Budizam i hriscanstvo
Osnovni pojmovi na kojima je zasnovano hriscanstvo, ne postoje u budizmu, ili su tumaceni skoro potpuno u suprotnosti sa hriscanskim idejama – ovako bi sazeto mogao da izgleda opis odnosa izmedju budizma i hriscanstva.
1. Bog, kao vrhovni autoritet, ili kao izvor ljubavi, ili kao tvorac naseg sveta, u budizmu ne postoji. Postoje razlicita bozanstva, koja vise sluze kao metafore u poucnim pricama, i koja ne poseduju sustinsku nadmoc nad covekovom pozicijom (ponekad su cak i ismevana zbog svoje omamljenosti i izgubljenosti). Ideja prvobitnog tvorca, strana je budizmu, kao i celokupnoj indijskoj filosofiji.
2. Ideja vecite duse koja ce nakon smrti po zasluzi otici u raj ili pakao, ne postoji. Uopste, ucenjem o nepostojanju duse, anatti, budizam cini najradikalniji teorijski iskorak u odnosu na ostale religije.
3. Buda je covek kao i svaki drugi, dok je Isus, par stotina godina nakon svoje smrti, proglasen za sina Bozijeg.
4. Budizam, i kada je dobio svoj ideoloski uoblicen -izam, nikada nije progonio neistomisljenike, ili ih cerecio i spaljivao, kao sto su to radile hriscanske kolege. Razlog za to, pretpostavljam, jeste stalni, kroz vekove uvek odrzavani, sarkasticni odnos prema zagovornicima konacnih istina.
Ipak, na prakticnom nivou, mogu da se nadju odredjene veze, pre svega izmedju budistickog saosecanja i hriscanske ljubavi (iako su neki samoproklamovani hriscani, kao sto je Berdjajev, nalazili za shodno da dokazuju nadmoc ljubavi hriscana nad saosecanjem budista). Takodje, mogla bi se povuci paralela izmedju isihazma, meditativne prakse svetogorskih monaha, i razlicitih meditativnih tehnika koje se praktikuju u budizmu, ali iako ove slicnosti postoje, one su delovi dva potpuno razlicita sistema - jednog dogmatskog i hijerarhijskog (hriscanstvo), drugog prakticnog i cak previse sklonog ne guranju nosa tamo gde mu mozda nije mesto (budizam).
Medjutim, sa druge, eticke strane, budizam se moze shvatiti kao elitno hriscanstvo – sistem vrednosti je slican, vrednuju se saosecanje, blagonaklonost i ljubav, s tim sto su argumenti, filosofija i praktikovanje onog sto se propoveda, na strani budizma – zato sam iskoristio rec “elitno”. To moze delimicno da objasni popularnost budizma na Zapadu, medju intelektualnim krugovima - ljudima vaspitanim u hriscanskom i post-hriscanskom okruzenju, po navici je blizak “humanisticki” sistem vrednosti, a u budizmu mogu da pronadju prinicipijalnost i racionalnost koju hriscanstvo ne poseduje.
(
deo teksta preuzet sa: http://pankjemrtav.blogspot.com/2006/12/budizam-i.html )