banjalukaforum.com

Dobrodošli na banjalukaforum.com
Danas je 28 Mar 2024, 18:09

Sva vremena su u UTC [ DST ]




Započni novu temu Odgovori na temu  [ 123 Posta ]  Idi na stranicu Prethodni  1, 2, 3, 4, 5, 6, 7  Sledeća
Autoru Poruka
PostPoslato: 30 Mar 2017, 09:14 
OffLine
Stara kuka
Stara kuka
Korisnikov avatar

Pridružio se: 30 Jun 2015, 20:56
Postovi: 4175
*ојрима


Vrh
 Profil  
 
PostPoslato: 30 Mar 2017, 09:22 
OffLine
Stara kuka
Stara kuka
Korisnikov avatar

Pridružio se: 29 Okt 2015, 17:40
Postovi: 4515
Spoiler:
U Zakonu o porezu na dobit (“Službeni glasnik Republike Srpske", broj 94/15) član 3. mijenja se i glasi:
“(1) U skladu sa odredbama ovog zakona, poreski obveznik je:
1) pravno lice, rezident Republike Srpske za dobit koju ostvari iz bilo kog izvora u Republici Srpskoj, Federaciji BiH, Brčko Distriktu BiH ili u inostranstvu,
2) poslovna jedinica pravnog lica iz Federacije BiH ili Brčko Distrikta BiH, a koja je registrovana na teritoriji Republike Srpske, za dobit koju ostvari iz izvora u Republici Srpskoj,
3) pravno lice iz Federacije BiH ili Brčko Distrikta BiH za dobit ostvarenu od nepokretnosti koje se nalaze na teritoriji Republike Srpske,
4) nerezident koji posluje putem stalnog mjesta poslovanja, za dobit ostvarenu iz izvora u Republici Srpskoj, i
5) nerezident za prihod, odnosno dobit ostvarenu iz izvora u Republici Srpskoj.
(2) Poreski obveznik je i pravno lice iz stava 1. t. 1), 2) i 3) ovog člana i u slučaju da ostvari gubitak u toj poreskoj godini.".
Član 2
Poslije člana 3. dodaju se novi čl. 3a. i 3b, koji glase:
“Član 3a
(1) Rezident Republike Srpske, u skladu sa odredbama ovog zakona, jeste pravno lice koje ispunjava jedan od sljedećih uslova:
1) sjedište pravnog lica je upisano u registar poslovnih subjekata u Republici Srpskoj ili
2) mjesto stvarne uprave i nadzor poslovanja pravnog lica nalazi se na teritoriji Republike Srpske.
(2) Nerezident je lice čije se sjedište, odnosno mjesto stvarne uprave i nadzora poslovanja nalazi izvan teritorije Bosne i Hercegovine.
Član 3b
(1) Dobit iz izvora u Republici Srpskoj obuhvata dobit po osnovu:
1) djelatnosti koju obavlja rezident u Republici Srpskoj,
2) djelatnosti koju obavlja nerezident putem stalnog mjesta poslovanja u Republici Srpskoj,
3) nepokretnosti i prava na nepokretnostima koje se nalaze u Republici Srpskoj,
4) prodaje nepokretnosti koje se nalaze u Republici Srpskoj,
5) prodaje pokretnih stvari ukoliko je prodaja ostvarena u Republici Srpskoj,
6) raspodjele dobiti (dividende i učešće u dobiti) koju ostvari rezident ili koja se može pripisati stalnom mjestu poslovanja u Republici Srpskoj,
7) kapitalne dobiti od prenosa hartija od vrijednosti, učešća u kapitalu u rezidentim poreskim obveznicima ili koja se može pripisati stalnom mjestu poslovanja u Republici Srpskoj,
8) kamate koju plaća rezidentni poreski obveznik ili stalno mjesto poslovanja u Republici Srpskoj,
9) naknade po osnovu autorskih prava, prava srodnih autorskom pravu ili prava industrijske svojine, kao i naknade od zakupa koju plaća rezidentni poreski obveznik ili stalnom mjesto poslovanja u Republici Srpskoj i
10) usluge koju plaća rezidentni poreski obveznik ili stalno mjesto poslovanja u Republici Srpskoj.
(2) Izvorima dobiti u Republici Srpskoj smatraju se i drugi prihodi, ukoliko su nastali od obavljanja djelatnosti u Republici Srpskoj.".
Član 3
U članu 7. tačka 2) mijenja se i glasi:
