banjalukaforum.com

Uf, hajmo ovako?

Proizvedem/kupim robu godisnje u vrijednosti od 100.000 KM, prodam vani za 150.000 KM? Sta meni, odnosno firmi ostane nakon placanja svih poreza?

Pa ako je tako pojednostavljeno, t.j. ostvario si dobit od 50.000 ? PDV u drzavi si isplatio, isplatio si sve doprinose,plate radnika, odnosnso svi troskovi ulaze u vrijednost tih 100.000km i imas cist profit od 50.000 ?
Onda placas samo porez na dobit od 10%, t.j. ostaje ti 45.000. I ako prodajes vani, ne placas pdv na te usluge ali dobijas povrat novca za ulazni pdv. Medjutim drzava u koju izvozis, t.j. u kojoj prodajes proizvode ti namece PDV na tvoje proizvode/usluge. Ako izvozis u Hrvatsku, na tvoje proizvode ide PDV od 23% a dobijas povrat na ulaganja i repromaterijal od 17%.

ako grijesim neka me neko ispravi.


A sto se tice PDVa(ulaznog i izlaznog).
Ako si recimo proizveo robe u vrijednosti od 10.000 i prodao istu u toku mjesec dana. Imas izlazni pdv u vrijednosti od 1700km(17% od toga). A sad, tokom tih mjesec dana ti placas komunalije(struju,vodu,telefon) i ulazes u firmu, recimo kupujes auto u vrijednosti od 5000km za firmu. Recimo da su svi ti troskovi za tebe iznosili 6000km u tih mjesec dana, 17% od toga je 1020km - ovo je ulazni pdv. PDV koji placas drzavi dobijas tako sto izlazni oduzimas od ulaznog pdva. Znaci ti si duzan da drzavi isplatis 680km na kraju mjeseca za porez na dodatnu vrijednost, znaci sto vise ulazes u firmu, manje placas pdv.

_________________
http://www.codebluestudio.com

Jesi iz BL? Ajde ako mozes, objasni detaljnije kako si prosao kroz administraciju i svo prijavljivanje ? Cime se bavi firma ako nije tajna ?

_________________
http://www.codebluestudio.com

Svaka cast Frenki. Ova tema ti je zlatna vrijedna, jos kad bi se vise ljudi ukljucilo... Jbg-a, nije bitno cime se bavite, necemo otimati jedni drugima poslove

Frenki, proizveo sam robu u vrijednosti 100.000 dakle, u to spada sve od struje, komunalija, telefona, papira, plata itd. itd.

Sta tu podlijeze PDV-u? Ili sta je oslobodjeno u slucaju inostranstva. 100.000, 150.000 ili 50.000?

ja sam sad malo zbunjen....cekaj da malo stavimo stvari na svoje mjesto!

jel to ako si cisto zaradio prvih 50.000km ne placas PDV ili sta?

_________________
V@nja je rekao da mogu da vas za*ebavam............. ko izda p*zda

Ne radi se o zaradi, vec valjda o prometu.

cuj kakve veze ima promet na PDV?

Ni to mi nije jasno...kontam ovako,ako sam kupio robu u iznosu od 100 000km i prodao za ajmo reci 150 000km jel na tih 50 000 ne placam PDV ili sta?

_________________
V@nja je rekao da mogu da vas za*ebavam............. ko izda p*zda

Ne, ne. Cek sad cu skuckati malo siri tekst o PDVu

_________________
http://www.codebluestudio.com

U svijetu postoje 3 oblika PDVa:
-proizvodni
-dohodovni
-potrosni
a svaki od ovih se zasniva na dva nacela:
-oporezivanje po nacelu porijekla
-oporezivanje po mjestu krajnje potrosnje
BiH je izabrala potrosni oblik sa mjestom kranje potrosnje. PDV je usvojen krajem 2005. godine a poceo se primjenjivati od 1. januara 2006., tada je ujedno BiH presla sa "Poreza na promet" na "Porez na dodatnu vrijednost." Razlika izmedju poreza na promet i poreza na dodatnu vrijednost je u tome sto se porez na promet ubire jednokratno tek u fazi maloprodaje dok PDV ubire porez postepeno odnosno u svakoj fazi proizvodno/prometnog ciklusa, tako da pare u drzavu stizu brze iako postepeno. Ali glavna razlika je u tome sto je Porez na promet snosio samo kupac kao krajnji korisnik proizvoda dok putem PDVa porez proporcionalno snose svi.

