A.J.V.A.R. je napisao:
Nisam nigdje vidjela podatke kakva je situacija bila poslije zemljotresa 1981, on je bio za otprilike stepen slabiji nego iz 1969?
Sve receno stoji, samo mi je beton upitan. Na gradilistu se cesto pojavljuje beton koji ima papire za odgovarajucu marku ali mu je konzistencija nezadovoljavajuca, ne obradi se dovoljno pervibratorima, niti se susi kako treba (ubrzava se bez aditiva) i pukotine se javljaju gotovo odmah, a nerijetko i segregacija. To niko ne vraca, vec se samo premlati povrsinskom obradom i efikasno zamaskira.
Pretpostavlja se da će se zemljotres najjačeg intenziteta desiti jednom u 100.000 godina, onaj srednjeg jednom u 100 godina - a minimalni, bez štete, jednom u godini. Što se tiče njihove klasifikacija, postoji Rihterova skala - koja daje jačinu u magnitudama (maksimalno devet) i u izvoru poremećaja (u dubini tla). Pažnjom na lokalne faktore nastala je MSK64 (Merkalij-Siberg-Kankani-Skala iz 1964. godine). Ona je napravljena tako da se zemljotres gleda u tri osnovna uticaja: intenzitet (u stepenima - maksimalno 12), materijalna šteta i uticaj na čovjeka. Skala je logaritamska, što znači da 1. stepen osjeća samo mjerni instrument, 6. nije pola intenziteta od 12. Npr. 3 stepen se blago osjeća - na 6. spratu se ljulja luster, na 15. može doći do pukotina na fasadi. 6. stepen izaziva blagu paniku u stanovništvu. Na prvom spratu se mogu pojaviti pukotine. 11. stepen može da gasi postojeće i stvara nove izvore vode, dok 12. stepen mijenja reljef terena.
Mikrouticaji se karakterišu kroz sastav tla: Talasi zemljotresa jednakog intenziteta mjereni na stijeni i aluvijalnom tlu mogu da imaju razlike u amplitudama i njihovim ubrzanjima i do 12 puta.
Koliko je ovakav koncept sigurnosti tačan, nisam ni ja siguran. U Japanu je pri izradi projekta za Fukušimu uzet zemljotres od 11 stepeni kao mjerodavan sa vjerovatnoćom od 1/10.000 godina. 12. stepen je isključen - zahvaljujući mikroparametrima. Elektrana je počela sa radom u aprilu 1982. godine, i eto ti računa...
Što se tiče betona, aditivi i ubrzavanje procesa hidratacije imaju uticaja na CSH- i pogotovo na CSA-faze. Ova druga se pri nedostatku sulfata brine za prebrzo očvršćavanje i nastaju gubici rane čvrstoće. Kao dodatak se koriste Na-sulfati za dobijanje C-tri-sulfat-aluminata (C3SA). Uticaji na kasnu fazu čvrstoće su neznatni. Problemi se javljaju kod skupljanja, pogotovo kod statički neodređenih konstrukcija, jer gubitak čvrstoće i prinudni naponi smanjuju rezerve samog sistema - kinematički lanac se brže uspostavlja i veća je vjerovatnoća urušavanja.
Za zemljotrese je bitna elastičnost, koju beton dobija armiranjem ( betoni do 35MPa imaju module elastičnosti do 32.000 MPa, građevinski čelik 550 ima i do 200.000 MPa). Ako su pukotine, nastale nestručnim radom veće od 0,20 mm, postoji mogućnost uvlačenja CO2 iz zraka i pri dodiru sa vodom se razlaže CaCO, uvlači MgCO sa manjom čvrstoćom. Dodavanjem vode nastaje agresivna voda, ili ugljenična kiselina, koja dalje ispira CaCO. Nastaju mikropore i raste mogućnost krtog loma (Elastičnost se smanjuje, lom nastaje bez upozorenja - kao kod stakla). Osim toga, željezo korodira - nastaju zone tzv. Abplazung-a (ne znam našu riječ). Željezo se širi i prevazilazi malu otpornost na zatezanje u betonu. Ipak, prema dokazima o nosivosti, konstrukcija nije oštećena - dokazi graničnog stanja upotrebljivosti su ovdje mjerodavni.
Dođite studirati u Beč, nešto se i nauči!

Nadam se da je odgovor mjerodavan....