“2) prihod u obliku kamate ili njenog funkcionalnog ekvivalenta na dužničke hartije od vrijednosti koje emituje Republika Srpska ili jedinica lokalne samouprave u njenom sastavu,".
Tačka 3) briše se.
Dosadašnje t. 4), 5), 6) i 7) postaju t. 3), 4), 5) i 6).
Član 4
U članu 9. u tački 12) poslije riječi: “osnovu" riječ: “i" briše se i dodaje zapeta.
U tački 13) poslije riječi: “zaliha" dodaju se riječ: “i" i nova tačka 14), koja glasi:
“14) rashodi od umanjenja vrijednosti gudvila".
Član 5
Član 12. mijenja se i glasi:
“(1) Rashodi amortizacije stalnih sredstava priznaju se na godišnjem nivou prilikom obračuna poreske osnovice, i to primjenom proporcionalne metode na pojedinačna sredstva prema sljedećim amortizacionim stopama na grupe sredstava:
1) nepokretnosti i postrojenja - 3% i
2) nematerijalna sredstva, osim softvera - 10%.
(2) Osnovicu za obračun amortizacije stalnih sredstava iz stava 1. ovog člana predstavlja njihova nabavna vrijednost koja je utvrđena u skladu sa propisima kojima se uređuje računovodstvo.
(3) Rashodi amortizacije stalnih sredstava priznaju se na godišnjem nivou prilikom obračuna poreske osnovice, i to primjenom degresivne metode na grupisana sredstva prema sljedećim amortizacionim stopama na grupe sredstava:
1) kompjuteri, informacioni sistemi, softveri i serveri - 40% i
2) oprema i ostala sredstva - 20%.
(4) Osnovicu za obračun amortizacije stalnih sredstava iz stava 3. ovog člana predstavlja neamortizovana vrijednost grupe sredstava u poreskom periodu, pri čemu se vrijednost grupe sredstava:
1) uvećava za nabavnu vrijednost sredstva, iznos ulaganja u poboljšanja, obnovu i rekonstrukciju stalnih sredstava u grupi, ukoliko se navedeni iznos ulaganja uključuje u nabavnu vrijednost pojedinačnih sredstava u skladu sa propisima kojima se uređuje računovodstvo,
2) umanjuje za prodajnu vrijednost otuđenih sredstava i naknade primljene za gubitak sredstava i
3) umanjuje za preostali (neamortizovani) iznos obaveze po finansijskom lizingu, u slučaju raskida ugovora o finansijskom lizingu prije isteka predviđenog roka.
(5) Ukoliko je osnovica za obračun amortizacije stalnih sredstava iz stava 3. ovog člana manja od nule, taj negativan iznos dodaje se poreskoj osnovici, a osnovica amortizacije se postavlja na nulu.
(6) Ukoliko se izvrši otpis pojedinačnih stalnih sredstava iz stava 3. ovog člana, rashodi koji nastanu po tom osnovu se ne priznaju prilikom utvrđivanja poreske osnovice.
(7) Ukoliko je osnovica za obračun amortizacije stalnih sredstava manja od 1.000 KM, taj iznos se priznaje u cijelosti kao rashod prilikom utvrđivanja poreske osnovice.".
Član 6
Poslije člana 12. dodaje se novi član 12a, koji glasi:
“Član 12a
(1) Stalnim sredstvima u smislu ovog zakona smatraju se materijalna (nepokretnosti, postrojenja, oprema i biološka sredstva) i nematerijalna sredstva, osim gudvila (engl. goodwill), čiji je vijek upotrebe duži od 12 mjeseci.
(2) Amortizaciji ne podliježu zemljište, šuma i slična obnovljiva prirodna bogatstva, investiciona imovina, spomenici kulture i umjetnička djela.
(3) Amortizacija je poreski priznat rashod samo za sredstva koja su u vlasništvu poreskog obveznika, a izuzetno i ukoliko je poreski obveznik sredstva nabavio putem finansijskog lizinga, amortizacija tih sredstava se priznaje njihovom korisniku.
(4) Ne priznaje se kao poreski rashod amortizacija sredstava sa kojima se ne obavlja djelatnost poreskog obveznika.