Primjer:

Tvoje trgovinsko preduzece kupuje robu od proizvodnog preduzeca za 100.000km pri PDVu od 17%, znaci u fakturi koju si dobio ti pise PDV 17000km(u sklopu te cijene od 100.000km). Dalje tvoje trgovinsko preduzece prodaje kupljenu robu za 150.000km i kupcu obracunavas porez na dodatnu vrijednost u iznosu od 25500 (150.000 x 0.17). Znaci naplacen pdv je 25500km a placen 17000km pa je razlika za placanje drzavi 8500km. Znaci ti ces platiti drzavi 8500km PDVa. I tebi ostaje profita 50.000-8500=41500km
A gle sad, sa druge strane razlika u cijeni prodate robe koju si ostvario, jeste 50.000 i kad to pomnozis sa pdvom(0.17) dobijes isto 8500km. T.j. ponovo dolazis do profita od 8500km. I tako se on racuna. Ovo gore sto sam napisao se zove zacarani krug i pokazuje kako svi placaju taj PDV a opet prihod koji ti ostvaris(tih 50.000) pomnozen sa 17% dodje do iste cifre.

Dalje, kakav je uticaj poreza na preduzece:

Propisi o PDVu utvrdjuju rok placana ovog poreza drzavi svakih 30 dana, nezavisno od momenta naplate potrazivanja od kupca odnosno momenta placana obaveza prema dobavljacu. Sta to znaci ? To znaci da se tokovi placanja placanja obaveza prema dobavljacu a samim tim i PDVa iskazanog u fakturi dobavljaca i tokovi naplate potrazivanja od kupaca a samim tim i PDVa iskazanog u fakturi kupca ne podudaraju sa rokovima placanja drzavi, recimo da je to svakog 10.og u mjesecu. To znaci da si ti obavezan da platis tu razliku izmedju naplacenog i placenog PDVa svakog 10.og u mjesecu bez obzira da li je tebi kupac platio tu fakturu, ako nije, ti ces biti u gubitku sve dok ne rijesis to potrazivanje od njega, t.j. placas fakticki njegov PDV. To je onaj zacarani krug koji su spominjali na pocetku ove teme, naime ako ti ne uspjes svoja potrazivanja naplatiti od kupca, onda nemas para da platis svoja dugovanja dobavljacu a on od svog i tako u krug....

Kako ostvariti povrat PDVa ?

Ukoliko je placeni PDV veci od naplacenog, odnosno ukoliko je ulazni PDV(ulaganje u obrtna sredstva/kapital) veci od izlaznog(pdv od prodaje), imas pravo povrata novca u toj razlici. E sad, problem je sto drzava zahtjeva placanje PDVa svakih mjesec dana a ona vrsi povrat tek nakon 60 dana a nekad i prodje i pola godine...I ako je tvoje preduzece platilo ulazni PDV dobavljacu, onda ces ti imati dodatno finansijsko naprezanje sve dok ti drzava ne isplati povrat poreza, sto znaci sve duzi rokovi povrata dovode preduzece u sve tezi finansijski polozaj. Jedino izvoznici ostvaruju povrat u nekom kracem roku(trebalo bi biti 30 dana)



Promet ima veze sa PDVom, jer ako tvoja firma ostvaruje promet veci od 50.000km onda moras da placas PDV, a ako je manji oslobodjen si PDVa mada se mozes dobrovoljno prijaviti ali pusti sad to.

Gore je bilo rijec o izvozu, a na izvoz ti ne placas PDV od 17% BiH nego drzavi u kojoj izvozis, ako izvozis u HR ti ces platiti 23% PDVa jer je porez na dodatnu vrijednost u HR 23%. Ali da ne bi bilo zbunjujuce pusti sad izvoz.

_________________
http://www.codebluestudio.com

Sad, mene zanima da li se PDV moze izbjeci za prvu godinu s obzirom da se on gleda iz bilansa...a za prvu godinu mozes imati samo procjenu

_________________
http://www.codebluestudio.com

znaci kako god bilo ako ti je profit veci od 50 000km moras placat PDV........a sta ako u toj cifri od 50 000km moras placat radnike?

primjer:
Firma je zaradila tih 55 000km i ima zaposleni 10 radnika,svakom treba platit platu od nekih 1000km sto iznoci 10 000km...........e sad je moje pitanje jel jos uvjek treba placati PDV ili ne?

