banjalukaforum.com

Pošto mi je zanimanje rad na kreditima pitao bih vas za vaša iskustva o podizanju kredita, dali uredno vraćate kredite , da se niste na nekog "nasukali" pa za njega vraćate i slično.
Takođe bi vas pitao imate li kakvih primjedbi,sugestija, pitanja.
Samo mojne "kako može 100000 Km na 40 godina po mogućnosti bez žiranata.
Interesuje me šta vam sve "rade" da bi dobili kredit, šta vam smeta a šta vam je sve u tome dobro.

_________________
I'm a man that will go far
Fly the moon and reach for the stars
With my sword and head held high
Got to pass the test first time, yeah
I know that people talk about me
I hear it every day
But I can prove them wrong 'cause I'm right first time.

Hm... Prvo ja mislim da su interesne stope neopravdano velike, pogotovo s obzirom da je KM vezana za Euro, pa nema realno straha od nekakve hiperinflacije.

Drugo, mozes li mi reci zasto banke traze zirante i za hipotekarne kredite? Zar nije citava ideja da je hipoteka pokrice za kredit?

I jos nesto. Kako ove (mikro)kreditne organizacije mogu da posluju pored komercijalnih banaka? Zar ne bi banke trebale da imaju daleko povoljnije uslove za davanje kredita od ovih organizacija?

_________________
Цвете от луната

Visina kamatne stope vrlo malo zavisi od inflacije a u slučaju bih ne zavisi uopšte (valutna klauzula).

U strukturi kamatne stope postoji nekoliko segmenata a jedan je cjena posuđenog kapitala što znači da iz kamatne stope MKO moraju da pokriju cjenu po kojoj su oni dobili novac od svojih povjerilaca. Isto važi i za komercijalne banke pa zbog toga imamo situaciju da su strane banke nešto jeftinije od lokalnih dok sa druge strane na osnovu kamate na oročene depozite možemo tačno vidjeti koliko je koja komercijalna banka uslovno rečeno likvidna i sa koliko kapitala raspolaže.
Sa druge strane, u strukturi kamatne stope se nalazi i dio koji se odnosi na pokriće rizika povrata kredita što je drugi najveći razlog za visinu kamatne stope kao i razlog zašto su u MKO kamatne stope veće nego kod komercijalnih banaka.

MKO kredite odobravaju u roku od dana ili dva i ne polažu puno u analizu kreditnog zahtjeva ali zato to nadoknađuju višom kamatnom stopom u segmentu pokrića rizika.

Uzimanje žiranata kod hipotekarnih kredita je normalno jer na taj način finansijska institucija nastoji da obezbjedi likvidan izvor za pokriće eventualne delikvencije. Naplata hipoteke na ovim prostorima je vrlo spora (neopravdano se misli zbog sporosti sudova. u stvari je problem u starom komunističkom zakonu koji je na snazi a koji štiti dužnika - postoji način da se nekretnina pod hipotekom ne može oduzeti dužniku) pa se zato uzimaju tzv. soft collaterals kao što su administrativne zabrane, ugovori o jemstvu, meni omiljene mjenice itd.

Kod kredita treba uopšte imati na umu jednu stvar da je to ozbiljan posao koji podrazumjeva da pojedinac ili pravno lice uzima novac od profesionalne institucije koja se bavi ulaganjem novca sa ciljem da taj novac uloži kvalitetnije, bolje i većom stopom povrata od institucije koja se bavi jedino i isključivo tim poslom.

Hvala, odlicno objasnjenje.

Samo jos nekoliko stvari mi nije jasno. Kako visina kamate ne zavisi od stope inflacije? Inflacija (iliti drzavno razbojnistvo) pokazuje koliko se vrijednost novca smanjuje. Dakle ako ja tebi posudim danas 10 000 KM i ti mi ih vratis nakon 10 godina, njihova vrijednost ce biti manja nego kada sam ti ih posudio. Ispravi me ako grijesim.




Mozda je normalno kod nas... Meni bi bilo normalno da je upravo hipoteka pokrice kredita.

_________________
Цвете от луната

Koliko god da ti nekome posudiš sada a on tebi vrati poslije 10 god se ne svodi na sadašnju vrijednost stopom inflacije. Šta ako imaš deflaciju ili neki drugi poremećej odnosno drugu situaciju.

Inflacija se može uzeti samo kao jedan od parametara. Kod nas se zbog stabilnosti marke i currency boarda koristi tzv. valutna klauzula koja sadašnju vrijednost veže za eur.

