Ne hoteci ovaj post ce ispasti malo duzi, ali mislim da ga vrijedi procitati, jer do sada na ovom forumu nisam nasao post koji je posvecen objasnjenju gnostickog iskustva bozanskog.
A nisam naisao uopste na opis bilo kakvog licnog iskustva jedinstva sa Bogom. Da li je iko na ovom forumu imao takvo iskustvo?Ili su samo tumaci ovih ili onih svetih knjiga?
“Bolji je gram prakse nego tona teorije” je moje omiljeno geslo. Jedinstvo sa Bogom nije intelektualni cin i ne dobija se srazmjerno kolicini iscitanih “svetih knjiga”, recitovanju citata iz njih ili slijepim “papagajisanjima”. Ljudi koji su to sve naucili mogu biti dobri, cestiti, moralni, empaticni i sl., ali to znanje im ne donosi sustinu, osjecaj spajanja sa Bogom, osjecaj jedinstva i ljubavi za sve ispoljeno. Emotivna rupa koju svako od nas nosi ne moze se ispuniti suvim znanjem vec Znanjem. Nezadovoljstvo i besmisao, nejasnocu naseg postojanja u ovom svijetu ne moze otkloniti nikakva dogma, nikakvo SLIJEPO VJEROVANJE AUTORITETIMA. Jedina mjera je SOPSTVENO ISKUSTVO. Ja ne vjerujem da su papa Benedikt, a ni patrijarh Pavle dozivjeli to jedinstvo. To ne znaci da oni nisu odlicni primjeri provodjenja hriscanske dogme u stvarnom zivotu.(u tom kontekstu, u kontekstu propisanog ponasanja, mnogi pravoslavci dozivljavaju patrijarha Pavla kao zivuceg sveca ) Tek rijetki monasi, isposnici, koji najveci dio svog zivota provode izdvojeni od buke svjetovnog preko svojih molitvi (meditacija) imaju priliku da se Milost izlije kroz njih . Imaju priliku da dozive Gnozu, Istinu, Boga. Posto je taj oblik obracanja Bogu izuzetno spor ( spora je i Yoga i Zen; najcesce se radi citav zivot, a rezultati su mrsavi pa se rad prenosi na sljedece zivote) zbog toga je i procenat onih koji dozive Istinu zaista mali.
Kad vec “omalovazavam” hriscanske dogme (vjerovatno su mnogi sa niskim pragom tolerancije to vec pomislili) pa onda, koji je to onda nacin, molitva, tehnika koja nas dovodi do direktnog iskustva Istine, direktnog spajanja sa nasom bozanskom sustinom?
Zbog boljeg razumijevanja ( mada su rijeci najcesce jalov pokusaj docaravanja dozivljaja) moram napraviti mali uvod:
KO SAM JA? Vrlo cesto pitanje. OSNOVNO ZIVOTNO PITANJE. Pitanje koje svako od nas sebi postavlja, narocito u periodu prelaska iz svijeta djeteta u svijet odraslih ( period od 13 –18 godine). Najcesce nemamo nikoga da nam da zadovoljavajuci odgovor. Okolina, drugovi pa i roditelji znaju reci da “prestanemo filozofirati”, da se prihvatimo nekog posla, da ucimo, pisemo zadacu… i da se ne zamajavamo “takvim glupostima” . I vrijeme prolazi, odgovora nema, a zivot nosi svoje.Trka za dokazivanjem, prva seksualna iskustva , trka za sticanjem materijalnih dobara…. Kod najveceg broja ljudi to pitanje biva zatomljeno onim sto mi zovemo svakodneve brige. Ali isto tako, ako se vise i ne pojavi tokom zivota , pitanje “Ko sam ja?” nas zabljesne u trenucima bliske smrti i na samom samrtnom odru. U tim trenucima se ona Bozanska iskra u nama pojavi i postanemo svjesni da smo citav svoj zivot zivjeli sa ogromnom emotivnom rupom u sebi.( mercedesi, kuce i novci tada ne pomazu) Nismo pronasli smisao.
Postoji jos nekoliko pitanja: STA SAM JA? ( sta ja jesam), STA JE ZIVOT? STA JE DRUGO LJUDSKO BICE?
Odgovor na ova pitanja se pomocu gnostickih tehnika dozivljava DIREKTNO.
I opet objasnjavanja:
Ne volim pisati duge postove, jer slabo kucam i oduzimaju mi dosta vremena, ali stvarno moram objasniti jos neka znacenja kako ne bi bilo zabune.
Da bih obrazlozio sta to znaci DIREKTNO moram poceti od samog naseg ispoljavanja.
