banjalukaforum.com

Ponovno Gradjenje Ferhadije
Ferhadija, banjalucka dzamija iz sesnaestog stoljeca, bila je unistena 1993. godine i svi njeni tragovi uklonjeni. Sada postoje izgledi da se ona ponovo izgradi uprkos protivljenju zadrtog gradonacelnika.

Od Branka Perica, u Banja Luci (BCR No. 84, 15-Oct-99)

Prije vise od sest godina pod slavnu banjalucku dzamiju podmetnut je dinamit i tragovi rusevine odmah su bili uklonjeni; plac na kome se nalazila gradjevina godinama zjapi prazan. Ali uskoro bi moglo doci do ponovnog podizanja ovog objekta.

Dok preostali dio muslimanske zajednice nastoji da sto prije obnovi tu znacajnu bogomolju iz sesnaestog stoljeca, gradonacelnik Banja Luke Djordje Umicevic to ne dozvoljava. On kaze da bi ponovna izgradnja te dzamije predtsavljala "djavolsko opterecenje Daytonskog sporazuma".

U izjavi od 1-og oktobra gradonacelnik je objasnio da "dzamija Ferhadija ne predstavlja kulturno-istorijski spomenik ni jedne od tri bosanske nacije, nego spomenik turskim osvajacima koji su lokalno stanovnistvo tretirali okrutnije od fasista".

Nije sasvim jasno da li ovakve zadrte izjave mogu usporiti proces, ili doprinijeti uklanjanju samog Umicevica, kako izgradnja dzamije ne bi vise dolazila u pitanje.

U medjuvremenu je vodja bosanske islamske zajednice Mustafa Ceric izjavio da vec vidi kako i sami Srbi shvataju da je izgradnja tog objekta koji je bio pod zastitom UNESCO-a i u njihovom interesu. On tu cak ocekuje i pomoc Srpske pravoslavne crkve.

Prvobitna izgradnja Ferhadije zapocela je 1576. godine pod pokroviteljstvom Ferhat-pase Sokolovica, zapovijednika cijelog sandzaka. Za vrijeme vladavine komunista ova dzamija je spadala medju jugoslovenske spomenike kulture i njenom arhitekturom bili su zadivljeni pripadnici svih etnickih grupa. Ipak, dignuta je u zrak 6. maja 1993.

Osim Ferhadije, u periodu izmedju maja i oktobra 1993. u Banja Luci je minirano jos cetrnaest dzamija i njihovi tragovi su uklonjeni. Oko cetiri hiljade Muslimana, koliko ih je ostalo u Banja Luci, bogosluzi u prostorijama Islamske zajednice, koje se nalaze neposredno uz plac dzamije.

Bosanska komisija za zastitu spomenika kulture, agencija koja je osnovana na temelju Daytonskog sporazuma, ukljucila je Ferhadiju u svoj spisak sredinom prosle godine. Komisija je odmah nalozila vlastima u Banja Luci da zastite zemljiste za izgradnju, na kome se sada nalaze samo prljavstina i kamenje.

Pocetkom 1996. bosanska Islamska zajednica pozalila se komisiji za ljudska prava u Sarajevu i optuzila vlasti Republike Srpske da sprecavaju vjersku praksu, sto je u suprotnosti s evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Odmah nakon toga Republika Srpska je nalozila da se "muslimanima u Banja Luci smjesta mora omoguciti da obavljaju vjerske obrede na mjestima gdje su to prije cinili, da se moraju obezbijediti privremena mjesta za bogosluzenje dok se ponovo ne izgrade dzamije, te da se treba suzdrzavati od daljnjeg unistavanja ostataka porusenih dzamija". Ova naredba je uglavnom ignorisana.

Prije nesto vise od godinu dana banjalucke vlasti su intervenisale i sprijecile sahranu posmrtnih ostataka gradskog muftije na mjestu gdje je bila dzamija. Pristalice stranke gradonacelnika Umicevica, Srpske partije za Krajinu i Posavinu, bile su se okupile u velikom broju da bi sprijecile ukop.

