda.

Da bi pronalazak bio zaštićen patent, izumitelj ili nosilac prava mora podneti prijavu koja sadrži jasan i dovoljno detaljan opis pronalaska propraćen odgovarajućim skicama i crtežima, tabelama i dijagramima, tako da ga stručnjak iz odgovarajuće oblasti tehnike može proizvesti i primeniti. Pronalazak, pored toga što je neophodno da bude nov i da ima inventivni nivo, mora biti tehnički ostvariv i mora da funkcioniše. Put od prijave patenta do njegovog priznavanja nije ni jednostavan ni kratak. Po podnošenju prijave, on se formalno i suštinski proverava. Formalno ispitivanje podrazumeva analizu dokumentacije, klasifikaciju izuma po međunarodno usvojenom sistemu i tehničku ostvarivost i primenjivost; postupak traje nekoliko meseci. Suštinska provera odnosi se na upoređivanje sa sličnim registrovanim patentima u svetu i kod nas, radi utvrđivanja originalnosti konkretnog tehničkog rešenja. Taj posao može potrajati godinama. Posle prve provere prijava se objavljuje u specijalizovanom dvomesečniku "Glasnik intelektualne svojine", posle druge se izdaje sertifikat.

TALENTOVANI NAROD: "Pronalazaštvo ima dugu tradiciju kod nas i sudeći po broju prijavljenih patenata spadamo u inventivnije nacije, ako ne baš u svetu, u regiji zasigurno", kaže za "Vreme" Aleksandar Petrović, u Zavodu zadužen za komuniciranje s javnošću. Ipak, po rečima Snežane Šarboh, načelnice odeljenja za mašinstvo sektora za patente Saveznog zavoda za zaštitu intelektualne svojine, tek svaki peti izum i zasluži patent. Po tome smo takođe rekorderi. Za takvu nisku prolaznost ima više razloga. Najčešći je umišljena veličina neukih i takvi najčešće "padaju" na prvom koraku, na popunjavanju prijave koja je sve samo ne jednostavna. Drugima je, pak, dovoljno da se prijava uzme u razmatranje da bi se pred rodbinom i komšijama mogli hvaliti da su pronalazači, ne baš kao Tesla i Pupin, ali tu negde. Nekima se, opet, prijava patenta boduje za napredovanje u službi, ne mnogo, ali prijava po prijava pa se nakupi. Svim ovim slučajevima je zajedničko jedno: taksa za prijavu patenta je simbolična, svega par stotina dinara, a šta je jeftino troši se neumereno. U svetu je ta zabava mnogo skuplja pa je i broj odbijenih prijava mnogo manji.

Najbizarniji i ujedno najtužniji je slučaj Miodraga Mičića zvanog Mimi, "mladog genijalnog pronalazača" koga je krajem osamdesetih godina prošlog veka promovisao Milutin Mrkonjić, tadašnji direktor CIP-a a kasnije obnovitelj bombardovanjem porušene infrastrukture. "Pegla – glačalo načinjeno od 'vidasila' sa poluprovodničkim regulatorom", "postupak za izradu pontonskih plovnih objekata, a naročito restorana", "protočno-mlazni motor sa pulsirajućim konusom i kompresionim prstenastim klipovima", "nova vrsta motora sa unutrašnjim sagorevanjem – Mimijev motor" samo su neki od mnoštva "pronalazaka", devetnaest ukupno za svega četiri godine. Da bi sve imalo potrebnu težinu, prijava "izuma" Zavodu javnosti je prikazivana kao patent i nametana kao dokaz trijumfa domaće pameti koja će uticati da se razmahne domaća privreda. "Mimi je bio pametan dečak koji je brzo shvatio ulogu koja mu je dodeljena. Njegovi roditelji, budući neobrazovani, olako su prihvatili ‘genijalnost’ svog deteta", seća se Petrović. Olako je priču progutala i najšira publika slepo verujući u obećanu brzinu dostizanja švedskog standarda. Bilo je tu i sitnog profita: dobio je tada Mimi na poklon kompjuter, stipendiju i čak kancelariju u CIP-u sa sve sekretaricom. U celoj farsi su, na opštu sramotu, pored do tada anonimnog Mrke, učestvovali i mnogi univerzitetski profesori. Sve prijave su, međutim, već posle formalnog ispitivanja odbačene, prevashodno zbog nepotpune dokumentacije, smušenog opisa i bez realnog osnova za tvrdnju da je reč o nečem novom i da to uopšte može da funkcioniše, naravno bez bilo kakvog odjeka u javnosti.
Image

