Moji imaju 600 stabala šljive i svake godine znam tačno koliko se uloži u taj voćnjak, šta se tačno radi, koliko se isplati itd.
Žao mi je što moram reći ali NiZ je u totalnoj zabludi sa ovim "svih mi lijekova moga dede apotekara" metodama.
To bi bilo kao napraviš dijete i onda mu umjesto vakcine nakon porođaja "prepišemo" cijeđenu pomorandžu sa malo đumbira, rendanu jabuku ili naparavanje kamilicom.
Inače prskanje se kod mene radi ne da bih nekoga trovao i zaradio milione nego da se spasi šta se spasiti može.
Prvi problem bude mahovina koje ima sve više i više i koja potpuno prekirije stablo još i prije nego olista.
Dalje imaš problem sa gusjenicama koje obožavaju mladi list i u stanju su da totalno unište listove i time ubiju kompletno stablo.
Da ne spominjem plemenjaču, šarku (od koje nema lijeka osim obaranja stabla i sadnje sorti otpornih na šarku - čačanske sorte šljiva).
Crvavost plodova, biljne uši i šljivinu osu rješavamo prskanjem protiv parazita još prije nego olista jer paraziti polažu larve upravo u sam cvat i potrebno je spriječiti i samo polaganje larvi. Kasnije nema nikakvog efekta. Preparati se kupuju u bio-apotekama i to nakon konsultacije sa agronomima i literaturom.
Pored toga potrebna je dobra godina tj jaka zima koja traje dovoljno dugo da stablo ostane u stadiju mirovanja sve dok ne prođu mrazevi. Toplo vrijeme u februaru znači ćao za kompletan rod jer će drvo da pusti cvat u sred sezone mrazeva. Kasnije sezonu može da sjebe magla (koje ima jako puno na obroncima manjače i to prvenstveno nakon pravljenja hidrocentrale u mjestu Bočac), kiša koja spriječi oprašivanje (seljaci ovo pokušavaju popraviti preseljenjem košnica u voćnjake) ali i velike vrućine u kasnijem periodu koje isuše plodove ili ih totalno ubiju....
Više o ovome zna moj stari ,... ja sam samo sirova snaga

Inače rakiju pečemo sami. Stari je neka vrsta ludog naučnika pa je pravio neke komore u rakijskom kotlu koje služe da odvajaju špice prije nego kom ode na pečenje (špice stvaraju gorčinu u rakiji). Takođe u tim komorama se izdvaja metil alkohol i mravlja kiselina te još neke štetne materije koje spadaju u otrove. Ovo se radi kontorlisanim predgrijavanjem sadržaja jer nabrojani otrovi isparavaju nekoliko stepeni prije etil alkohola koji prestavlja glavni sadržaj (čini mi se ispod 70oC). Šljive se prije sipanja u kace gnječe i kidaju kako bi se stvorila što kompaktnija komovica i ubrzalo vrenje. Upotreba dodatnog šećera ne dolazi u obzir i nikada se u porodici nije koristio (3 generacije).