banjalukaforum.com

Omer Hajjam, astronom i matematicar tokom druge polovine 11. vijeka, podario nam je Kalendar koji do dana danasnjeg omogucava precizno racunanje vremena i pocetak muslimanske Nove godine, ne samo u dan, nego tacno u sat, minutu i sekundu

Harun Er-Resid, halifa je prvi koji je izmislio sat i poklonio ga Karlu Velikom. Kad je taj poklon stigao do njega, uplasio se misleci da je bomba.

Ibn Sina poznati matematicar i filozof je prvi koji je izmislio nulu(0) i uveo je u matematiku. Sta bi danas bez nule?

Harun Er-Resid je ispred svoje kuce imao velike fontane, oblik lava iz cijih usta je tekla voda. To je do tada bilo nevidjeno

"IKRE BISMI RABBIKELLEZI HALEK. HALEKAL-INSANE MIN 'ALEK..."
"Uci u ime Gospodara tvoga koji sve stvara. Koji stvara covjeka od kapi tekucine. Citaj, Gospodar tvoj je Plemenit, koji poucava peru, koji covjeka poucava onome što ne zna."
Alek 1-5

Ovo su prve rijeci koje je Allah subhanehu ve te'ala objavio Svome posljednjem Poslaniku, Muhammedu sallallahu alejhi ve sellem. Iz ovih ajeta se vidi koliku važnost islam pridaje nauci. Medutim, i pored toga postoji mnogo onih koji tvrde da je islam nazadan i da se ne može uklopiti u savremeni svijet. Takvi su, naravno, u velikoj zabludi jer ne znaju, ili se prave da ne znaju, koliki je bio doprinos islama u razvoju nauke. Ipak, pored toga sto su u polju nauke muslimani dali najvise, za njih se govori da su nazadni. Osim toga na racun islamskih ucenjaka, mnogi zapadnjaci su postali "slavni" fizicari, matematicari, hemicari i drugo, dok se islamski ucenjaci i ne spominju.

PRAVO
Zahvaljujuci sveobuhvatnom karakteru Kur'ana, pravna nauka se brzo razvila kod muslimana. Pisani ustav potice od muslimana. Prvi takav ustav je sastavio sam Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem, kada je osnovao prvu islamsku drzavu u Medini, koji je i do danas sacuvan.

HISTORIJA
Doprinos muslimana proucavanju historije je veliki, posebno u utvrdivanju autenticnosti dokumenata. Roden u punom svjetlu historijskog doba, islam nema potrebe za legendama i pretpostavkama u svojoj vlastitoj historiji. Biografski leksikoni su jedna od karakteristika historijske literature kod muslimana.

GEOGRAFIJA I TOPOGRAFIJA
Hodocasce u Mekku i trgovina uticali su na razvoj komunikacija kroz prostrano islamsko carstvo. Najstarije muslimanske geografske karte predstavljale su Zemlju u kruznom obliku. Ibn Madzid, koji je bio kormilar na brodu Vaska da Game do Indije, vec tada spominje kompas, kao poznatu stvar. Rijeci "admiral", "arsenal", "kabl", "tarifa" itd. koje su izvorne arapske, jasno govore o uticaju muslimana na modernu zapadnu civilizaciju.

ASTRONOMIJA
Astronomija je nauka kojoj su muslimani dali veliki doprinos. Mnoge zvijezde i danas u evropskim jezicima imaju arapska imena. Reforma kalendara koju je izvrsio drugi halifa Omer ibn Hatab radijallahu anhu prevazilazi po svom savrsenstvu reformu gregorijanskog kaledara. Za vrijeme halife Me'muna, izmjeren je opseg Zemlje, sa iznenadujucim stepenom tacnosti. Pisana su djela o plimi i oseki, o izlasku i zalasku Sunca, o sutonu, a narocito o kretanju Sunca i Mjeseca. Allah subhanehu ve te'ala je istinu rekao:"I sve u kosmosu plovi." Jasin 40 Do otkrica da se u svemiru sve krece doslo je tek krajem sedamnaestog stoljeca. Kada se vratimo kroz historiju naci cemo da je crkva spaljivala naucnike zbog toga sto su govorili: "Zemlja se krece!" Bili bi ovo samo neki od primjera koji govore o doprinosu muslimana drustvenim znanostima. Karakteristika prirodnih znanosti u islamskoj nauci je u tome što je teziste stavljeno na oglede i istrazivanja. Dakle, i na polju prirodnih znanosti muslimani su ostvarili velike rezultate, ali je zapad vecinu tih otkrica pripisao svojim "naucnicima".

BOTANIKA
Botanika je kod muslimana bila posebno istrazivana. Izuzev imena nekih biljaka, koje nisu rasle u tadasnjem muslimanskom svijetu, nije bilo nijednog naziva stranog porijekla. Botanicka enciklopedija od Dinaverija (umro 899.), u sest velikih tomova, sacinjena je cak prije nego sto je na arapski prevedeno prvo grcko djelo o botanici. Dinaveri je opisivao ne samo izgled biljki, nego ih je i klasificirao, te opisivao njihove hranjive kvalitete, farmakološke i druge osobine.