ENERGIJA CRNIH RUPA: Perpetuum mobile, mašina koja jedanput pokrenuta nastavlja da radi bez daljeg utroška energije, čest je slučaj. "Teško je opisati kakvih je sve prijava bilo. Biser nad biserima je postupak za korišćenje energije crnih rupa", kaže Petrović i dodaje da to nije slučaj samo kod nas već da je to opšta pojava. Navodi primer češkog zavoda koji je, budući zatrpan takvim "izumima", štampao oveću knjigu sa zbirkom takvih projekata ne bi li potencijalne genijalce odvratio od nauma koji se kosi sa osnovnim zakonima fizike, ali bez uspeha: broj takvih prijava nije se smanjio. "Zanesenjaka je uvek bilo i biće", odmahuje glavom Petrović. Navodi tužan primer čoveka koji je takvu mašinu konstruisao i, ljut što mu je prijava odbijena kao neostvariva a ubeđen u ispravnost zamisli, celu svoju nemalu ušteđevinu spiskao je na realizaciju nemogućeg. Mašina na kraju nije proradila ali je on i dalje uporno tvrdio da ju je moguće napraviti a za neuspeh je optuživao fušeraj u alatnici koja se tog jalovog posla latila ne želeći da prizna da "nešto od ničega ne biva".

Iako je već formalno ispitivanje nepremostiva prepreka takvim "konstruktorima", događa se i da se takvi projekti prihvate za detaljno ispitivanje. U "Glasniku" je objavljeno prihvatanje prijave "uređaja za proizvodnju električne energije inicijalnom energijom", bez obzira na to što je sam naziv definicija za perpetuum mobile. Mašina, po zamisli autora, sa elektromotorom, proizvodi struju uz energetski dobitak veći od uložene energije i to više od deset puta.

ZANEMARENO BOGATSTVO: Od ukupno dvadeset četiri miliona izuma registrovanih u svetu otkako postoji patent kao pravo, u arhivi Zavoda za zaštitu intelektualne svojine nalazi se njih više od jedanaest miliona. Većini je patent istekao i može se koristiti bez nadoknade, ima ih neinteresantnih jer su zastareli, kao i onih koji se uveliko primenjuju i masovno proizvode i deo su svakodnevnog života. Među njima je, primera radi, nikad primenjeni analogni hidraulični računar Mihajla Petrovića Alasa patentiran krajem devetnaestog veka, kao i patent Intelovog mikroprocesora od pre nekoliko decenija, sastavni deo svakog kompjutera. "Uz Narodnu biblioteku i Muzej kinoteke, naš arhiv je najznačajnija zbirka ljudske inventivnosti koju ova zemlja poseduje", s ponosom ističe Aleksandar Petrović. "Nažalost, malo ko ovde i zna da to uopšte postoji."

Arhiv je, inače, podstanarski smešten na nekoliko lokacija u gradu, često se seli s mesta na mesto, kao nešto što je na smetnji, ali je grehota baciti ga. Većina dokumenata se, privremeno, nalazi u Palati federacije na Novom Beogradu. Pre nekoliko meseci, prvi put od osnivanja, Zavod se uselio u svoju zgradu. Predviđeno je otvaranje čitaonice namenjene pronalazačima, ali i proizvođačima, da bi se efikasno informisali o tehničkim dostignućima iz oblasti za koje su zainteresovani: pronalazači da ne gube energiju u otkrivanju otkrivenog, proizvođači da nađu rešenje za problem koji imaju, ideju za proizvodni program ili ime i adresu onoga kome treba platiti za korišćenje izuma ako patent nije istekao. Dostupnost dokumentacije, smatraju u Zavodu, pomoći će boljoj cirkulaciji informacija i pomoći razvoju domaće privrede. Za očekivati je i da će nemogućih izuma koji ne rade i ničemu ne služe tada biti manje.