_________________
V@nja je rekao da mogu da vas za*ebavam............. ko izda p*zda

Ne, ne profit nego promet iliti sav prihod koji je tvoja firma ostvarila. Profit dobijes kad od prihoda oduzmes rashod a on je daleko manji nego promet a nerjetko je i u minusu..

_________________
http://www.codebluestudio.com

e to me interesuje

i jos jedno pitanje da ti postavim......znaci sta je sa povlasticama u vezi putovanaj/telefona itd stvari?

dali to mogu povratit preko prihoda/zarade?

_________________
V@nja je rekao da mogu da vas za*ebavam............. ko izda p*zda

To podllijeze zakonu o porezu na dobit. Naime sluzbena putovanja ukoliko si jedini radnik firme, odnsono ne zaposljavas nikog, se ne racunaju u rashode, pa ces imati nesto veci porez na dobit. Ali tu imas milion cakica tako da bez konsultanta i/ili advokata neces mnogo uspjeti, evo ti Zakon o porezu na dobit preduzeca.
http://www.pokreniposao.ba/docs/uploads/3A%20-%20Zakon%20o%20porezu%20na%20dobit%20FBiH%20i%20izmjene%20i%20dopune%20zakona.pdf

_________________
http://www.codebluestudio.com

Registracija preduzetničke djelatnosti - primjer Banja Luka

1. Odobrenje za obavljanje djelatnosti izdaje Odjeljenje za privredu Grada.

Odjeljenju je potrebno dostaviti sljedeću dokumentaciju:
1. popunjen obrazac zahtjeva,
2. ovjerena fotokopija lične karte,
3. uvjerenje o državljanstvu ili ovjerena fotokopija pasoša,
4. uvjerenje o poslovnoj sposobnosti, ako se djelatnost obavlja kao osnovna (izdaje ga Centar za socijalni rad),
5. ovjerena kopija dokaza o odgovarajućoj stručnoj spremi, odnosno dokaz da će se zaposliti lice sa odgovarajućom stručnom spremom,
6. uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti, ako se djelatnost obavlja kao osnovno zanimanje,
7. dokaz o radnom statusu, za osnovno zanimanje – dokaz da nije u stalnom radnom statusu (izdaje ga Zavod za zapošljavanje, za dopunsko zanimanje – uvjerenje poslodavca da je u stalnom radnom odnosu i ovjerena fotokopija radne knjižice,
8. dokaz o tehničkom prijemu (ovjerena kopija upotrebne dozvole za korištenje poslovnih prostorija koju ćete dobiti u Odjeljenju za prostorno uređenje grada/opštine),
9. pravni osnov korištenja poslovnog prostora (ugovor o zakupu, ugovor o prodaji, posjedovni list),
10. uvjerenje Suda za prekršaje da podnosiocu zahtjeva nije izrečena pravosnažna mjera zabrana obavljanja tražene djelatnosti,
11. ugovor o osnivanju ortačke radnje (samo ukoliko su osnivači 2 ili više lica),
12. opštinsku/gradsku administrativnu taksu (iznosi takse su različiti i propisuju se opštinskim/gradskim odlukama, a zavise i od vrste djelatnosti koja se registruje. Npr. taksa za registraciju ugostiteljske djelatnosti u Banjoj Luci iznosi 100 KM).
13. uplatnicu za pregled poslovnih prostorija (npr. u Banjoj Luci, za pregled poslovnih prostorija pri registraciji zanatske djelatnosti, plaća se 20 KM).
Odejeljenje za privredu je dužno da u roku od 15 dana, od dana uredno podnesenog zahtjeva, izda rješenje kojim konstatuje da su ispunjeni uslovi za obavljanje djelatnosti.

2. Izrada pečata
Pečat se može izraditi u bilo kojoj pečatoreznici, gdje je na uvid potrebno dostaviti rješenje o registraciji.
Izrada pečata iznosi 20 – 30 KM.

3. Registracija kod Poreske uprave RS
Prijava poreskog obveznika se vrši kod organizacione jedinice Poreske uprave
u čijoj se nadležnosti nalazi lokacija glavnog mjesta poslovanja.
Za registraciju porekog obveznika, potrebno je Poreskoj upravi dostaviti:
1. popunjen obrazac prijave PZR 1,
2. rješenje opštinskog/gradskog organa o obavljanju djelatnosti,
3. ovjerenu kopija lične karte,
4. broj žiro računa kod poslovne banke (privremenog),
5. republičku taksu (2 KM).
Potvrda o registraciji poreskog obveznika, dobija se u roku od dva do tri dana od dana podnošenja zahtjeva.