MEDICINA
Medicina je kod muslimana dozivjela veliki napredak u anatomiji, farmaciji, organizaciji bolnica, obucavanju medicinskih kadrova itd. Medicinska djela islamskih lijecnika ostala su temelj cjelokupne medicine, ukljucujuci i zapadnu. Kaže Allah subhanehu ve te'ala: "Izlazi iz utroba njihovih (utroba pcela) pice razlicitih boja, u kome je lijek ljudima. To je uistinu dokaz za ljude koji razmišljaju." Nahl 69 Ako hocete da sacuvate komad mesa, stavite ga u med i nece se pokvariti, zato što med ima svojstvo unistavanja bakterija, u njemu je lijek ljudima, a poznata je upotreba meda od davnina u svrhu lijecenja. Kaze Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem: "Da se ne bojim poteskoce mojim sljedbenicima, naredio bih im uz svaki namaz (pet puta dnevno) da peru zube (i to misvakom)." (Sahih). Misvak ima visestruko jace svojstvo ciscenja i dezinfekcije nego ono što se nalazi u mnogim pastama za zube.

OPTIKA
Optika ima narocito mjesto u islamskoj nauci. Poznato je djelo Knjiga o zracima od El-Kindija, koja je uveliko prevazilazila u tom podrucju grcku nauku.

MINERALOGIJA I MEHANIKA
Mineralogija je privlacila paznju naucnika, koliko zbog medicinskih svrha, toliko zbog poznavanja dragog kamenja koje je bilo veoma trazeno. Djela Birunija i drugih se koriste na tom polju. Ibni Finas je izumio aparat za letenje. Poginuo je nesretnim slucajem, ne ostavljajuci nasljednika, koji bi usavrsio njegovo djelo. Drugi naucnici su u okviru mehanike izumili sprave za vadenje nasukanih brodova, cupanje velikih stabala itd. U oblasti istrazivanja mora napisana su mnoga djela o ribama i o obradi bisera.

HEMIJA I FIZIKA
Kur'an trazi da ljudi razmisljaju o stvaranju svemira i da proucavaju kako su nebo i zemlja podredeni covjeku. Muslimani su se vrlo rano poceli baviti ozbiljnim proucavanjem na podrucju hemije i fizike. Karakteristika njihovog rada jeste eksperiment. Svojim proucavanjem i posmatranjem oni su sakupili ogroman broj cinjenica. Njihovim uticajem i stara alhemija se preobrazila u nauku zasnovanu na cinjenicama koje se mogu dokazati. Dzabir je poznavao hemijske procese kalcinacije i redukcije. On je, takoder, razradio metode evaporizacije, sublimacije i kristalizacije. Mnogi latinski prevodi Dzabira i drugih mogu pokazati koliko moderna nauka duguje muslimanskim naucnicima i kako za svoj razvoj moze prvenstveno zahvaliti arapsko-islamskoj metodi eksperimenta.

MATEMATIKA
Matematicke znanosti imaju neizbrisive tragove arapsko-islamskog doprinosa. Rijeci "algebra", "zero", "cifra", "šifra", "ta'rifa", itd. arapskog su porijekla. Zasluga za otkrivanje trigonometrije pripada muslimanskim matematicarima. Na kraju treba znati da su ovo samo neki od brojnih primjera koji govore o zasluzi muslimana u razvoju i napretku ljudske civilizacije. "Civilizovani" Zapad ih je omeo u njihovom daljem napretku. Barbarska razaranja pogodila su dva islamska glavna intelektualna centra: Bagdad na istoku i Kordovu-Granadu na zapadu. Mnoge biblioteke sa stotinama hiljada knjiga i rukopisa, zajedno sa ovim gradovima, su spaljene. Pokolji nisu postedili ni naucnike. Ono sto je stvarano stoljecima, barbari su unistili za nekoliko dana. Ovaj primjer nam oslikava stvarnost istoka i zapada. I to nije sve. Naprotiv, zapadnjaci se danas ponose onim sto su dali u razvoju civilizacije. Po njima sva zasluga pripada samo njihovim naucnicima, a muslimani se i ne pominju. Koliko su oni zaista dali govori i cinjenica da je njihov filozof Engels izjavio da je spaljivanje biblioteka u Bagdadu i Kordovi-Granadi unazadilo ljudsku civilizaciju za 1000 godina. Na kraju, s pravom možemo istaci da predstavnici islamske nauke nisu zaostajali ni za jednim od velikih imena u historiji nauke, mada se to i dan danas pokusava, i u dobroj mjeri uspjeva, prikriti. S pravom mozemo reci da je Istok prednjacio nad Zapadom, kako na polju nauke tako i na polju kulture. XX-to stoljece Zapadnjaci nazivaju stoljecem tehnologije, ali se može nazvati i stoljecem u kojem su oni "zahvaljivali" muslimanima Cecenije, Bosne, Kosova, Eritreje, Filipina, Palestine... na svemu onome sto su im njihovi prethodnici dali na polju nauke i kulture.

Nasa posljednja dova je: "Reci, Gospodaru moj, znanje moje prosiri!"
Ta-ha 114

_________________
Argentina - Srbija 6:0