Rezultat toga je i nalaz Komisije za ljudska prava u junu mjesecu ove godine u kome se kaze da su pripadnici bosanske islamske zajednice "diskriminisani, da ne uzivaju slobodu vjeroispovijesti i da nemaju pristup mjestima za bogosluzenje." Republici Srpskoj nalozeno je da islamskoj zajednici "hitno izda sve neophodne dozvole za rekonstrukciju sedam porusenih dzamija na njihovim prijasnjim mjestima".

Svoje posljednje nepomirljivo saopstenje Umicevic je objavio u trenutku kad je vlada Republike Srpske na celu s premijerom Miloradom Dodikom trebala da odgovori zahtjevima Komisije za ljudska prava i obrazlozi kako namjerava da ostvari ono sto joj je nalozeno.

Politicki analiticari u Banja Luci tumace Umicevicev bijes kao pokusaj omalovazavanja Dodika i njegove vlade. Gradsko ministarstvo za prostorno planiranje vjerovatno ce Islamskoj zajednici morati da izda trazene dozvole, nakon cega ce Umicevic i drugi nacionalisti moci da optuze Dodika za izdaju srpskih interesa.

Branko Peric je urednik Alternativne informativne mreze u Banja Luci.

Sto su se dzamije rusile za vrjeme rata.

Pa normalno da ce je napraviti i to sa velikim dijelom opstinskim parama.

Ha stas grad Banjaluka ima para, znas kako ti je Merhaba stara poslovca ko ima, ima.Hahahaaaa