(5) Ne priznaje se kao poreski rashod amortizacija obračunata na otpisanu osnovicu sredstava iz člana 12. stav 1. ovog zakona.
(6) Neotpisana vrijednost stalnih sredstava iz člana 12. stav 1. ovog člana uništenih usljed elementarnih nepogoda ili prirodnih katastrofa (poplava, požar, zemljotres i drugo) proglašenih na osnovu akta nadležnog organa s kojima se ne može obavljati djelatnost je poreski priznat rashod.
(7) Sredstva uništena usljed elementarnih nepogoda popisom utvrđuje popisna komisija nadležnog organa, a o izvršenom popisu obavezno se sačinjava zapisnik i popisna lista.
(8) Ministar donosi pravilnik kojim se detaljnije propisuje poreski tretman amortizacije stalnih sredstava.".
Član 7
Poslije člana 14. dodaje se novi član 14a, koji glasi:
“Član 14a
(1) Izuzetno od člana 14. ovog zakona, rashodi kamata se ne priznaju u poreskom bilansu za iznos u kojem neto rashodi kamata prelaze 30% poreske osnovice, a u koju nisu uključeni prihodi i rashodi po osnovu kamata.
(2) Neto rashod kamata u smislu stava 1. ovog člana predstavlja pozitivnu razliku između rashoda i prihoda po osnovu kamata.".
Član 8
Član 21. mijenja se i glasi:
“(1) Poreskim obveznicima, izuzev finansijskih institucija, priznaje se na teret rashoda ispravka vrijednosti sumnjivog potraživanja koja proistekne u vezi sa prodajom robe ili usluga, ali samo ako je prihod od prodaje bio prethodno uključen u poresku osnovicu poreskog obveznika na sljedeći način:
1) do 25% iznosa potraživanja koje je starije od 12 mjeseci,
2) do 50% iznosa potraživanja koje je starije od 18 mjeseci i
3) do 75% iznosa potraživanja koje je starije od 24 mjeseca.
(2) Izuzetno od stava 1. ovog člana, sumnjivo potraživanje priznaje se u cijelosti na teret rashoda ukoliko nije naplaćeno u roku od 12 mjeseci od dana dospijeća potraživanja na naplatu i ako je poreski obveznik preduzeo najmanje jednu od sljedećih mjera za naplatu tog potraživanja:
1) utužio potraživanje,
2) podnio zahtjev za izvršenje nadležnom sudu,
3) pokrenuo postupak prinudne naplate,
4) potraživanje prijavio u stečajnom postupku nad dužnikom ili
5) postigao sporazum sa dužnikom u postupku likvidacije ili stečaja.
(3) Sumnjiva potraživanja koja su priznata kao rashod, a kasnije se naplate, uključuju se u poresku osnovicu za poresku godinu u kojoj je izvršena naplata.".
Član 9
U članu 24. stav 3. mijenja se i glasi:
“(3) Kapitalni dobici i gubici koji nastanu u toku poreske godine priznaju se prilikom utvrđivanja poreske osnovice ukoliko oni nisu uključeni u prihode, odnosno rashode i ukoliko se isti ne odnose na stalna sredstva iz člana 12. stav 3. ovog zakona.".
Član 10
U članu 26. stav 1. mijenja se i glasi:
“(1) Poreskom obvezniku koji na teritoriji Republike Srpske izvrši ulaganje u opremu, postrojenja i nepokretnosti za obavljanje registrovane proizvodne djelatnosti u vrijednosti većoj od 50% ostvarene dobiti (poreske osnovice) tekućeg poreskog perioda umanjuje se obaveza poreza na dobit za 30%.".
Član 11
Član 27. briše se.
Član 12
U članu 37. u stavu 3, kao i u cijelom tekstu Zakona, riječi: “strano pravno lice" zamjenjuju se riječju: “nerezident" u odgovarajućem padežu.
Član 13
U članu 38. poslije stava 1. dodaje se novi stav 2, koji glasi:
“(2) Izuzetno od stava 1. ovog člana, godišnja prijava poreza po odbitku podnosi se najkasnije u roku od 30 dana nakon završetka poreske godine.".
