Kako smo postali svjetski šampion
u gušenju vlastite duhanske industrije
Piše: Marina KAVAZ-SIRUČIĆ
09/05/05
Preko BiH se godišnje ”opere” 4 do 5 hiljada tona cigareta
BiH je jedina zemlja na svijetu u kojoj proizvodnja domaćeg duhana ničim nije zaštićena i u kojoj uvozne cigarete koštaju isto ili manje od domaćih. Usamljen primjer je i po tome što se u njoj za trećinu više cigareta proda nego popuši. Svjetski raritet je i po jedinstvenoj akcizi za sve vrste cigareta, ali možda najveći apsurd je u tome da od duhanske industrije u BiH živi 15.000 ljudi, a da država nema zakon o duhanu.
Gdje su cigarete?
BiH trenutno proizvodi oko 3,5 hiljada tona duhana godišnje, na plantažama u sembersko-posavskom kraju, istočnoj i zapadnoj Hercegovini. Fabrike duhana u Sarajevu, Banjoj Luci, Mostaru i Ljubuškom mogu proizvesti 6,5 hiljada tona cigareta. U posljednjih 20 godina, građani BiH godišnje popuše maksimalno 8,5 hiljada tona cigareta. Dakle, nedostaju nam proizvodnja 3 hiljade tona duhana, koji bi mogle preraditi domaće fabrike i 2 hiljade tona uvezenih cigareta da bi pušačke potrebe bile podmirene. Međutim, samo u prošloj godini BiH je uvezla 8.120 tona cigareta, a sama Fabrika duhana Sarajevo (FDS) prodala 4 hiljade tona. Vratimo se na podatak o broju popušenih cigareta i upitajmo gdje je završio ostatak?
“Zbog niskih dažbina na uvoz cigareta, BiH je idealna tranzitna zemlja. Uvezene cigarete, za koje je BiH prošle godine platila 150 miliona KM, dijelom završavaju na okolnim tržištima, u SCG, Italiji...”, kaže Lazar Mirkić, predsjednik Grupacije za proizvodnju i preradu duhana pri Privrednoj komori RS.
“Moguće je da uvezene cigarete uopšte ne dođu na naše tržište, već samo papiri”, smatra Šefik Lojo, direktor FDS. Još konkretniji je Dubravko Prstojević, direktor Fabrike duhana Banja Luka, kada kaže da postoje pouzdani podaci da se 4 do 5 hiljada tona cigareta godišnje “opere” preko BiH. „Međutim, kada ste čuli da je neko pao na pranju takvih papira”, pita Prstojević.
Dio uvezenih cigareta vrati se u zemlju porijekla. Tako građani Hrvatske, nastanjeni uz granicu sa BiH, vikendom dođu u BiH i pokupuju cigarete rovinjske Fabrike duhana, jer su ovdje mnogo jeftinije nego u Hrvatskoj. Primjerice, kutija yorka u Hrvatskoj košta 2,5, a u BiH 1,5 KM. Isti recept primjenjuju i istočni susjedi, pa se na pijaci Arizona kod Brčkog takva trgovina odvija ne pojedinačno, već autobusima.
Uvođenje reda na tržištu cigareta nagovijestio je federalni Zakon o duhanu usvojen prošle godine. U njemu su cigarete svrstane u 3 grupe (A-cigareta mekog pakovanja sa najmanje 50 posto domaćeg duhana i prvi put proizvedena u BiH, B-istovrsna cigareta tvrdog pakovanja i C-sve ostale cigarete koje ne zadovoljavaju ove kriterije).