BANJALUKA I FERHADIJA KROZ HISTORIJU
Jedna od krucijalnih pitanja sto se namecu kada govorimo o historiji Banje Luke jeste hoce li se i kada doci do potpunijih pisanih izvora koji ce meritorno svjedociti o njenom postojanju i prije nekadasnjeg "turskog carstva"? Dosadsnja istrazivanja su pokazala da je na podrucju danasnje Banje Luke postojala naseobina jos u rimsko roba. Neki od nalaza svjedoce o tome. Kada je 1895. godine gradjen kameni most preko Crkvene (na glavnoj banjaluckoj saobracajnici) pronadjen je zrtvenik (nalazi se u Zemaljskom muzeju u Sarajevu), koji argumentirano dokazuje da je u neposrednoj blizini mjesta gdje je nadjen postojao Jupiterov hram. Na sirem podrucju rjecice Crkvene, do njenog usca u Vrbas, pronadjeni su jos neki uzorci koji pripadaju kulturi starih Rimljana: cigle, novci, nadgrobni spomenici. I u okolici Banje Luke otkriveno je nekoliko ciglana iz rimskog razdoblja, kao naprimjer u Barlovcima i Ramicima. Prema istrazivanjima nekadasnjeg (do prvog svjetskog rata) profesora banjalucke Realke i kasnije kustosa Drzavnog muzeja u Sarajevu Vladislava Skarica, na podrucju danasnje Banje Luke je u rimsko doba postojala stanica Castra, na cesti Salona (Split) - Servitium (Bosanska Gradiska). Castra se, po recenom profesoru, sastojala od tvrdjave i znatnijeg naselja (canabae).
Iako nije bilo nikakvih pisanih tragova o zivljenju na podrucju danasnje Banje Luke i prije Rimljana, ipak postoje predanja da su tu nekad zivjeli Iliri (Mezeji). Zapravo, zivjeli su plemenskim nacinom zivota, a nisu imali urbana naselja.
Banja Luka se, kao srednjovjekovni grad u Jajackoj banovini, spominje prvi put 1494. g. Utvrda na lijevoj obali Vrbasa u danasnjem Gornjem Seheru, sa podgradjem i jednim katolickim samostanom, prkosi Turcima sve do 1527/8 godine.
U sklopu bosanskog sandzaka ovaj grad u drugoj polovini XVI stoljeca dobiva veliki drustveno-politicki i strateski znacaj, narocito od 1553. kada tadasnji bosanski sandzakbeg Sofi Mehmed - pasa prenosi u Banju Luku stolicu bosanskog namjesnika. U novim drustveno-ekonomskim uslovima doslo je do intenzivne izgradnje naselja sa velikim brojem znacajnih javnih objekata, na vrhunskom nivou osmanske kulture i arhitekture. . Iz Sofi Mehmaed-pasine zakladnice se vidi da je ovaj vakif dao podici mnoge objekte u najstarijem banjaluckom naselju - Gornjem Seheru, kao sto su: drveni most preko Vrbasa (izmedju Careve dzamije na lijevoj i Sofi Mehmed-pasine dzamije na desnoj obali Vrbasa), javno kupatilo (hamam), sezdeset devet ducana, han (karavan-saraj), tri mlina itd.
Iznenadni upad austrijskih trupa 1688. g. u Gornji Seher, znacio je istovremeno i kraj njegovog uspjesnog razdoblja. Naime, austrijske trupe, pod vodjstvom Ludviga Bodvenskog, su pri povlacenju zapalile i porusile mnoga zdanja, podignuta za vrijeme Sofi Mehmed-pase.
Medjutim, jedno stoljece prije upada austrijskih trupa u Gornji Seher, zapoceo je razvoj Donjeg Sehera, na domak stare utvrde Kastel. Ferhad-pasa Sokolovic, posljednji bosanski sandzakbeg i prvi beglerbeg bosanski, svojom aktivnoscu na polju izgradnje Banje Luke prevazici ce sve druge namjesnike koji su u tom gradu stolovali i dali svoj pecat razvoju grada, koji ce kao trajna urbana vrijednost stoljecima predstavljati okosnicu daljnjeg razvoja mjesta. Ferhad-pasa, izgradnjom svojih objekata udara temelje novom gradu, tzv. Donjem Seheru, nizvodno od srednjovjekovnog i ranoturskog Gornjeg Sehera, na uscu potoka Crkvine u Vrbas. Za vrijeme sultana Mehmeda III (1595-1603) tophana je, koju je 1587. osnovao Ferhad-pasa, "zamijenjena" novom utvrdom, pa je tako na mjestu starog grada Kastela niknuo u Donjem Seheru Novi grad koje Turci prozvase Kal'ai-dzedid. Preko dvije stotine objekata gradi Ferhad-beg na ovom mjestu. Gotovo da nema standardnog objekta XVI stoljeca, a da ga ovaj vojskovodja i graditelj nije podigao ili bar zacrtao i obezbjedio njegovo podizanje. Iz njegove vakufname (zakladnice) i drugih dokumenata znamo da je u Banjoj Luci podigao svoju velicanstvenu dzamiju Ferhadiju, uz nju za sebe grobnicu (turbe), osnovnu skolu (mekteb), vodoskok (sadrvan) pred dzamijom, javno kupatilo (hamam), vodovod, sahat-kulu, javni nuznik, karavan-saraj (konaciste za karavane), zitnice, most na Vrbasu, most na Crkvini, oko dvije stotine ducana (trgovackih i zanatskih radnji), mlin na Vrbasu sa tri kola, te dvor za bosanskog beglerbega. Kaldrmisanim putem veze Gornji i Donji Seher, te ovaj put sa mostom na Vrbasu. Zakladnicom, koja je napisana i potpisana u januaru 1587. g. osigurava dalje sredstva za izgradnju jedne robne kuce (bezistana), vise skole (dar-ul-hadis, medresa), za prekrivanje karavan-saraja olovom, za udvostrucenje hamama, za zidanje kamenih stupova pod mostom na Vrbasu. Zna se iz kasnijih dokumenata da je njegov bezistan, podignut iz ovih zavjestanja, imao oko stotinu ducana, a njegova medresa je bila najznacajnije vise uciliste medju pet banjaluckih medresa.
Zanimljivo je napomenuti da je ispred dzamije Ferhadije, na uglu glavne ulice i ulice sto vodi prema tvrdjavi Kastel, postojala javna cesma, koja ne potjece iz turskog razdoblja, vec iz vremena austrougarske okupacije.