Dosadašnji stav 2. postaje stav 3.
Član 14
U članu 43. u stavu 2. u tački 3) riječi: “stranog pravnog lica" zamjenjuju se riječima: “u pravnom licu".
Član 15
U članu 44. u stavu 1. ispred riječi: “Porez" na početku teksta broj: “1" u obostranoj zagradi briše se.
Stav 2. briše se.
Član 16
U članu 45. ispred riječi: “Porez" na početku teksta dodaje se broj: “1" u obostranoj zagradi.
U stavu 1. tačka 5) mijenja se i glasi:
“5) za stručne, naučne, tehničke i obrazovne usluge (istraživanje tržišta, reklama i promocija, rukovođenje, konsalting, poresko i poslovno savjetovanje, revizorske, računovodstvene, pravne usluge, edukaciju i druge slične usluge),".
Poslije stava 1. dodaju se novi st. 2. i 3, koji glase:
“(2) Pored obaveze plaćanja poreza iz stava 1. ovog člana, porez po odbitku plaća se i za prihod od usluga koje plaća rezident Republike Srpske rezidentu države sa kojom BiH nema zaključen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.
(3) Porez po odbitku plaća se i u slučaju da se isplata prihoda iz st. 1. i 2. ovog člana nerezidentu vrši na drugi način, osim u novcu.".
Član 17
U članu 46. tačka 3) mijenja se i glasi:
“3) prihode u obliku kamate ili njenog funkcionalnog ekvivalenta na dužničke hartije od vrijednosti koje emituje Republika Srpska ili jedinica lokalne samouprave u njenom sastavu.".
Član 18
U članu 50. stav 1. mijenja se i glasi:
“(1) Ukoliko pravno lice - rezident Republike Srpske ostvaruje prihode u inostranstvu, a prihod je oporeziv i u Republici Srpskoj i u inostranstvu, onda se porez plaćen u inostranstvu odbija od poreza na dobit rezidenta u Republici Srpskoj.".
Član 19
Član 52. mijenja se i glasi:
“(1) Ukoliko se prihod nerezidenta ostvaren u Republici Srpskoj, prema odredbama ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, oporezuje samo u državi nerezidenta, isplatilac prihoda - rezident Republike Srpske dužan je da pribavi potvrdu o rezidetnosti za korisnika prihoda - nerezidenta koja je izdata od nadležnog organa države korisnika prihoda, ne stariju od godinu dana.
(2) Ukoliko se na prihod nerezidenta ostvaren u Republici Srpskoj primjenjuje niža ili ista poreska stopa u odnosu na stope navedene u članu 44. ovog zakona, zasnovana na ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, isplatilac prihoda - rezident Republike Srpske dužan je da obezbijedi Poreskoj upravi, pored dokaza iz stava 1. ovog člana, i ovjerenu izjavu o prihodu i korisniku prihoda na obrascu koji propisuje ministar.
(3) Isplatilac prihoda dužan je da u svojoj arhivi posjeduje dokaze iz st. 1. i 2. ovog člana i te dokaze podnese Poreskoj upravi prilikom podnošenja poreske prijave poreza po odbitku.
(4) Ministar donosi pravilnik o uslovima i načinu oporezivanja porezom po odbitku.".
Član 20
U članu 61. tačka 2) mijenja se i glasi:
“2) Pravilnik o amortizaciji stalnih sredstava u poreske svrhe (član 12a. stav 8),".
Tačka 5) mijenja se glasi:
“5) Pravilnik o uslovima i načinu oporezivanja porezom po odbitku (član 52. stav 4).".
Član 21
Poslije člana 61. dodaje se novi član 61a, koji glasi:
“Član 61a
Osnovicu za obračun amortizacije stalnih sredstava iz člana 12. stav 3. ovog zakona prilikom formiranja grupe sredstava čini njihova knjigovodstvena vrijednost na dan 1. januar 2017. godine.".
Član 22
Ovaj zakon se objavljuje u “Službenom glasniku Republike Srpske", a stupa na snagu 1. januara 2017. godine.