Zakon o duhanu
“Međutim, uspostavom Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) i jedinstvenog ekonomskog prostora prestao je smisao primjene ovog zakona samo u FBiH. Federalni zakon je otišao na državni nivo, uz napomenu duhanara da zakon o akcizama ne može biti donesen bez državnog zakona o duhanu”, kazao nam je Vedad Hadžimusić, pomoćnik federalnog ministra industrije, energetike i rudarstva. Praksa je pokazala da može, pa je 1. januara počela primjena Zakona o akcizama BiH u kojem je propisana jedinstven porez na promet duhanskim prerađevinama od 49 posto. Kivni zbog ovoga, kao i činjenice da je zakon donesen uoči Nove godine, na brzinu i nestručno, duhanari su posredstvom privrednih komora tražili diferenciranu akciznu stopu, ali ni do danas nisu dobili odgovor. Parlament BiH je usvojivši Zakon o akcizama, Vijeće ministara i UO UIO obavezao da do kraja januara daju prijedloge njegove izmjene, ali ni to se još nije dogodilo. “Kada se ne poštuju zaključci Parlamenta, na osnovu čega će se poštovati vapaj duhanara”, pita Lojo.
“Pretpostavljam da je uzrok ovakve situacije u tome što nema zakona o duhanu na državnom nivou, koji bi izvršio klasifikaciju cigareta prema kvalitetnim skupinama i omogućio diferencijaciju akciza, ali to je posao Parlamenta. UIO mora primjenjivati važeći zakon. Iako nas često prozivaju kao zakonodavca, predlagač Zakona o akcizama nije Uprava, već Vijeće ministara”, kaže Dinko Ćorluka, pomoćnik direktora UIO za sektor poreza. UO UIO na sjednici 11. maja treba dati svoj stav na prijedlog izmjena Zakona o akcizama, ali, prema Ćorlukinim riječima, UO nije nadležan za izmjenu iznosa akciza, pa će se korekcije odnositi samo na poboljšanje teksta zakona u dijelu koji tretira predmete i procedure oporezivanja. UO UIO zauzeće stav i o prijedlozima izmjene Zakona o akcizama koje su dali duhanari. U Ministarstvu finansija RS rečeno nam je da njegovi članovi u UO neće podržati izmjene u smislu diferencijacije akciza, a da će se o svemu vjerovatno očitovati i Odbor za privredu i finansije NSRS.
Višesedmični pokušaji da od odgvornih ljudi u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa saznamo sudbinu Zakona o duhanu bili su jalovi. Ministru Draganu Doki smo još 2. marta uputili zahtjev za razgovor, na koji nam nije odgovoreno. Premijeru Adnanu Terziću u dva navrata smo postavili pitanje zaštite domaće proizvodnje, ali nismo stigli dalje od njegovog savjetnika za medije. Sve su prilike da će se obistiniti riječi Orhana Robovića, predsjednika Grupacije duhanske industrije pri VTKBiH: „Doći ćemo u situaciju da nam naš duhan uopšte neće trebati, a onda neka država razmišlja šta će sa domaćim proizvođačima”.
Respekt
Zbog uvozne politike, od tri velike fabrike duhana, u najtežoj poziciji je mostarska. Prodaja je u prošloj godini bila 10 puta manja nego prije samo četiri godine.
“BiH su napale kompanije iz okruženja. Rovinjska tvornica je izbacila cigaretu simboličnog naziva respect i svima nam udarila šamar. Kao da želi reći: tu smo da vidite ko je gazda u ovoj državi”, kaže Bakir Pekušić, direktor FDM.
Zanimljivo je da respecta nema na hrvatskom tržištu.
Jedinstvena markica
Cigarete FDS u RS se ponegdje i mogu kupiti, ali banjalučke na tržištu FBiH nikako. Pravilnik o jedinstvenoj poreznoj markici, iz nepoznatih razloga objavljen je tek u aprilu, zbog čega je kasnio i tender za izbor štampara. Utješno je da ćemo bh. markicu uskoro ipak imati, nakon čega bi prodaja cigareta trebala prestala pratiti liniju entiteta.
_________________ " Gori od zlocinca je onaj ko zlocin zaboravi i oprosti"
"U ime zrtava genocida - zlocincima niko nema pravo oprostiti!"
"Zbog urbicida - sve moramo obnoviti!"
|