Usput neka bude spomenuto da je Ferhad-beg vec kao i klisski sandzakbeg aktivan u izgradnji javnih objekata svuda gdje je dopirala njegova vlast: dzamija u tvrdjavi Zemunik kod Zadra, mekteb u tvrdjavi Vrani kod Zadra, hamam u Kostajnici, hanovi i Livnu, Ravnom, Dobrunu, Kratovu, Svinjaru itd.
Ogromna materijalna sredstva koja su mu bila potrebna za izgradnju brojnih javnih i monumentalnih objekata ocito su dobivana ratnim plijenom iz uspjesnih turskih pohoda u drugoj polovini XVI stoljeca. Cetvrti polustih natpisa na portalu izricito kaze da je i sama Ferhadija podignuta "ratnim imetkom".
Dana 22. septembra 1575. g. Ferhad-beg u borbi sa generalom Herbertom von Auerspergom, koga je do nogu potukao, zarobi i njegova sina, grofa Wolfa Engelharda von Auersperga. Narodna legenda, koja je zabiljezena u obliku narodne pjesme u tri varijante, govori da su otkupom dobijenim za mladog grofa sagradjene Ferhad-pasine zaduzbine. Turski historicar Peccevija potvrdjuje legendu i citirani polustih natpisa svojim navodom da je Ferhad-pasa za otkup Auerspergova sina dobio 30.000 dukata i stotinu suznjeva (robova) koje su Austrijanci bili zarobili.
Zadnji polustih natpisa nad ulazom u dzamiju sadrzavao je godinu gradjenja koja se dobije obracunom brojcanih vrijednosti pojedinih slova: to je 987. hidzretska godina, sto odgovara 1579/80. godini nase ere.
Ko je gradio "ovu velebnu bogomolju" (kako rece pjesnik Sipahi) do danas nije utvrdjeno. Na kraju Ferhad-pasine vakufname potpisani su kao svjedoci dvojica graditelja-dundjera: Hadzi Nezir i Deli Spahija. Medjutim, izvjesno je da je ovakva gradjevina mogla nastati jedino kao djelo mimara (graditelja) i muhendisa (inzenjera) najvecih kvaliteta i vrunske naobrazbe koja se u to doba mogla steci. Folklorista Antun Hangi zabiljezio je predaju o majstorbassi Radi-Radovanu i njegovim neimarima. Moze se sa sigurnoscu pretpostaviti da je Ferhad-beg, covjek nasih krajeva, rado povjeravao zadatke domacim ljudima te da je kao kliski sandzakbeg imao i neposrednog uvida u mogucnosti nasih kamenara; zna se stavise da je i upravu svog vakufa povjerio svojim otpustenim robovima, a ko su mogli biti ti robovi nego nasi ljudi sa podrucja austrijske ili venecijanske dominacije. Ipak, po mnogim nasim strucnjacima ovoga vremena, odnosno stilskoj analizi njegove dzamije i turbeta, koju su vrsili suvremeni eksperti, dolazi se do nesumnjivog zakljucka da je organizator i narucilac posla bio dobavljen iz Carigrada, iz Mimar Sinanove Skole, te da se pri tom radilo o nekom od nasposobnijih ucenika, sposobnim da realizira objekt vrhunskih kvaliteta svog vremena.
Ferhadija je u vise navrata ostecivana i popravljana. Iz arhivskih podataka se zna za neki popravak polovinom XVII stoljeca. U nase doba, pocev od 1951. godine pa s prekidima do ranih osamdesetih, vrseni su na objektu opsezni konzervatorsko-restauracijski radovi. Najvece ostecenje u nasem vremenu je dozivjela povodom katastrofalnih zemljotresa od 26. i 27. oktobra 1969. godine, kada joj je bio prepolovljen minaret do sarefe. No, u veoma kratkom roku je bila sanirana.
Kompleks Ferhadija dzamije su cinili i slijedeci objekti: Turbe Ferhad - pasino, zatim turbe njegovih bajraktara te Safikadunino turbe (prema nekim legendama, radi se o unuci Ferhad-bega), te omanje mezarje i u njemu, izmedju ostalih, mezar Ali-pase Rizvanbegovica koji je, pod nedovoljno rasvijetljenim okolnostima ubijen u logoru Omer-pase latasa (Mihajlo-Miso Latas, kako se izvorno zvao) pod Banjalukom 1851. godine te tu prenesen i sahranjen. Grobnicu je tek 1902. godine podigao banjalucanin Hadzi Hamidaga Husedzinovic.
Izvan zidova i dvorista dzamije, koje je bilo ogradjeno kameno-zeljeznom orijentalnom ogradom sa orijentalnom kapijom prema glavnoj banjaluckoj ulici (zapadna strana) je bila banjalucka sahat-kula, takodjer zaduzbina Ferhad-pasina i vjerovatno prvi javni sahat u Bosni i Hercegovini. Ferhadija dzamija sa pratecim objektima, sa svojim manjim ili vecim kupolama i vertikalama minareta (42,5 m) i sahat-kule, bili su nijemi svjedoci jednog minulog doba: bili su rezultat kretanja duha i stvaralackih snaga u zbrkanoj mjesavini stotina suprotnosti sto ih je sve zajedno poput poplave preko nasih zemalja valjala bujica historije. Ziveci i umiruci u grcu stoljetnih nesporazuma istoka i zapada, nasi su preci ostavljali tvorevine svoga duha, divno preobrazene u materijalne oblike koji su nam prenosili njihovu viziju zivota.
Medjutim, danas Ferhadije i svih njenih pratecih objekata, ukljucujuci i pripadajuci mezaristan, vise nejma. Ako je svojim 414 -godisnjim postojanjem svjedocila o prohujalim vremenima i ljudima u njima, njeno stratiste od 7. maja 1993. svjedoci o barbarima ovog vremena. U jednom dijelu ove price o Ferhadiji spomenut je kao moguci gratitelj izvjesni majstor Rade-Radovan. Ali, jedan drugi Radovan i sljedbenici njegovog pomracenog uma srusise banjalucku ljepoticu, onako - dusmanski. Nisu ni svi Radovani isti!