4. Otvaranje žiro računa
Žiro račun možete otvoriti u bilo kojoj poslovnoj banci.
Prilikom otvaranja računa banci je potrebno dostaviti:
1. rješenje opštinskog/gradskog organa o obavljanju djelatnosti,
2. kartone deponovanih potpisa lica ovlaštenih za potpisivanje naloga radi raspolaganja sredstvima sa računa,
3. potvrdu o registraciji poreskog obveznika.

5. Registracija obveznika poreza na dodatu vrijednost
Prijava obveznika PDV-a, vrši se kod mjesno nadležnog regionalnog centra Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
Obavezi prijavljivljnja podliježu sva lica čiji oporezivi promet dobrima ili uslugama u prethodnoj godini prelazi ili je vjerovatno da će preći prag od 50.000,00 KM.
Za registraciju obveznika PDV-a, potrebno je dostaviti:
1. zahtjev za registraciju PDV obveznika,
2. rješenje opštinskog/gradskog organa o obavljanju djelatnosti,
3. potvrdu o registraciji poreskog obveznika od Poreske uprave RS,
4. uplatnice na ukupan iznos od 15,00 KM na ime troškova upisa,
5. druge dokumente u zavisnosti od vrste registracije, a u skladu sa Pravilnikom o registraciji obveznika PDV-a.

6. Prijava zaposlenih Fondu penzijsko invalidskog osiguranja RS
Prijava se vrši Fondu penzijsko invalidskog osiguranja RS.
Prijava se vrši tako što se Fondu PIO dostavi sljedeća dokumentacija:
1. obrasci M2 i M3 za prijavu zaposlenih,
2. ugovori o radu,
3. rodne listove zaposlenih,
4. radne knjižice.
Prijava zaposlenih se vrši odmah i ne plaća se.

7. Početak obavljanja djelatnosti
Preduzetnik je dužan otpočeti sa obavljanjem odobrene djelatnosti u roku od šest mjeseci od dana pravosnažnosti rješenja za obavljanje te djelatnosti.
Pored toga preduzetnik je obavezan da, nadležnom opštinskom organu, prijavi početak obavljanja djelatnosti najmanje osam dana prije početka.

Download datoteke 1A - BL Zahtjev za registraciju pred djelat.doc

Download datoteke 1B - BL Zahtjev za registraciju domace radinosti.doc

Download datoteke 1C - BL Zahtjev za registraciju poljoprivredne djelatnosti.doc

To je sa pokreniposao.ba stare stranice.

_________________
http://www.codebluestudio.com

Znaci, sta kosta advokat ili tako neko da ovo sve pozavrsava?

I jos nesto, glede PDV-a i onih 50.000 profita, da li onda porez na dobit placam na 50.000 ili na 41.500 KM, koliko mi i ostane?

Spomenuo sam problem naplate u prethodnom odgovoru na temu... U petak smo potpisali ugovor sa LRC kreditnim biroom. Telekom recimo već odavno svu napatu radi preko njih.

Na računu fino piše rok plaćanja (20. u mjesecu za prethodni mjesec), toleriše se dodatnih 20 dana kašnjenja (ukupno 40 dana od dana izdavanja računa), nakon toga iz bilinga ide export neplaćenih računa koji zadovoljavaju ovaj uslov i pravac LRC.

Sutra kada odu da traže kredit, kupe telefon preko Mtel'a, .... Žao nam je...

Plate to i okrenu se drugom dobavljacu

Upravo procitah vic koji me podsjetio na temu. Da ne kvarim puno temu stavicu u spoiler.

@blaf Dobar

Podsjeti me na dan pred sam otvor lokala´.....

Sve sredjeno, papirologija, uredjaji i sva potrebna i nepotrebna sranja, pozivnice poslane, zovemo likove koji su trebali doci da ugrade fiskalnu kasu (uplaceno, prijavljeno na vrijeme...), kaze teta, zao mi je, svi operateri zauzeti, mozete doci na red tek za sedmicu, dvije ...
I ja bi joj tad najradje ispricao o psu,zeni i siroj familji, ali sreca pa nadjem putic okolo, uz pomoc majke stele, zbavim privremenu dozvolu za rad bez fiskalne kase, tako da su mogli doci i za deset sedmica.....

_________________
Da se pitalo većinu, još bismo bili na istom baobabu u Africi, jahali grane i krezavo se smijali onoj budali s vizijom što je sišla dolje, umislivši da može hodati na dvije noge i polugom zatući mamuta...