Šta je šta

Patent je priznanje za pronalazak koji nudi novo tehničko rešenje nekog problema i odnosi se na proizvod, postupak ili primenu i obezbeđuje ekskluzivno pravo na eksploataciju pronalaska, vremenski ograničen monopol kroz koji pronalazač može ostvariti materijalnu dobit kao nagradu za svoju inventivnost, naravno samo ako pronalazak nađe svoje mesto u industrijskoj proizvodnji ili komercijalnoj primeni. Jednostavno rečeno, pronalazak zaštićen patentom ne sme se bez saglasnosti nosioca patenta komercijalno izrađivati, koristiti, stavljati u promet ili prodavati. Pronalaskom se, međutim, ne smatraju otkrića, naučne teorije i matematičke metode, estetske kreacije, planovi, pravila i postupci za obavljanje intelektualnih delatnosti, za igranje igara ili obavljanje poslova, kao i prikazivanje informacija definisanih samim sadržajem tih informacija. Ovo poslednje je danas, zahvaljujući napretku kompjuterske tehnologije, lakoći umnožavanja i profitu koji tržište virtuelnih proizvoda donosi, sinonim za pojam "intelektualna svojina". Osnovna razlika između ova dva oblika intelektualne svojine jeste u tome što je pronalazak materijalan, a autorsko delo nije. Takođe, patent traje najviše dvadeset, a autorsko pravo pedeset godina po smrti autora. Zajedničko im je da posle isteka pravne zaštite postaju javna svojina. Patent može biti registrovan na nivou jedne države, regije ili na celom svetu, zavisno od toga šta se želi i koliko se novca za zaštitu ima. Bez obzira na teritoriju na kojoj patent važi, nacionalni zavodi razmenjuju međusobno dokumentaciju po principu "svi sve svima". Posle prijema dokumentacije, izum koji na nekoj teritoriji nije zaštićen patentom a na drugoj jeste, tamo gde nije zaštićen postaje javno vlasništvo.

Prvi i poslednji

Pre sto dvadeset godina u Parizu su predstavnici deset zemalja: Belgije, Brazila, Gvatemale, Italije, Holandije, Portugala, Salvadora, Srbije, Španije i Švajcarske, potpisali Sporazum o zaštiti industrijske svojine kojim su se obavezali da će poštovati pronalazačko autorstvo i način otkupljivanja prava na eksploataciju pronalazaka i tako udarili temelj današnjoj Svetskoj organizaciji za zaštitu intelektualne svojine. Razvijene zemlje, koje danas najviše insistiraju na autorskim pravima i njihovoj zaštiti, odrekle su se svog piratstva naknadno i znatno kasnije potpisale sporazum. Uprava za zaštitu industrijske svojine, kasnije Patentni zavod Kraljevine Jugoslavije, a danas Savezni zavod za zaštitu inntelektualne svojine, osnovana je 1920. godine i od tada, s prekidom od 1941. do 1951, registruje i obezbeđuje zaštitu izuma, žigova i industrijskog dizajna. Sankcije su učinile da se veze sa svetom pokidaju. Ne može se reći da je Zavod baš najuren iz svetske organizacije, ali se morao zadovoljiti statusom posmatrača. Promena statusa nije znatnije uticala na zaštitu domaće inventivnosti u svetu, ali je postupak priznavanja patenta bio veoma usporen jer dokumentacija neophodna za suštinsko ispitivanje iz sveta tih godina nije stizala. Posle potpisivanja Dejtonskog sporazuma veze su ponovo uspostavljene. Ostalo je još da se ostvari punopravno članstvo u Evropskoj patentnoj organizaciji. Nacrt sporazuma je usvojen i za koju godinu ćemo pristupiti, poslednji na Starom kontinentu.

Malo a veliko

Zbog činjenice da nesrazmerno velik broj prijava patenata, čiji su podnosioci domaća fizička i pravna lica, nije okončavan donošenjem rešenja o priznavanju patenta, ili zbog neurednosti prijava ili niskog nivoa inventivnosti, uvedena je nova kategorija zaštite pronalazaka – mali patent. Obim zaštite se ne razlikuje od onog "velikog", ali procedura priznavanja traje znatno kraće. Mali patent štiti samo proizvod i važi samo na našoj teritoriji.
preuzeto :http://www.vreme.com/cms/view.php?id=320919
preuzeto:http://www.yukotatami.co.yu/forum/index.php?showtopic=947

_________________
Ideja jednog coveka moze doneti ogromno bogatsvo celom covecanstvu...


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: 18 Sep 2007, 22:07 
OffLine
Početnik
Početnik

Pridružio se: 26 Feb 2007, 14:38
Postovi: 13
Lokacija: Ruma - Srbija
Medunarodnom sajmu privrede ’’SREMEXPO’’,


PRIJAVA

Poštovani,

Srdacno Vas obaveštavamo i pozivamo da ucestvujete na

3. Medunarodnom sajmu privrede ’’SREMEXPO’’,
koji će se održati od 27. do 29. septembra 2007. godine

u PSC ’’Pinki’’ u Sremskoj Mitrovici.