Literatura:
1. Ferhadija, izd. "Glas" Banja Luka 1981.
2. Aleksandar Raclic: Banja Luka - razdoblja i stoljeca (II izdanje) , izd. IRO "Veselin Maslesa", Sarajevo, 1979.

Ferhadija je izgradjena tada i tada, dugo vrijemena je bila na tom mjestu,ali sultane moj, ona je izgradjena na temeljima porusene pravoslavne crkve u 16. vijeku... Nemoj da se ljutis. Znam da ste je puno voljeli, ali.......................

betiss, kada nesto tvrdis onda to podkrijepis dokazima, crno na bijelo. Ako ih nemas, onda se nemoj prosipati glupostima.

Koja steta da se unisti onako star i fascinantan dio istorije, bilo kakve religije ustanova da je , sramota je da je unistena na onako brutalan i barberski nacin.
Fehardija, ja se i slabo sjecam kako je izgledala al znam da sve sto je staro vise od 100 godina ja cjenim jer ima znak svog postojanja, i mi da smo normalni ljudi , mi bi trebali da renoviramo i cuvamo svoju istoriju umjesto rusimo i pokusavamo je izbrisati , sto naravno nije moguce.
Ovo vazi za sve ustanove ,zgrade , i dzamije i crkve srusene u toku rata, zbog ljudske gluposti i nacionalizma, opet stara prica, unistili su sami svoju istoriju.
Sad, pravedno bi bilo da novac doniraju ljudi koji su je srusili i pokusaju nadoknaditi stetu, sto nikada se nece moci jer ORGINAL je orginal.
Kako je ikome moglo pasti na pamet da srusi tako nesto ja ne znam, nemogu vjerovati jer kad vidim Britance kako cuvaju svoje istorijske ustanove(pa cak i 'ebeno drvo koje je staro 500 godina se cuva i uzdrzava) samo mi se smuci mjesto odakle ja dolazim i mrzim Bosnu.

Svaka ti je zlatna

Али му зато само стопала вире напоље.

_________________
Маран Ата

Nivo na koji si ti pao je nizi od mojih stopala.

Није тешко имати стопала на "нижем нивоу" од твојих, пошто су моја на земљи, а твоја на висини .... по природи људске анатомије, јелте.