The_new_Statesman je napisao:
Cekaj, da li ovo znaci da moras imati 100.000 prometa da bi bio u PDV sistemu?

50 K za sada, ovo su planirane izmjene

_________________
Definiši mizoginiju i onda je upakuj sa neshvatanjem načina fukcionisanja medija, i eto ti Foruma.


Vrh
 Profil  
 
PostPoslato: 30 Mar 2017, 10:05 
OffLine
Samo jedan iznad mene
Samo jedan iznad mene
Korisnikov avatar

Pridružio se: 29 Mar 2005, 18:06
Postovi: 36385
Znam da je sada 50, ali po tekstu iz NN se da zakljuciti da se neces moci registrovati u PDV sistem ako ne pravis 100 000 prometa? Zar to nije kontra razvoja male privrede? Pogotovo one realne koja se bavi proizvodnjom?

Btw. kolika je poreska stopa na dobit? Neko kaze jedinstvena 10%, neko pominje 20%na kes (mada to ne razumijem).


Vrh
 Profil  
 
PostPoslato: 30 Mar 2017, 10:10 
OffLine
Stara kuka
Stara kuka
Korisnikov avatar

Pridružio se: 30 Jun 2015, 20:56
Postovi: 4175
The_new_Statesman je napisao:
Cekaj, da li ovo znaci da moras imati 100.000 prometa da bi bio u PDV sistemu?

Ваљда са 100 мораш ући, а до тада је могућност избора.


Vrh
 Profil  
 
PostPoslato: 30 Mar 2017, 10:17 
OffLine
Samo jedan iznad mene
Samo jedan iznad mene
Korisnikov avatar

Pridružio se: 29 Mar 2005, 18:06
Postovi: 36385
Pa to je logicno, ali vidis da se baja iz teksta zali da ima previse takvih firmi. Sta mu to "previse" uopste znaci?


Vrh
 Profil  
 
PostPoslato: 30 Mar 2017, 10:18 
OffLine
Stara kuka
Stara kuka
Korisnikov avatar

Pridružio se: 30 Jun 2015, 20:56
Postovi: 4175
Људи не журе да улете у систем, тако да када дигнеш праг за обавезни улазак, доста ових из 50-100 групе неће ући.


Vrh
 Profil  
 
PostPoslato: 30 Mar 2017, 10:21 
OffLine
Samo jedan iznad mene
Samo jedan iznad mene
Korisnikov avatar

Pridružio se: 29 Mar 2005, 18:06
Postovi: 36385
Razumijem da frizeri ne zure, ali malim proizvodjacima nece biti svejedno ako ne bude mogucnosti izbora.


Vrh
 Profil  
 
PostPoslato: 30 Mar 2017, 11:15 
OffLine
Stara kuka
Stara kuka
Korisnikov avatar

Pridružio se: 30 Jun 2015, 20:56
Postovi: 4175
Ма биће могућност избора. Као и до сада уосталом.


Vrh
 Profil  
 
PostPoslato: 30 Mar 2017, 13:19 
OffLine
Samo jedan iznad mene
Samo jedan iznad mene
Korisnikov avatar

Pridružio se: 29 Mar 2005, 18:06
Postovi: 36385
Glupo bi bilo da nema.


Vrh
 Profil  
 
PostPoslato: 01 Apr 2017, 16:00 
OffLine
Stara kuka
Stara kuka
Korisnikov avatar

Pridružio se: 29 Okt 2015, 17:40
Postovi: 4515
čujte neimači pojma šta je humor prvog aprila
Fagus gasi pogone u Republici Srpskoj?
http://www.nezavisne.com/ekonomija/priv ... koj/419954
Citiraj:
Tragom ove informacije, nazvali smo Branka Malijevića, menadžera prodaje firme FAGUS d.o.o. koji nam je rekao da se zapravo radi o prvoaprilskoj šali koja za cilj ima animiranje javnih preduzeća, kako bi se unaprijedila proizvodnja i dobijanje sirovina za preradu drveta.


Sve sam zajebant do zajebanta.

_________________
Definiši mizoginiju i onda je upakuj sa neshvatanjem načina fukcionisanja medija, i eto ti Foruma.


Vrh
 Profil  
 
PostPoslato: 01 Apr 2017, 16:42 
OffLine
Stara kuka
Stara kuka
Korisnikov avatar

Pridružio se: 30 Jun 2015, 20:56
Postovi: 4175
Мора да им је 50нијансипиве радио кампању.


