Citiraj:
A u čemu se zasniva njegov rad i njegovo iskustvo? Ne omalovažavam već me zanima.
Diplomirao na rudarsko geoloskom fakultetu u zagrebu 1964. godine. Postdiplomske studije zavrsio narudarsko-geoloskom fakultetu , smjer za geotehniku, u Beogradu 1988 godiner...na istom je i doktorirao 1998 godinena temu "Seizmicnost banjaluckog regiona i efekti zemljotresa na povrsini". Po projektu undp/unesco zavrsio specijalizxaciju iz seizmologije i inzinjerske seizmologije u IFZAHSSSR-Moskva, 1974 godineU dosadasnjem radu je realizioovao vishee od 100 strucnih programa, projekata i studija istrazivanja a najveci dio se odnosi na oblast geotehnickih nauka, seizmologija i i inzinjerska seizmologija....ima josh toga, ali mi se ne da pisati ...
Citiraj:
Ako se ne varam oni u seizmološkoj stanici na Šehitlucima samo očitavaju instrumente. Šta još rade?
Gore je ne samo seizmloska stanica nego i zgrada hidrometeoroloskog zavoda RS!
Citiraj:
Kaže se da inače ima dosta zemljotresa koje ljudi ne osjete ali ih instrumenti registruju
Istina
Citiraj:
koliko su ti mali zemljotresi česti, i da li je to prosječan broj kao inače u svijetu, ili je veći ili manji. I koliko je Banajluka trusna u odnosu na druga mjesta.
Ovo zaista ne znam...
Citiraj:
A i to oko teorije o periodičnom ponavljanju većih zemljotresa, volio bih znati šta naši seizmolozi misle o tome, i kad padaju ti vremenski okviri.
Nisam ni ovo siguran, ali mislim da je banjalucko podrucje pogadja jaci zemljotres otprilike svakih 30 godina..
Citiraj:
I ako može neko da objasni razliku između Rihterove i Merkalijeve skale, nekad se navodi jedna a nekad druga pa nije lako porediti zemljotrese, a mislim da ne govore o istom parametru zemljotresa, jedna je za magnitudu a druga za nešto drugo.
Jacina zemljotresa meri se raznim skalama. Najvise u upotrebi su Rihterova i Merkali-Kankani-Zibergova (MCS) skala.
Rihterova skala deli zemljotrese prema kolicini energije (magnitudi) koja se oslobodi u hipocentru (zaristu) zemljotresa.
Merkalijeva skala zemljotrese deli prema intenzitetu zemljotresa koji se oseca na povrsini tla.
Sledeca tabela prikazuje skraceni oblik Evropske makroseizmicke skale (EM-98 ).
I - Ne osjecaju ga ljudi, registruju ga samo seizmografi.
II - Reaguju samo vrlo osjetljive osobe u stanju mirovanja.
III - Osjeti ga vise ljudi u unutrasnjosti zgrada.
IV - U kucama ga osjeti veci dio stanovnika, a na otvorenom samo pojedinci. Posudje i prozori zveckaju. Pojedinci se bude iz sna.
V - Osjete ga mnogi i na otvorenom prostoru. Predmeti koji slobodno vise, zanjisu se. Kod pojedinaca izaziva manju paniku.
VI - Osjete ga sve osobe i bjeze iz kuca. Slike padaju sa zidova. Na slabije gradjenim zgradama nastaju prva ostecenja.
VII - Nastaju rusenja djelova namjestaja u stanovima. Ostecenja se javljaju i na kvalitetnijim kucama: manje pukotine na zidovima. Ruse se dijelovi dimnjaka na kucama, padaju crjepovi. Na slabijim objektima su moguca veca ostecenja.
VIII - Vecina ljudi otezano ostaju na nogama. Javljaju se ostecenja na 25% kuca, neke slabije se ruse. U vlaznom tlu i na padinama javljaju se manje pukotine.
IX - Opsta panika. Oko 50% kuca znatno je osteceno, mnoge se ruse, a vecina je neupotrebljiva za dalje stanovanje.
X - Teska ostecenja javljaju se na oko 75% objekata, a vecina njih se rusi. U tlu nastaju pukotine sirine do nekoliko centimetara; Sa padina se odronjavaju stijene, stvaraju se velika klizista u tlu.
XI - Ruse se sve zidane zgrade. U tlu nastaju siroke pukotine iz kojih prodire voda sa pijeskom i muljem. Javljaju se veliki odroni.
XII - Nijedan vjestacki objekat ne moze opstati. Tlo i reljef mijenjaju izgled, zarusavaju se jezera, dok rijeke mijenjaju svoja korita.