_________________
Маран Ата

zao mi je ali tvoj humor (ako je humor) je veoma nerelativan temi.
i zao mi je sto cu ti reci da ces umrjeti, i nisi poseban, vec samo covjek koji pokusava biti "second in charge" bar kad se religije tice jer sam citao sta imas reci a i ovo malo teksta kaze mnogo.

mrX englezi cuvaju ono sto je njihovo kao sto i mi cuvamo ono sto je nase... dzamije nisu nase! one su turske, muslimanske!

imam jedno pitanje da postavim muslimanima koji prate ovu temu.
da li je istina da su mnoge dzamije(da ne lupam broj i procente, ali velika vecina) izgradjene upravo na bogomoljama drugih vjera kao sto je npr pravoslavna? mislim svima je jasno da je to tako jedino vama nije! i onda se postavlja pitanje ko ima pravo na zemljiste na kojem je bila neka dzamija a prije nje crkva... tj ako trazite da se vrati onako kako je bilo onda idemo crkve na tim mjestima da podignemo jer je to ono istinsko i istorijsko...
te crkve bi u tom slucaju bile starije od tih dzamija i samim tim imale bi vecu istorijsku vrijednost! zar ne?

pozdrav

_________________
Pizzy sagt:
zlaja otiso u kurac
Pizzy sagt:
postao je umoran

Gledaj , nemoras takve stvari gledati na takav nacin, Fehardija je bila dio Banja luke dio istorije, Banja luka je tvoj grad i ti treba da postujes svaki metar tog grada bez obzira sto ne smatras tudju vjeru ispravnom ili mislis da je samo tvoja vjera ispravna, pa sve i jedn covjek misli tako, ove je jedan razlog zbog cega ja nisam religiozan covjek, englezi cuvaju SVE sto ima ikakve veze sa istorijom i sa obzirom da sam veoma dobro upoznat u njihovu istoriju , mogu reci da ih to cini veoma inteligentnim ljudima. ne znam kako da definisem covjeka koji kaze da djamije nisu njegove samo zato sto nije vjernik te ustanove, pa onda ne bi treba da ides u bolnicu, niti da se obracas ka ustanovama sa kojima nemas veze. Stereotip je veci problem nego ista, ljudi zbog rata koji je vladao pored svog zla jos dovode neke praistorijske mrznje kao naprimjer turska vladavina, pa sta turci su okupirali tu i sta, dio je istorije, nemas ni ti ni ja pravo da sudimo o tom vremenu jer nemamo pojma o stvarnosti samo detalje napisane razlicitim autorima i njihovom raspolozenju.
Trebas razmisliti malo prije nego sto doneses tako jaku i agresivnu izjavu, da nesto sto nije tvoje treba da podbacis bombu pod, ???Cak iako i jeste tvoje.

Evo mog odgovora...ne sumnjam da je bilo takvih slucajeva...
ne mora znaciti da su sve do i jednog, ali sigurno ih je bilo...ili moguce da ih je bilo..
Ako je neko drugi srusio te bogomolje i sagradio druge, koje su trajale haman pola stoljeca, sto bi se te rusile i gradile one od prije pola stoljeca..
Svakako zemlja pripada toj novoj ( shodno novim civilizacijskim tokovima, zar ne? ), zato mislim da imas priglupu konstataciju...sto se tice povratka...a svakako mislim da dzamije, crkve i ostale ako su izgradjene postratno na tudjem zemljistu treba da se maknu ili da se izvrsi naknada...

_________________
http://www.sarajevo-x.com

mrX da je ferhadija bila dio istorije banjaluke to stoji... ja nisam rekao da ju je trebalo minirati niti sam rekao da jeste, nisam se izjasnio!


nisam bash siguran da znas sta si rekao sada.
onaj ko je pravio dzamije nije ih pravio meni pravio ih je sebi!
sto se tice bolnice... nju je napravila drzava ili doktori(privatno) i sluze da bolestan narod kome treba medicinska njega idu u nju sto znaci da ne gledaju na vjeru boju koze itd. dok vjerskim objektima to znaci zar ne? znaci nemoj kruske i jabuke u jednu korpu....
dzamija sa dz a ne sa dj


neznam da li kontas ali ti si potpuno kontradiktoran! po tvome mi smo sada srusili dzamije i ako na tom mjestu dignemo crkvu koja ce tu da bude vijekovima onda je to ok? mislim zasto ne bi bilo kad podrzavas takvu izgradnju dzamija.... zar ne?