Ovaj nas manifestovani Univerzum je dualne, dvojne prirode. Sve ispoljeno je u parovima suprotnosti: noc-dan, malo-veliko, lijepo-ruzno, dobro-zlo, musko-zensko, pametno-glupo, sporo-brzo …. Na osnovu tih relacija mi percipiramo stvarnost ( mada je bolje reci da percipiramo samo dio Njegove ispoljene stvarnosti) pomocu nasih cula. Mi vidimo, cujemo,dodirujemo, kusamo… i mislimo da je to realnost. Jeste, to jeste realnost, ali samo podskup skupa realnosti.(matematicki receno) Prava stvarnost je drugacija. U percipiranju stvarnosti mi smo stalno u relaciji “JA-SVE OSTALO”. Hocu reci, da mi vjerujemo da je sve ono sto je van nase koze Ne-ja. Napravljena je granica. Dozivljavamo stvarnost na taj nacin da stalno imamo isti obrazac dozivljavanja: JA (subject)- PROCES(izmedju)-OBJEKT. Npr.situacija “citanje novina” Mi cemo reci: Ja citam novine. JA( mi za sebe kazemo “ja” odn.to je subject koji dozivljava trenutak u vremenu; svijest koja ima i neko ime npr.Jivan) CITAM ( to je process prepoznavanja znakova odn.slova, process davanja smisla istima, razumijevanje poruke novinskog clanka) NOVINE (to je objekt koji se nalazi u fokusu nase paznje, objekt koji percipiramo).I KOMPLETNO nase dozivljavanje svijeta je u tom obrascu. Uvijek mi za sebe kazemo “JA”, stalno je neki process izmedju toga “JA” i objekta dozivljavanja. ( ja jedem jelo, ja pijem pivo, ja slusam muziku, ja pricam sa Jovanom, ja ucim matematiku,ja pjevam pjesmu…) Stalno je “ja”,”ja”,”ja” ( iz nasih pojedinacnih pozicija) stalno je neki proces izmedju “ja” i ostalog “ne-ja”, stalno prisutan je neki objekat koji dozivljavamo. Ukratko stalno je prisutna ODVOJENOST izmedju nas i svega ostalog. I tu se krije “kvaka” ODVOJENOST SUSTINSKI NE POSTOJI. U MOMENTU SPAJANJA SA BOGOM MI POSTAJEMO JEDNO SA NJIM, MI POSTAJEMO JEDNO SA SVIM POSTOJECIM. MI POSTAJEMO JEDNO SA DRVETOM ISTO TAKO KAO I SA VOLJENIM BICEM. MI POSTAJEMO JEDNO SA NASIM NEPRIJATELJIMA, SA PRIJATELJIMA, SA SUNCEM I MJESECOM, JEDNO SA UNIVERZUMOM, JEDNO SA BOGOM. NEMA VISE JA I NE-JA, SVE SE STOPILO U JEDNO.
Ovo napisano je napisano i debelo sam svjestan da moze izazvati razlicite reakcije, ali reakcije nece promijeniti nista. SUSTINA spajanja sa Bogom i jeste smisao i jedini zadatak bilo koje religije. Nije suplja prica , nekakvi rituali, ceremonije koji su izgubile smisao, prazno intelektualno teoretisanje, citiranje nekih svetih knjiga,( stalno naglasavam SUSTINA, jer sustina ne treba nikakve knjige –direktno se spajas sa Njim bez posrednika) ispisivanje nekih propisa, plasenje ljudi nekakvim paklom, prica o tome kako zivimo samo jedan zivot, kako cemo biti kaznjeni za nesto, kako moramo bespogovorno slusati neke autoritete i davati im novac da bi oni bili nasi advokati kod Njega. Ovim ne pozivam na anarhiju, vec na licno dozivljavanje Istine-Boga, bez prihvatanja dogme ma cija ona bila. Shodno tome, sve ovo sto sam ja napisao treba licno provjeriti i tek onda ono nece biti jos jedno skribomansko masturbiranje kojih je prepun Internet. Tek nakon vlastitog iskustva mozemo prepoznati koliko je i da li je neko dozivio Istinu, a koliko je to samo vjesta manipulacija napisana ( pa taman i prije desetine vjekova- posto vrijeme ne postoji) radi lagodnog zivota i niskih pobuda.
I jos nesto veoma vazno. Kada neko dozivi spoj sa Bogom, dozivi jedinstvo ljubavi sa svim ispoljenim, to iskustvo (koje je jako tesko opisati i stvarno sam se dugo dvoumio da li da pisem o necemu sto je neopisivo) je ISTO ZA SVAKOGA. Ponovo podvlacim ISTO JE ZA SVAKOG COVJEKA, JER LOGICNO JE, NEMA STO RAZLICITIH BOGOVA PA DA IH DOZIVLJAVAMO JEDNOG PO JEDNOG. Oni koji su to dozivjeli znaju da li je osoba koja im prica o tome dozivjela TO ili nije. Prepoznavanje je nevjerovatno, osjecaj ljubavi za istinskog “brata” ili “sestru” koji su “progledali”je veliki.
Starno sam se trudio da iznesem dio vlastitih iskustava kroz osnovu gnosticke tradicije. Btw. gnosticka tradicija je starija od hriscanstva .Postoji starognosticka tradicija sa Demijurgom (nizim Bogom- slicno kao i Jahve), tradicija koja je davala znanje kako da se pobjegne iz ovog svijeta , nacin kako da se provuce ljudsko bice pored strasnih cuvara ove stvarnosti (zlih Arhona koji nas drze u planetarnom ropstvu), grcke eluzijanske misterije su gnosticke u svojoj sustini, odlican opis starognosticke seksualne tehike je dat u “Da Vincijevom kodu” itd…. Citava ljudska istorija je prepuna gnosticih zapisa i oduvijek su postojali nacini za ostvarivanje jedinstva sa Tvorcem, Bogom, Istinom, Prirodom pa je glupo i neozbiljno svojatati i proglasavati nesto jedinim i iskljucivim spiritualnim putem. Pri tom mislim na teznju institucionalizovanih religija ka ekskluzivnosti i nedodirljivosti vlastitih dogmi. Bezbroj je puteva ka istom cilju-Bogu.
A JA,TRENUTNO, NE ZNAM NIJEDAN DIREKTNIJI I BRZI PUT KA BOGU OD GNOSTICKOG.
_________________ "Ako zelis da nastavis svoj razvoj, u jednom
trenutku moras poceti da obucavas druge ljude"
Gurdjijev
|