Vrh
 Profil  
 
PostPoslato: 01 Apr 2017, 21:56 
OffLine
Stara kuka
Stara kuka
Korisnikov avatar

Pridružio se: 29 Okt 2015, 17:40
Postovi: 4515
*Nepy

_________________
Definiši mizoginiju i onda je upakuj sa neshvatanjem načina fukcionisanja medija, i eto ti Foruma.


Vrh
 Profil  
 
PostPoslato: 03 Apr 2017, 13:30 
OffLine
Stara kuka
Stara kuka
Korisnikov avatar

Pridružio se: 29 Okt 2015, 17:40
Postovi: 4515
Nije baš sve 100 % istina, ali opet je dobar primjer za druge opštine
Citiraj:
Kotor Varoš, jedna je od tri opštine u Republici Srpskoj koja ima najmanju stopu nezaposlenosti. Svi radno sposobni u ovoj opštini rade, tako da poslodavci koji rade na novim investicijama, traže i radnika više u okolnim mjestima. Da je to zaista moguće u BiH potvrdio je u razgovoru za poslovni portal Akta.ba načelnik Opštine Kotor Varoš Zdenko Sakan. Kaže kako privatni sektor radi na novim investicijama. Grade se nove fabrike i očekuju nova zapošljavanja koja će do kraja godine dostići broj od 750.

INVESTICIJE I RADNA MJESTA

"Fabrika 'Sportek' koja zapošljava 2.000 radnika gradi halu u kojoj će do kraja godine zaposlenje dobiti još 500 radnika. Dermal koji ima 500 zaposlenih završava izgradnju fabrike, ubacuju mašine i treba da zaposle još 150 radnika. Firme iz mašinske industrije Sim Technik i Mehaničke Konstrukcije rade na izradi hala i očekujemo da će i ovdje određeni broj ljudi biti zaposlen", kaže Sakan, napominjući kako su sve ove firme nosioci razvoja ovoga kraja.

Inače, rukovodstvo Fabrike mašinskih proizvoda "SimTechnik" koje je osnovano 2007. godine i zapošljava 230 radnika planira da do sredine ove godine uloži oko milion eura za nabavku savremene opreme visokog kvaliteta za izradu mašinskih dijelova. Također, nedavno su stavili u funkciju i novi proizvodni pogon koji se prostire na površini od tri hiljade metara kvadratnih, a u toku je izgradnja nove hale za skladištenje robe na površini od 600 metara kvadratnih.

Direktor firme Ivo Marić ističe da su konstantna ulaganja neophodna da bi zadržali imidž pouzdanog partnera za sve korisnike usluga.

"Naše preduzeće je, uz još nekoliko privrednih subjekata, zaslužno što je Kotor Varoš jedna od rijetkih opština u BiH sa suficitom u izvozu. Početkom godine smo zaposlili 15 novih radnika, uložili smo znatna sredstva u novu opremu, a imamo potrebu da zaposlimo još 15 radnika do sredine ove godine", kaže Marić.

Svoje proizvode plasiraju na njemačko tržište. "Preduzeće je koncipirano na izradi mašinskih dijelova u pojedinačnoj i maloserijskoj proizvodnji. Tokom poslovanja sprovode se visoki zahtjevi kvaliteta, uz primjenu znanja u svim fazama procesa rada", naglašava Marić.

U "Sim tehniku" posebnu pažnju posvećuju angažovanju stručnog kadra koji se permanentno usavršava, a dobra iskustva imaju sa učenicima Srednjoškolskog centra u Kotor Varošu koji redovno dolaze na praksu.

"Potencijalni partneri iz inostranstva će lakše uspostaviti saradnju sa našim preduzećem ukoliko vide sa kakvim stručnim kadrom raspolažemo", kaže Marić.

NEDOSTATAK RADNE SNAGE

Inače, u ovome kraju zaposleno je 5.200 osoba, dok je njih od 2.000- 2.500 na Zavodu za zapošljavanje. Uglavnom radi se o osobama preko 50 godina starosti i koji koriste neke druge privilegije ili nisu zainteresovani za posao jer su fakultetski obrazovani.

"Ko želi da dobije posao u ovim fabrikama ne treba mu posebna intervencija, prijavi se, čeka i dobije posao", pojašnjava Sakan, dodajući kako je ovaj kraj od ranije poznat po obućarskoj tradicije, tako da nije bilo teško nastaviti stare puteve.