pozdrav

_________________
Pizzy sagt:
zlaja otiso u kurac
Pizzy sagt:
postao je umoran

ja uvjek mjesam dj i dz kad pisem nesto to je nevjerovatno, pogodovo odkako vise godina koristim engleski nego svoj maternji jezik,pa izvinjenja na tome, sto se opet tice ferhardije(nadam se da sam spelovao ok) izgleda da ce se morati pronaci neki tip kompromiza ovdje jer ocigledno ljudi zele da iskompliciraju stvari, kao obicno,. veoma tesko ce biti i pronaci jedan ocigledno. Ja licno smatram da za mene vjernici nisu ljudi koji sruse jednu vjekovnu stoljecima staru vjersku ustanovu i onda postave svoju na to mjesto jer rade isto to sto su radili neki ljudi koje oni sad dovode u konstataciju , kao npr turci i govore kako su bili zlocinci, ne znam sta ovaj cin pravi njih, po meni sve osim vjernika.
Nemoj me pogresno shvatiti ja sam isto tako jednom davno , vjerovatno prije nego sto si ti bio rodjen zivjeo u banja luci i nikada mi nije smetalo pjevanje u ranu zoru hodze, sta vise bilo je veoma inspirrativno i bosanski,a isto tako kao ti sam hriscanin i srpske nacionalnosti porjeklom(ali se izdvajam iz "srpske" nacionalnoti jer mrzim srbovanje namecenje i lupanje glavom o zid, ne toleranciju, ne razumjevanje i sebicnost u kojoj eto JA ,,JA i samo ja a koga briga sta se desava van granica mojih ideala je bitno , ma to je odvratno) i ne ne zelim da budem dio necega takvog kao individulalac, u svakom slucaju da ne oduzujem, to je sve sto sam imao reci tebi Kefalo i bilo kome drugom.

ps. ako su bolnice gradjene za sve ljude, a pojedini ih ne koriste jer imaju fantasticno zdravlje, ne moze li i dzamija bili koriscena samo onim ljudima koji to trebaju i zele, isto kao i tvoja crkva i ostale ustanove.

Bojim se da ti nisi mene skontao...kazem da shodno civilizacijskim tokovima ta zemlja sada ima svog vlasnika i ona se moze prodati ili pokloniti...da se bogomolja srusi pa da se na njoj gradi neka druga, a ona prva ima svog stvarnog vlasnika to ne dolazi u obzir, bilo dzamija, bilo crkva..

A znas da su onda Turci imali sve...
Porusili crkve..kao sto pricas ...napravili dzamije, ali je zemlja bila njihova...dzamije su ostale u nasljedstvo Muslimanima, ,a samim tim i zemlja..ne moze sada pravoslavna crkva nakon 500 godina traziti povrat zemljista...shvatas? Zato ne vidim kako sam ovdje kontradiktorna?!

_________________
http://www.sarajevo-x.com

opet nastavljas sa svojom kontradiktornoscu ili ja nisam skontao odgovor...
evo sad tih dzamija nema i to zemljiste bi moglo biti vraceno pravoslavnoj crkvi. dobro i ja sad mozda svjesno pretjerujem to je nemoguce po ovim zakonima koje sada imamo i protekcijom medj zajednice a to mozda i ne bi bilo "pravedno"... po mom misljenju najbolje bi bilo da se neke dzamije uopste ne sagrade, zasto? zato sto kad se pogleda koliko ima crkava na stanovnike nekog podrucja i koliko dzamija na tom istom podrucju za npr isti broj vjernika (50%-50%).... dzamija bar 5x vise...
evo da se npr svih 14(jel 14) izgradi to bi bilo potpuno nepotrebno na broj stanovnika islamske vjeroispovjesti... i na taj nacin bi bili svi zadovoljni

mr.X ja ne lupam glavom od zid ali se i ne uvlacim muslimanima u supak kao sto ti to radis!
ujutro se fino probudis a ono kao da si u sred istambula! predivno

_________________
Pizzy sagt:
zlaja otiso u kurac
Pizzy sagt:
postao je umoran