U želji da obogatimo sajamsko dogadanje i privucemo veci broj poslovnih ljudi i gradana, ove godine, organizovace se i još dve manifestacije:
- 1. Festival hrane i pica ’’Food fest’’ i
- 1. Berza polovnih poljoprivrednih mašina, prikljucaka i delova ’’POMA’’

Sajamska manifestacija će omogućiti razmenu informacija i direktno uspostavljanje poslovnih kontakata u cilju poboljšanja dosadašnje poslovne pozicije Vašeg preduzeca na tržištu, prezentaciju firmi, proizvoda i usluga kako svih sremskih privrednika tako i privrednika drugih regiona iz susednih zemalja, po izuzetno povoljnim uslovima.

Tokom Sajma biće organizovane brojni edukativni seminari, prezentacije i degustacije proizvoda, kao i Privredni susreti, cime se dobijaju mogućnosti neposrednog kontakta sa privrednicima iz čitave Srbije, BiH, Hrvatske, Makedonije, Madarske i drugih.

Podsecamo Vas da se blagovremenim prijavljivanje i rezervacijom mesta pruža mogućnost obezbedivanje bolje lokacije i svakako doprinosi boljoj organizaciji, te Vas molimo da popunjenu Prijavu vratite najkasnije do 15. septembra na adresu: Sremska privredna komora 22000 Sremska Mitrovica, Kralja Petra I br. 4.

Za sve dodatne informacije obratite se na telefon 022 610 778, Zorani Karalic.
U ocekivanju uspešne saradnje
S poštovanjem,

PREDSEDNIK
Mr Vladimir Malbašic

.

Biti sa nama znaci dobar izbor.

Obrazac prijave-ugovora za SREMEXPO (.doc)
Popunjen obrazac nam dostavite na e-mail zorana.karalic@komora.net
Dostavljena elektronska prijava nakon naše potvrde postaje ugovor.

Vise o svemu:http://www.rpksrem.co.yu/sremexpo.php

_________________
Ideja jednog coveka moze doneti ogromno bogatsvo celom covecanstvu...


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: 13 Okt 2007, 10:32 
OffLine
Početnik
Početnik

Pridružio se: 26 Feb 2007, 14:38
Postovi: 13
Lokacija: Ruma - Srbija
TESLA FEST 2007

Međunarodni festival inovacija, znanja i stvaralaštva
12 – 15. oktobar – Novi Sad

ORGANIZATOR
Savez pronalazača Vojvodine
Resavska 5, 21000 Novi Sad
Tel.: 021/6350-481 Faks: 021/6350-948
E-mail: YUinvent@EUnet.
http://www.teslafest.com
Tekući račun: 340-2078-98

POZIV ZA UČEŠĆE

U Novom Sadu se održava tradicionalni Međunarodni festival inovacija, znanja i stvaralaštva TESLA FEST 2007, od 12. do 15. oktobra, a pod pokroviteljstvom:Vlade Republike Srbije, Izvršnog veća AP Vojvodine, Grada Novog Sada, Zavoda za intelektualnu svojinu Srbije, Privredne komore Vojvodine i Regionalne privredne komore Novi Sad sa sledećim programom:

- međunarodna izložba inovacija, novih proizvoda i tehnologija,
- međunarodna izložba stvaralaštva mladih talenata,
- međunarodna izložba industrijskog dizajna,
- berza pronalazaka,
međunarodna izložba karikatura na temu: »Inovacije i pronalazaštvo»,
- izložba Muzeja Nikole Tesle,
- prezentacija programa i aktivnosti organizacija tehničke
kulture,
- seminar o zaštiti intelektualne svojine,
međunarodna radio konferencija „Teslina planetarna vizija“,
promocija dokumentarnog filma о Milutinu Milankoviću,
međunarodna trka golubova pismonoša na relaciji Novi Sad – Banja Luka,
promocija programa i projekata Svetske organizacije pronalazača (IFIA),
ostale kulturne manifestacije,
nagrade i priznanja.
preuzeto:http://www.teslafest.com/

_________________
Ideja jednog coveka moze doneti ogromno bogatsvo celom covecanstvu...


Vrh
 Profil  
 
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Započni novu temu Odgovori na temu  [ 12 Posta ] 

Sva vremena su u UTC [ DST ]


Ko je OnLine

Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 2 gostiju


Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Ne možete slati prikačene fajlove u ovom forumu

Pronađi:
Idi na:  
Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
Hosting BitLab
Prevod - www.CyberCom.rs