Na strani firme A
-------------------
Firma A je uvezla robu na npr. kojoj je PDV 1000 KM. Ta firma je platila drzavi 1000 KM PDV. Tih 1000 KM se uracunava kao ulazni PDV. Deo te robe (necemo uzeti idealan slucaj da je prodala celu kolicinu firmi B) prodaje firmi B. Na fakturi stoji da je PDV na fakturisana dobra 800 KM. Tih 800 KM je duzna da plati firma B i tih 800 KM se racuna kao izlazni PDV firme A. Na kraju obracunskog perioda pravi se razlika izmedju ulaznog i izlaznog PDV i imamo racunicu 1000 - 800 = 200 KM. To znaci da je firma A u preplati poreza 200 KM. Posto se ne radi o izvozu nema povrata sredstava (imate nekoliko postova nize detaljnije o ovome) nego se tih 200 KM prenosi u naredni poreski period u kojem mozda nece biti uvoza dobara, tj. nece biti ulaznog PDV nego samom prodaja. To znaci da ako firma A u narednom mesecu bude prodala tj. fakturisala toliko dobara da ima npr. 350 KM izlaznog PDV imace sledecu racunicu 200 KM (kredit iz prethodnog perioda) - 350 KM = -150 KM. Dakle, firma A na ime PDV treba UIO-u da plati jos 150 KM.
Strana firme B
-----------------
Firma B je zaprimila dobra od firme A i fakturu na kojoj stoji da je PDV 800 KM. Platila je fakturu dobavljacu tj. firmi A. U kalkulaciji svoje prodajne cene je izbila PDV iz nabavne cene, dodala svoju marzu i formirala cenu kostanja na koju ce se dodavati PDV. U tom mesecu tj. poreskom periodu je prodala robe tako da ima 900 KM PDV (dakle, imala je robu, dodala je marzu i na to obracunala PDV - posto je marza povecala cenu kostanja proizvoda sada je i PDV 900, a ne 800 KM). Nakon fakturisanja ili maloprodaje te robe stvorena je obaveza izlaznog PDV od 900 KM. Racunica glasi ulazni minus izlazni, dakle : 800 - 900 = -100. Firma B je duzna UIO/drzavi da plati jos 100 KM.
... i tako dalje i tako blize moooooooj Stanoje...