Međutim, u normalnim ekonomijama se koriste i drugi parametri kao što su IRR (Internal rate of return) interna stopa povrata ili NPV (Net present value) neto sadašnja vrijednost kao indikatori koji definišu rješenja na pomenute probleme.

Objašnjenje ovih indikatora se izučava na 3. god ekonomije kod Mikerevića na predmetu Poslovne Finansije. E sad s obzirom da ni on kao profesor ovo ne razumije ako te interesuje možemo dogovoriti instrukcije.

Pa moram i ja popločati svoj bazen ispred zgrade, jel' tako kume

A kako da platim kad me niko ne zove.
Ti znaš kume da bih ja za tebe uvijek platio .

Na jednu hipoteku mogu se istovremeno mogu podići više kredita, a kako je ovo područje inače " trusno" sa žirantima se postiže da se kredit naplati prvo "milom" preko žiranata,a ako neće onda ide prodaja imovine klijenta.
Ako i to ne ide onda ide imovina žiranata.
Tako je banka zaštićena .
Tako da ako hoćeš savjet budi žirant onome za koga si spreman platiti.
Inače pro forme žirant više nigdje ne pali.
Ide sudska policija i sve nosi.



Mikokreditne organizacije imaju segment tržišta koji "trenutno" nisu u interesu banaka mada i one polako spuštaju svoje kriterije.
I njihov cilj ili misija je da od svojih klijenata naprave klijente za banke.
A što se tiče povoljnijih uslova za banke njima još nije u interesu da smanjuju dok god je tražnja po njih zadovoljavajuća.

_________________
I'm a man that will go far
Fly the moon and reach for the stars
With my sword and head held high
Got to pass the test first time, yeah
I know that people talk about me
I hear it every day
But I can prove them wrong 'cause I'm right first time.

Uopste mi nije jasno sta si htio da kazes...

_________________
Цвете от луната

krediti, bolna tacka, ali bez njih se ne moze, generator napretka

imam iskustva sa dosta banaka po ovom pitanju, za ekonomiju sam laik jer vidim da ovdje ima dipl. ecc ili buducih , ali korisnik sam mnogih usluga tako dacu govoriti tim rijecima.

Ono sto mi se ne svidja je kod velikih kredita od strane banaka na iznose preko 30 000 KM, recimo, hipotekarni,na duzi period godina.
Cula sam informaciju da bi dobio kredit za kupovinu stana koji kosta npr. 80 000 KM, moras da prikazes da imas 40 000 KM obezbjedjenih da bi ti banka dala ostatak.
ZNaci, takav kredit moze dici samo onaj ko ima vec pola kesa, a taj ko ima pola kesa, uglavnom ima i ostatak, tako da mu kredit i ne treba..

Zatim,Ako je kredit hipotekarni, zar nije dovoljna imovina u vrijendosti (navodim primjer) (200 000 KM) , vec mora da ima pola sredstava od iznosa kredita??
To mi je prvi apsurd kod banaka.

Zatim, iznos kamate, koja je visoka 9-11% , sto je za velike i dugorocne kredite zaista pretjerano.

Zatim, cinjenica da ako ti je ostalo josh 1/3 iznosa kredita da bi ga isplatio i ako zelis da ga platis odjednom, cujem da ne izbijaju kamatu,sto mi je apsurdno.

Nemoj da te neko prevari i naplati ti kamatu na preostali dug u slučaju prijevremene otplate djela ili cjelog kredita.

Prvo nije mi poznato da to iko pokušava a drugo to nije dozvoljeno ni po zakonu.

Ono što banke i finansijske institucije rade je naplata provizije za zatvaranje kredita u iznosu od 3% na preostali iznos kredita (outstanding). I ovo je prevara jer je do prije par mjeseci to bilo svugdje 1% ali kako je Unicredit počela sa linijom stambenih kredita 6,99% bez troškova obrade sve ostale banke svjesne posljedica dižu ovu proviziju na 3%.

Problem naših bankara je što oni ne razumiju logiku kreditiranja odnosno što njihove kreditne službe slabo rade (zato MKO i cvjetaju) pa umjesto kada dođeš na 1/3 duga da ti daju nekakav popust za prijevremenu otplatu i da ti uvale novi veći kredit oni te samo zavlače.

Zombi.