Problem sa kojim se trenutno susreću je nedostatak radne snage, jer su svu koja je bila na raspolaganju u ovoj opštini iscrpili.

"Iako u sektoru obućarstva i kožarstva ima 2.500 zaposlenih i stalno raste potreba za novim kadrovima u Srednoj školi u Kotor Varoši već deset godina nema obućarske struka. Tako da od ove godine ide jedno odjeljenje obućara i mašinskih tehničara", kaže Sakan, pojašnjavajući kako je samo prošle godine firma Sim Technik zaposlila kompletno odjeljenje mašinskih tehničara koji su u ovoj firmi obavljali praksu.

_________________
Definiši mizoginiju i onda je upakuj sa neshvatanjem načina fukcionisanja medija, i eto ti Foruma.


Vrh
 Profil  
 
PostPoslato: 03 Apr 2017, 15:47 
OffLine
Majstorski kandidat
Majstorski kandidat
Korisnikov avatar

Pridružio se: 31 Jul 2011, 10:31
Postovi: 440
Ovi tekstovi za KV su više dosadili i bogu i narodu, svaka dva dana po jedan, bjež jbt :D


Vrh
 Profil  
 
PostPoslato: 03 Apr 2017, 18:17 
OffLine
Samo jedan iznad mene
Samo jedan iznad mene
Korisnikov avatar

Pridružio se: 29 Mar 2005, 18:06
Postovi: 36385
A u cemu je kvaka?


Vrh
 Profil  
 
PostPoslato: 03 Apr 2017, 20:51 
A druge opstine tjeraju strane investitore...


Vrh
  
 
PostPoslato: 03 Apr 2017, 21:36 
OffLine
Majstorski kandidat
Majstorski kandidat
Korisnikov avatar

Pridružio se: 31 Jul 2011, 10:31
Postovi: 440
Opština sigurno ima jak marketing čim ovako štancaju tekstove :D

Inače, skoro je Žitopeka otvorila svoju pekaru u KVu, uskoro dolazi i Manja, već traže radnike za obuku..


Vrh
 Profil  
 
PostPoslato: 03 Apr 2017, 22:08 
Kamo srece da je svugdje ovakva zaposlenost...znam da nisu plate nesto velike, ali i to bi nadam se vremenom doslo na svoje, za nekih 5, 10 ili 15 godina...


Vrh
  
 
PostPoslato: 03 Apr 2017, 23:33 
OffLine
Stara kuka
Stara kuka

Pridružio se: 16 Jun 2011, 12:04
Postovi: 7734
Lokacija: Mejdan
Milan je napisao:
A druge opstine tjeraju strane investitore...

U KV se brzo može dobiti građevinska dozvola, kažu i za 48h. U nekim drugim opštinama i gradovima ne toliko brzo. Negdje se to mjeri mjesecima, pa i godinama, čak i ako su svi papiri uredni.
Nekim investitorima je ovo prednost. Još kada se pročuje... A nije toliko daleko od velikih gradova, poput BL.

The_new_Statesman je napisao:
A u cemu je kvaka?

Fleksibilna administracija i jeftina radna snaga.
Oko 2000 radnika radi u dvije fabrike obuće.
Mada su počele i neke druge fabrike da se šire, poput one za mašinsku tehniku.
Bolje i to nego da se mjesto gasi, poput mnogih.


Vrh
 Profil  
 
PostPoslato: 04 Apr 2017, 05:52 
OffLine
Administrator
Korisnikov avatar

Pridružio se: 15 Nov 2002, 13:51
Postovi: 39396
Lokacija: Месечева икра
Kvaka je u tome da su ovi Talijani prvo otišli u Prnjavor ali su im tražili pikslu.

Послато са Lenovo A6020a40 уз помоћ Тапатока

_________________
Bubi frubi


Vrh
 Profil  
 
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Započni novu temu Odgovori na temu  [ 123 Posta ]  Idi na stranicu Prethodni  1, 2, 3, 4, 5, 6, 7  Sledeća

Sva vremena su u UTC [ DST ]


Ko je OnLine

Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 10 gostiju


Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Ne možete slati prikačene fajlove u ovom forumu

Pronađi:
Idi na:  
Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
Hosting BitLab
Prevod - www.CyberCom.rs