Citiraj:
Obezbjeđenje steglo džeparoše
Džeparenja i krađa artikala po tržnim centrima u gradu, koje su vršili organizovane grupe i bračni parovi, sve je manje, jer su pooštrene mjere obezbjeđenja objekata.
Na banjalučkoj tržnici najčešći su slučajevi džeparenja, jer u svakodnevnoj gužvi džeparoši koriste nepažnju kupaca. U zadnjem periodu smanjuje se broj takvih slučajeva jer "Tržnica" ima organizovanu sopstvenu službu obezbjeđenja, koja se brine o sigurnosti mušterija i zakupaca. Služba broji 13 radnika raspoređenih na novoj pijaci u Lazarevu i glavnom objektu u centru grada.
Prema riječima Duška Đukića, šefa Službe obezbjeđenja u "Tržnici", poznata su im sva lica koja čine prekršaje, a o njima izvještavaju nadležne organe, Centar za socijalni rad i Centar javne bezbjednosti Banjaluka.
"Za sada najviše problema imamo sa džeparenjem i često naši radnici pronalaze prazne novčanike u vodokotlićima u toaletima jer džeparoši žele što prije da se oslobode dokaza o krivičnom djelu, pa izvade novac a novčanike bace. Česte su i sitne krađe po prodavnicama, a ponekad se radi i o organizovanim grupama koje su postale posebno vješte i već imaju neke uhodane metode pri krađi. Najčešće kradu sitnice koje se mogu sakriti ispod jakne, ali u posljednje vrijeme broj počinitelja ove vrste prekršaja se smanjio. Ponekad su u pitanju i kleptomani, koji imaju potrebu da nešto ukradu", rekao je Đukić.
Ako nekog od kupaca uhvate u krađi, Služba obezbjeđenja ima pravo da ga zadrži u objektu do dolaska policije i da mu oduzme ukradene artikle i oružje ukoliko ga posjeduje.
"Imali smo slučajeva bračnih parova koji su zajedno džeparili kupce i krali artikle od prodavaca tako što je jedno od njih izazivalo gužvu i skretalo pažnju na sebe, dok bi drugi krao stvari sa štandova ili iz prodavnica", dodao je Đukić.
Prodavači koji imaju zakupljene štandove na tržnici ističu da za sada nisu imali većih problema sa krađama, ali to je zbog toga što paze na svoje štandove i ako se udalje od svog prodajnog mjesta uvijek im neko pričuva štand.
"Pazimo na ljude koji se guraju u gužvama, a to se najčešće dešava nedjeljom. Nekada bi nam dolazili kupci zainteresovani za našu robu, a kad su željeli da je plate, vidjeli bi da im je neko ukrao novčanik", kaže jedna od prodavačica na tržnici.
Prema informacijama iz CJB Banjaluka, lopovi najčešće kradu prehrambene proizvode i artikle za ličnu higijenu, a neki od njih su povratnici u vršenju krivičnih djela ili narkomani.
"Jednom mi se dogodilo da je kupac ušao u kabinu da proba majicu koju je na kraju i kupio. Ali tom prilikom je ispod svoje jakne obukao još tri majice koje nije platio. Nisam ništa sumnjala, jer se majice nisu vidjele od jakne, a krađu sam primijetila tek kad sam zatvarala lokal", kaže prodavačica iz jednog od butika na tržnici.
Saša Kljajić, zaposlen u Tržnom centru OBI, ističe da je bilo slučajeva krađa, ali da do sada nisu uhvatili nijednog lopova.
"Pošto u našim objektima uglavnom prodajemo alat i slične proizvode, onda nam se desilo da nam nestaju samo pojedini dijelovi koji su lopovu potrebni kako bi popravio neki svoj uređaj", rekao je Kljajić.
Dijana Milanković-Kusturić, portparol "Delta maksija", kaže da su krađe u njihovim objektima svedene na minimum s obzirom da su svi obezbijeđeni video-nadzorom.
Kako kažu policijski službenici, saradnja sa službama osiguranja u tržnim centrima je dobra i zajednički rade kako bi se smanjio broj krađa. Smanjenje broja prekršaja je rezultat te saradnje.
Procedura
Prema informacijama iz Centra javne bezbjednosti Banjaluka, u slučaju kada obezbjeđenje na licu mjesta uhvati lopova u krađi, obavještava policiju. Ona šalje patrolu koja osumnjičenog hapsi i sprovodi u pritvor. Nakon toga o slučaju se obavještava tužilac, koji sastavlja izvještaj o otkrivanju počinioca krivičnog djela.
U prva tri mjeseca ove godine zabilježena su četiri slučaja krađe u tržnim centrima i pijacama, a prema Krivičnom zakonu RS, izvršilac krivičnog djela krađe kažnjava se novčanom kaznom ili kaznom zatvora u trajanju do tri godine.
Oce li iko stegnuti krupnu ribu