Ako nekome daš 10.000 KM na 10 god, normalno je da očekuješ da ti se vrati iznos koji ima istu ili uvećanu vrijednost. Samo kalkulišući inflaciju nećeš dobiti stvarnu vrijednost. Jel' sad jasno.

I da se nadovežem i ja na prijevremenu otplatu.
Važno je napomenuti da veći dio kamate se naplati u prvim mjeseima otplate pa ako je npr. kredit uzet na 3 godine već poslije prve godine ste platili više od pola kamate.
A mislim da svi dozvoljavaju da se prijevremeno otplati kredit i da jedino ako si "stvarno dobar klijent" onda te hoće zadržati ali na pogrešan način.

_________________
I'm a man that will go far
Fly the moon and reach for the stars
With my sword and head held high
Got to pass the test first time, yeah
I know that people talk about me
I hear it every day
But I can prove them wrong 'cause I'm right first time.

Ocigledno govorimo o razlicitim stvarima. Ti pricas o kreditima, sto i jeste tema ovdje, ali sam ja malo skrenuo. Ja sam htio da kazem da ako npr. neku kolicinu novca ostavis u jastuk i izvadis ga nakon odredjenog vremena kalkulisuci inflaciju/deflaciju dobijas stvarnu vrijednost, odnosno vidis koliko (u vecini slucajeva) te drzava pokrala. Zato sam rekao da je bankama bitna stopa inflacije kada racunaju kamatu.

I da li mislite da ce banke u narednom periodu znacajnije sniziti kamatne stope?

_________________
Цвете от луната

Prvo banke u narednom periodu neće značajnije smanjiti kamatnu stopu. Razloga za to je više ali nećemo u detalje. Najjednostavnije, ako si zaposlen da li ćeš samostalno bez nekog razloga predložiti direktoru da ti se smanji plata odnosno zarada. Isto razmišlja i banka.

Razumijem šta misliš ali inflacija nije jedina stvar. Zašto bi ti lova bila u jastuku kada je možeš oročiti na 10 god i po isteku tog perioda značajno uvećati taj iznos.

Inflacija u normalnim okolnostima nije pljačka od strane države. Ja sam pobornik stvaranja vještačke inflacije u svrhu ekonomskog razvoja. To spada u monetarni inžinjering i koriste ga sve države svjeta a USA najviše.

Ma cisto hipoteticki...




Ma kako nije pljacka? Da se time koriste (gotovo) sve drzave svijeta uopste ne sporim, a ti meni sad reci kako to drzave stvaraju trajnu vjestacku inflaciju ako ne stampanjem novca. Kad vec spominjes USA, ako vec nekoliko godina realna vrijednost roba i usluga proizvedenih u USA raste, a vrijednost dolara konstantno opada to moze jedino da znaci da momci iz Fed-a vrijedno stampaju papirice zelene boje. I tako vlada "na crno" oporezuje sve ono sto su ameri stvorili... Ako grijesim ispravi me.

A ta teorija o razvoju ekonomije vjestackom inflacijom mi je poznata... I meni spada u isti kos sa teorijama da rat razvija ekonomiju i (a to su neki ekonomisti zaista tvrdili!!!) da ce posljedica Katrine biti "ekonomski razvoj".

Inflacija zaista moze da stvori privremeni ekonomski napredak, ali kao sto se vec nekoliko puta u istoriji pokazalo svaki neosnovani napredak kad-tad dodje na naplatu u vidu ekonomske depresije.

_________________
Цвете от луната

Gledaj i "depresija" kao period u ciličnom kretanju privrede ima svoje pozitivne efekte i od nje ne treba bježati nego je treba planirati i usmjeravati i prilagođavati interesima "zajednice".

Sa druge strane realan privredni rast baziran samo i isključivo na materijalnim vrijednostima dovodi do depresije.

Pa dobro, ekonomske depresije su neizbjezan dio ciklicnog procesa, ali one izazvane inflacionim ekonomskim rastom su teze i duze od od ostalih. Uzmi samo primjer americke depresije u 30im, koje su posljedica inflacionog buma u dvadesetim.

A koliko se depresija moze "planirati i usmjeravati" je upitno. Obicno mjere koje vlada preduzima (samo uzmi za primjer tzv. "stagflaciju") samo nepotrebno produbljuju i produzavaju depresiju. Osim toga sta se sada desava u Japanu?

_________________
Цвете от луната

Da se vratimo na kredite.
Kad bi ste trebali negdje uzeti kredit npr. potrošački šta bi trebalo da uradimo Mi koji se bavimo kreditiranjem da bi VI postali naši klijenti.
Jer u u moru jednakih svako se po nečemu ističe.
Dali vam je bitna kamata ili je bitno koliko se brzo dobije kredit.
A za one koji imaju kreditno iskustvo imate li svoju rang listu ,pošto vjerujem da ste ih sve prošli raspitujuči se o uslovima.

_________________
I'm a man that will go far
Fly the moon and reach for the stars
With my sword and head held high
Got to pass the test first time, yeah
I know that people talk about me
I hear it every day
But I can prove them wrong 'cause I'm right first time.

Da skratimo, kome treba kredit neka se javi murphiju na PP i rješena stvar.

Kriza 30-tih je prouzrokovana klasičnim slomom liberalne ekonomije i rješena je uvođenjem upravo ovoga o čemu ja govorim t.j. ograničenoj planiranoj državnoj intervenciji u monetarnoj i poreskoj politici.

Zahvljujući ovome je izbjegnuta kriza 70-tih kao i krajem 90-tih. Odnosno krize su bile ali je njihov uticaj bio stimulativan.

Da citiram John-ov kolateralni poucak: "Da bi dobio kredit moras prvo da dokazes da ti nije potreban."

_________________
"Gvozdje se beve dok je svatko, a kad nije svatko onda... kuvac..." - Kovenko

O ovome se u najmanju ruku moze diskutovati. Planiram uskoro da procitam Rothbardovu America's Great Depression koja iznosi malo drugaciju interpretaciju ovih dogadjaja.

_________________
Цвете от луната

pa podjednako se bitne i kamata kao i brzina dobijanja istog.

U svakom slucaju, kamata 4-6 % je podnosljiva i postoje krediti u BL sa takvom kamatom doduse ne kod vecine banaka, ali evo prijedlog da i ostale idu u tom pravcu.

Sto se tice dobijanja kredita, ne svidja mi se da kad predas zahtjev cekas po 20 dana -1 mjesec otprilike da bi isti bio odobren.
Jer komisija navodno zasjeda 1 u 7 dana, a ja opet cekam 1 mjesec

Takodje ono sto bih uvela da ako si vec imao jedan kredit u toj banci, uredno ga vratio da ti banka momentalnu po isteku tog ponudi sledece kreditno zaduzenje po povoljnijim uslovima, u smislu nize kamate , dobro i banci a i korisnicima, a ne samo nesto manju papirologiju.
Zar nije bolje smanjiti kamatu, a ono sto se dobije smanjenjem kamate da ubrzaju povratak kredita u smislu skracenog perioda vracanja, jer cistom logikom, desava se brzi povrat novca u banku.. a korisniku je lakse vracati kredit 5 godina nego 7 godina, samim tim niza kamata, pare se brze vrate i mozes korisniku da ponudis sledeci kredit na npr. veci iznos ...
A plus na to sve, takava banka ce me pridobiti i za sve ostale potrebe, meni je lakse da stalno radim samo sa jednom bankom, a ne da moram ganjati njih 5 okolo, gdje sta povoljnije.. i sta god ubuduce meni zatreba od usluga, oni znaju sve o meni npr, mnogo manje papirologije, mnogo povezaniji odnos banka-klijent, a sve sa tim opadajucim kamatama.

Zatim posebno namijenjeni rediti za nabavke opreme, sredstava za rad, za odredjene djelatnosti, a da pri tome ne gleda se samo trenutna plata onog ko ga vraca, vec da se uzmu u ozbir sva njegova djelatnost, imovinsko stanje, znaci da garant takvog kredita budu malo sireg aspekta, a ne striktno 1/3 plate.
(ja sam cula da "par banaka", da ne imenujem , za Dr daju takve posebne kredite, jer znaju da oni rade na vishe mjesta i da se vrate ta sredstva..) , pa ima li ista od toga??
I naravno ti specijalni krediti za opremu da idu sa manjom kamatom!

p.s. jesam li previse zahtjevna??
mada mislim da ce se ovo desavati, jer vecina banaka se renovirala, "presvukli" su se u mermer, sredili, preselili, utabali dobre plate, narod je vec ispucao dosta kredita, sada je red da malo spuste loptu, kriterije i uslove!

a da, rang lista po mojoj procjeni:
1.LHB
2. Pro kredit
3. HBV
4. Zepter
5. Hypo
6. Nova Banjalucka
7. Razvojna
A MKO: Sinergija i Mikrofin